Waswe, Iu Luksavve Long Saen wea Showimaot Jesus Hem Stap Moa?
NO ENIWAN laek for kasem big sik or disaster. For missim olketa trabol olsem, man wea wise hem luksavve long olketa saen wea showimaot danger and duim samting for followim datwan. Jesus Christ storyim wanfala saen wea hem important for iumi luksavve long hem. Saen wea hem storyim bae kasem full world and affectim evri man. Diswan minim hem bae affectim tu iu and famili bilong iu.
Jesus story abaotem Kingdom Bilong God, wea bae finisim evri nogud samting and mekem earth kamap wanfala paradaes. Olketa disaepol bilong hem interest tumas long datwan and olketa laek for savve wanem taem nao datfala Kingdom bae kam. Olketa ask olsem: “Wanem nao bae saen for showimaot iu stap moa and for showimaot end bilong disfala world?”—Matthew 24:3.
Jesus savve hao bihaen olketa killim hem dae and hem resurrect, bae plande handred year go pas bifor hem kamap datfala Messiah King wea bae rulim olketa man. From olketa man bae no lukim taem diswan hem happen, Jesus hem talem wanfala saen for helpem olketa follower bilong hem luksavve hao hem “stap moa” and hao “end bilong disfala world,” hem klosap. Datfala saen hem garem plande part wea join tugeta wea showimaot taem wea Jesus hem stap moa.
Matthew, Mark, and Luke wea raetem thrifala gospel nao raetem samting wea Jesus talem for ansarem kwestin bilong olketa disaepol. (Matthew, chapter 24 and 25; Mark, chapter 13; Luke, chapter 21) Olketa narawan wea raetem Bible tu talem samfala nara samting wea part long datfala saen. (2 Timothy 3:1-5; 2 Peter 3:3, 4; Revelation 6:1-8; 11:18) Iumi hard for storyim evri samting hia insaed disfala article, bat bae iumi story raonem faevfala main samting nomoa wea part long datfala saen wea Jesus talem. Taem iu ting raonem diswan bae iu lukim hao diswan hem barava important samting for iu.—Lukim box long page 6.
‘Samting wea Changem Full World’
“Nation bae againstim nation and kingdom againstim kingdom.” (Matthew 24:7) Wanfala German magasin Der Spiegel hem sei, bifor 1914, pipol “bilivim hao olketa bae kasem wanfala nambawan future wea olketa bae garem moa freedom, evri samting muv ahed, and pipol bae garem gud living.” Then evri samting hem change nao. Wanfala magasin GEO hem sei: “War wea start long August 1914 and wea finis long November 1918 hem wanfala barava big samting wea happen. Hem mekem wanfala bigfala change kamap insaed history.” Winim 60 million soldia from faevfala continent nao join insaed datfala faet. Samting olsem 6,000 soldia dae evri day. Start from datfala taem, pipol wea studyim history long evri genereson and wea garem enikaen difren biliv saed long politik olketa ting long ‘olketa year from 1914 go kasem 1918 olsem samting wea changem full world.’
World War I hem forcem living bilong pipol for change and hem start bilong olketa last day bilong world bilong Satan. Olketa nara year start kam from datfala taem garem plande moa war, faet, and terrorism. Nomata distaem, evri samting semsem nomoa. Iumi savve lukim tu olketa nara part bilong datfala saen distaem.
Bigfala Hangre, Sik, and Earthquake
“Kaikai bae short.” (Matthew 24:7) Bigfala hangre hem kasem Europe long first world war, and kam kasem distaem, wei for hangre hem gohed for spoelem olketa man. Wanfala man wea studyim history Alan Bullock hem storyim hao long Russia and Ukraine long 1933, “staka pipol wea hangre tumas olketa go long olketa area aotsaed long taon . . . Pipol hipimap body bilong olketa man wea dae long saed road.” Long 1943, Theodore Harold White, wanfala man for raetem buk, hem lukim bigfala hangre wea kasem Henan, wanfala province bilong China. Hem sei olsem: “Taem bigfala hangre kamap, klosap eni samting nomoa man savve kaikaim. Hem savve hammerim then kaikaim and body iusim datwan for mekem hem lelebet strong. Bat wei for fraetem dae nao muvim man for kaikaim olketa samting wea bifor hem hard tumas for hem kaikaim.” Sorre tumas, long Africa, wei for hangre olsem hem kamap normal samting nomoa long disfala taem. Nomata earth hem savve garem inaf kaikai fitim evriwan, datfala UN Food and Agriculture Organization hem sei samting olsem 840 million pipol evriwea long world no garem inaf kaikai.
“Long plande ples nogud sik bae kamap.” (Luke 21:11) Datfala niuspepa Süddeutsche Zeitung hem sei: “Olketa sei datfala sik, Spanish flu, hem killim dae samting olsem 20 million go kasem 50 million pipol long 1918. Disfala namba hem winim namba bilong olketa wea dae long first world war or from datfala nogud sik wea olketa kolem plague.” Start from datfala taem, staka pipol tumas kasem olketa sik olsem malaria, smallpox, TB, polio, and cholera. And pipol barava fraet tu taem olketa lukim AIDS gohed for kasem plande pipol and hard for eniwan stopem. Distaem, nomata plande niu treatment and nara samting saed long medical hem kamap, olketa sik gohed for kamap big tu. Diswan hem samting wea nating happen bifor, and hem helpem iumi for luksavve hao iumi stap insaed wanfala taem wea difren tumas.
“Olketa earthquake.” (Matthew 24:7) Insaed 100 year wea go pas finis, olketa earthquake killim dae plande handred thousand pipol. Wanfala nius hem sei start kam from 1914, olketa earthquake wea barava strong tumas wea fit for brekem olketa building and openem graon hem savve happen samting olsem 18-fala taem insaed wan year. Olketa nara earthquake wea barava strong winim datwan, and wea fit for distroem evribit olketa building, hem savve happen samting olsem wan taem insaed long wan year. Nomata distaem man garem olketa niu technology, plande pipol gohed for dae from diswan, bikos staka pipol muv go stap long olketa taon wea stap antap long ples wea earthquake kamap olowe.
Hapi Nius!
Klosap evri part long datfala saen hem mekem man wari. Bat Jesus talem tu wanfala hapi nius.
“Olketa bae preachim disfala gud nius bilong kingdom evriwea long earth for givim witness long evri nation.” (Matthew 24:14) Jesus startim datfala waka for preachim gud nius bilong Kingdom and disfala waka bae gogo kamap big fogud insaed long olketa last day. Diswan hem barava gohed for happen distaem. Olketa Jehovah’s Witness preachim message wea kam from Bible and teachim pipol wea willing, for followim olketa samting wea olketa lanem. Distaem, winim six million Witness preach long 235 kantri and long winim 400 languis.
Jesus hem no sei evri nogud samting wea happen long world bae mekem olketa man stop for duim olketa samting. And tu, hem no sei wanfala part bilong datfala saen nomoa bae affectim full world. Bat hem talem profesi abaotem plande samting wea bae happen, wea evri samting hia nao hem wanfala saen wea evri man savve lukim nomata olketa stap long eni ples long earth.
Winim wei for lukluk nomoa long wanfala samting wea happen, waswe, iu luksavve hao evri samting wea happen olketa join tugeta and gohed olowe, and hao really, olketa nao wanfala saen wea affectim full world? Olketa samting wea happen hem affectim iu and famili bilong iu. Bat maet iu ting, sapos olsem why nao staka pipol no luksavve?
Man Tingim Firstaem Samting wea Hemseleva Laekem
“No Swim Long Hia!,” “Danger 11,000 Volts!,” “Draev slow.” Diswan hem samfala saen and warning wea iumi savve lukim bat plande taem pipol ting nating nomoa long olketa. Why nao olsem? Iumi savve followim tumas samting wea iumiseleva tingse hem gud. Olsem example, iumi maet tingse iumi need for draev fast winim speed wea law markem, or maet iumi laek for go swim long ples wea olketa stopem. Bat wei for no obeyim olketa saen olsem hem no wise.
Olsem example, samfala taem, snow wea hipap long saed maunten hem foldaon and killim dae samfala tourist long Austria, France, Italy, and Switzerland. Diswan hem from olketa no obeyim olketa warning wea talem olketa for go ski nomoa long ples wea olketa markem. Datfala niuspepa Süddeutsche Zeitung talem hao plande tourist wea no laek followim olketa warning hia olketa kaen pipol wea ting olketa hard for enjoyim samting sapos no eni danger hem stap. Sorre nao, wei for no obeyim olketa warning savve mekem sorre samting kamap.
Why nao pipol no laek for luksavve long olketa saen wea Jesus talem? Maet bikos long wei for aftarem selen, wea for no ting strong long samting, fasin for no savve disaed, busy tumas for duim olketa samting, or fraet nogud olketa lusim position bilong olketa. Waswe, eni samting hia nao mekem iu no laek for tingim saen wea showimaot Jesus hem stap moa? Waswe, iu agree hao hem bae moa wise for iu luksavve long datfala saen and then duim samting for followim datwan?
Laef Insaed Paradaes Long Earth
Plande pipol distaem duim samting for ting strong long saen wea showimaot Jesus stap moa. Kristian, wanfala young man wea marit wea stap long Germany, hem sei: “Distaem laef hem barava hard. For sure, iumi stap insaed ‘olketa last day.’” Kristian and waef bilong hem savve olowe story long olketa narawan abaotem Kingdom Bilong Messiah. Frank hem stap long datfala kantri tu. Hem and waef bilong hem savve storyim gud nius from Bible for encouragem olketa narawan. Frank hem sei: “Bikos long olketa samting wea happen distaem long world, plande pipol wari abaotem future. Mifala trae for encouragem olketa thru long wei for showim olketa Bible profesi abaotem wanfala paradaes long earth.” Samting wea Kristian and Frank duim hem help for fulfillim wanfala part bilong datfala saen bilong Jesus, hem nao, waka for preachim gud nius bilong Kingdom.—Matthew 24:14.
Taem olketa last day hem kasem end, Jesus bae finisim disfala world bilong Satan and olketa pipol wea sapotim world. Then datfala Kingdom Bilong Messiah bae organizem evri samting long disfala earth wea bae kamap wanfala Paradaes moa olsem Bible promisim. Olketa man bae free from sik and dae, and olketa wea dae finis bae resurrect for laef long earth. Olketa hia olketa nambawan samting wea olketa wea luksavve long saen distaem bae kasem. Hem barava wise for lanem moa samting abaotem disfala saen and samting wea man mas duim for sev taem disfala world bilong Satan hem finis. Tru nao, diswan hem important samting wea evriwan need for ting strong long hem.—John 17:3.
[Blurb long page 4]
Jesus storyim staka samting wea showimaot datfala saen wea evri man savve lukim nomata olketa stap long eni ples long earth
[Blurb long page 6]
Waswe, iu luksavve hao evri samting wea happen olketa join tugeta and gohed olowe, and hao really, olketa nao wanfala saen wea affectim full world?
[Box/Olketa Piksa long page 6]
OLKETA SAEN WEA SHOWIMAOT OLKETA LAST DAY
Staka war winim enitaem bifor.—Matthew 24:7; Revelation 6:4
Bigfala hangre.—Matthew 24:7; Revelation 6:5, 6, 8
Olketa bigfala sik.—Luke 21:11; Revelation 6:8
Fasin for brekem law kamap moa big.—Matthew 24:12
Olketa earthquake.—Matthew 24:7
Nogud taem wea hard for deal witim.—2 Timothy 3:1
Ova tumas for lovem selen.—2 Timothy 3:2
No obeyim parents.—2 Timothy 3:2
No garem love.—2 Timothy 3:3
Lovem hapitaem winim wei for lovem God.—2 Timothy 3:4
No savve kontrolem seleva.—2 Timothy 3:3
No lovem gudfala fasin.—2 Timothy 3:3
No laek luksavve long danger wea klosap for kam.—Matthew 24:39
Pipol rejectim samting wea pruvim iumi stap long olketa last day.—2 Peter 3:3, 4
Waka for preach abaotem Kingdom Bilong God hem kamap evriwea long world.—Matthew 24:14
[Olketa Piksa Credit Line long page 5]
WWI soldiers: From the book The World War—A Pictorial History, 1919; poor family: AP Photo/Aijaz Rahi; polio victim: © WHO/P. Virot