Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w10 4/1 pp. 26-29
  • Waswe, Bible Talem Evri Samting Abaotem Jesus?

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Waswe, Bible Talem Evri Samting Abaotem Jesus?
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2010
  • Subheding
  • Hu Nao Raetem Olketa Christian Greek Scripture, and Long Wanem Taem?
  • Hu Nao Chusim Olketa Holy Raeting?
  • Hao Nao Olketa Laea Raeting Difren?
  • Bible Sei Samfala Pipol Bae Kamap and Laea Abaotem Truth
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2010
w10 4/1 pp. 26-29

Waswe, Bible Talem Evri Samting Abaotem Jesus?

Bible talem Jesus hem dae long Golgatha, bat waswe, datwan hem tru? Waswe hem tru Jesus maritim Mary Magdalene and tufala garem samfala pikinini? Or waswe, hem wanfala kastom man wea garem simpol laef and no laek for enjoyim hapitaem? Waswe, hem teachim samting wea difren from samting wea iumi readim long Bible?

DISTAEM, samfala movie and buk mekem pipol for kwestin sapos Bible hem stret or nomoa. Olketa nara buk storyim samfala laea raeting,a wea kamap long mek-tu and mek-thri century C.E., wea talem samfala samting abaotem Jesus wea difren from olketa Gospel. Waswe, olketa story olsem hem barava tru? Waswe, iumi savve barava sure Bible talem evri tru samting abaotem Jesus?

For ansarem olketa kwestin hia, hem gud for iumi storyim thrifala main samting. First samting, iumi need for savve abaotem olketa man wea raetem olketa Gospel, and taem wea olketa raetem. Mek-tu samting, iumi need for savve hu nao chusim olketa buk insaed Bible, and hao olketa disaedem datwan. And mek-thri samting, iumi need for savve lelebet abaotem olketa laea raeting, and why olketa barava difren from olketa holy raeting.b

Hu Nao Raetem Olketa Christian Greek Scripture, and Long Wanem Taem?

Samfala old copy bilong Bible buk Matthew sei Matthew raetem disfala Gospel eitfala year bihaen Christ dae, wea datwan samting olsem 41 C.E. Samfala man wea studyim history bilong Bible sei maet Matthew raetem bihaen datfala year, bat klosap evriwan agree olketa raetem finis evri buk bilong Christian Greek Scripture insaed first century C.E.

Olketa wea laef long taem wea Jesus hem laef, taem wea hem dae, and taem wea hem laef bak, olketa savve pruvim sapos samting olketa raetem long olketa Gospel hem tru. Hem bae isi for olketa talem sapos eni samting hem no stret. Frederick wea hem wanfala savveman wea studyim Bible, hem sei: “Samting wea olketa aposol preachim hem tru bikos olketa seleva ‘lukim’ olketa samting wea olketa preach abaotem and olketa wea lisin, ‘savve’ long olketa samting hia tu (Acts 2:​22).”

Hu nao olketa wea raetem olketa Christian Greek Scripture? Samfala nao, James, Jude, and luk olsem Mark, and samfala aposol bilong Jesus wea stap long Pentecost 33 C.E. taem Christian kongregeson start. Evriwan wea raetem olketa Christian Greek Scripture wan mind witim olketa aposol and elder bilong governing body long firstfala Christian kongregeson long Jerusalem.​—Acts 15:​2, 6, 12-​14, 22; Galatians 2:​7-​10.

Jesus komandim olketa wea followim hem for gohed duim waka wea hem startim, for preach and teach. (Matthew 28:19, 20) Hem sei moa: “Man wea herem toktok bilong iufala hem herem toktok bilong mi tu.” (Luke 10:16) And tu, Jesus promisim hao holy spirit bilong God bae strongim olketa for duim datfala waka. Olketa aposol and olketa wea waka witim olketa garem holy spirit, so taem olketa raetem olketa Bible buk, hem isi for olketa firstfala Christian for acceptim bikos hem kam from God.

Olketa wea raetem samfala buk bilong Bible talemaot holy spirit tu helpem olketa narawan. Example nao, aposol Peter storyim olketa leta bilong Paul olsem part long “evri narafala Scripture.” (2 Peter 3:​15, 16) Paul tu luksavve holy spirit bilong God helpem olketa aposol and olketa nara Christian profet.​—Ephesians 3:5.

Dastawe iumi fit for trustim hao olketa Gospel kam from God. Olketa no olsem kastom story or mekap story. Olketa Gospel barava tru saed long history, from olketa man lukim samting wea olketa raetem, and holy spirit bilong God helpem olketa.

Hu Nao Chusim Olketa Holy Raeting?

Samfala man for raet sei church nao chusim olketa holy raeting bilong olketa Christian Greek Scripture long taem bilong Emperor Constantine, samting olsem thri handred year bihaen. Bat iumi savve pruvim datwan hem no stret.

Example, wanfala teacher long Church History Oskar Skarsaune sei: “No eni church or man chusim wanem buk nao shud stap insaed Niu Testament . . . Wei wea olketa disaedem diswan hem klia and simpol. Olketa raeting from first century C.E. wea olketa aposol or olketa wea waka witim olketa raetem, diswan nomoa olketa acceptim olsem tru wan. Olketa nara raeting, leta or ‘gospel’ wea eniwan raetem bihaen, olketa no putim insaed Bible . . . Wei for duim diswan hem finis longfala taem bifor Constantine and church bilong hem kamap strong. Olketa Christian wea dae bikos olketa showimaot faith nao givim kam Niu Testament, no datfala church wea kam bihaen wea forcem pipol for bilivim samting.”

Ken Berding wanfala savveman wea studyim olketa Christian Greek Scripture, hem sei: “Church no chusim olketa holy raeting, bat hem stret for sei church nao acceptim olketa buk wea olketa firstfala Christian iusim olsem toktok bilong God.”

Bat waswe, olketa hambol Christian long first century nomoa chusim olketa holy raeting? Bible talem iumi samting wea barava important, hem sei paoa bilong God nao duim datwan.

Bible talem hao, wanfala present wea holy spirit mekem kamap long Christian kongregeson long first century, hem “for luksavve long toktok bilong God.” (1 Corinthians 12:​4, 10) So God helpem samfala Christian for luksavve sapos holy raeting hem kam from God or nomoa. Dastawe olketa Christian distaem feel sure olketa scripture insaed Bible barava kam from God.

Evri samting hia showimaot holy spirit nao helpem olketa for chusim olketa holy raeting long first century. Samfala man long end bilong mek-tu century C.E., storyim olketa holy raeting. Nomata olsem, olketa man hia no chusim olketa holy raeting bat talemaot nomoa samting wea God acceptim finis wea holy spirit nao bihaenem.

Olketa oldfala copy bilong Bible tu pruvim olketa holy raeting wea iumi acceptim distaem hem tru. Winim 5,000 oldfala copy bilong olketa Greek Scripture wea olketa raetem long firstfala languis hem stap yet. Samfala copy hem from mek-tu and mek-thri century. Olketa raeting hia wea olketa acceptim long first tu-thri century C.E. olketa copyim and givimaot long staka ples, bat olketa no duim datwan witim olketa laea raeting.

Nomata olsem, olketa samting wea stap insaed olketa holy raeting barava pruvim olketa kam from God. Olketa holy raeting hia “followim wei bilong gudfala toktok” wea iumi lukim insaed full Bible. (2 Timothy 1:​13) Olketa raeting hia barava encouragem olketa wea readim for showimaot love, for worship, and servem Jehovah. And tu, for stap klia from wei for bilivim olketa kastom biliv, devil-devil, and for no worshipim olketa man or animal. Olketa holy raeting barava agree witim history and garem olketa trufala profesi. And olketa holy raeting hia encouragem olketa wea readim for lovem olketa narawan. Olketa buk insaed olketa Christian Greek Scripture barava spesol and difren from eni nara raeting. Waswe, olketa laea raeting semsem tu witim olketa holy raeting?

Hao Nao Olketa Laea Raeting Difren?

Olketa laea raeting barava difren from olketa holy raeting. Olketa laea raeting hia just start kam from samting olsem midol long mek-tu century, wea hem longfala taem bihaen olketa holy raeting. Olketa laea raeting hia storyim Jesus and olketa Christian long wei wea no agree witim olketa scripture wea kam from God.

Example, wanfala laea raeting nao hem Gospel of Thomas. Hem sei, Jesus talem olketa krangge samting, olsem hem bae mekem Mary kamap wanfala man for mekem hem savve go insaed Kingdom long heven. The Infancy Gospel of Thomas hem nara laea raeting wea sei, Jesus hem wanfala nogud pikinini wea min for killim dae nara pikinini. Laea raeting wea olketa kolem Acts of Paul and Acts of Peter mekhae long wei for stap klia from wei for duim sex, and olketa sei olketa aposol encouragem olketa woman for lusim hasband bilong olketa. Gospel of Judas hem sei, Jesus laflaf long olketa disaepol taem olketa prea for kaikai. Kaen samting olsem barava difren from olketa holy raeting.​—Mark 14:22; 1 Corinthians 7:​3-5; Galatians 3:​28; Hebrews 7:​26.

Staka long olketa laea raeting storyim tingting bilong olketa savveman wea sei Creator bilong iumi Jehovah, hem wanfala nogud God. Olketa bilivim tu wei for man laef bak hem no tru samting, evri physical samting hem nogud, and Satan nao startim wei for marit and for bornem pikinini.

Olketa sei, samfala man insaed Bible nao raetem olketa laea raeting hia, bat datwan hem no tru. Waswe, samfala nao laek trikim pipol and aotem olketa buk hia from Bible? Montague James wea hem wanfala savveman wea studyim olketa laea raeting, hem sei: “No eni reason for eniwan aotem olketa laea raeting hia from Niu Testament, bikos olketa seleva nomoa duim datwan.”

Bible Sei Samfala Pipol Bae Kamap and Laea Abaotem Truth

Insaed olketa holy raeting, iumi readim samfala warning abaotem olketa wea bae laea abaotem truth, wea laek for spoelem Christian kongregeson. Tru samting nao, diskaen wei for laea hem start kam finis long first century, bat olketa aposol fit for kontrolem long datfala taem. (Acts 20:30; 2 Thessalonians 2:​3, 6, 7; 1 Timothy 4:​1-3; 2 Peter 2:1; 1 John 2:​18, 19; 4:​1-3) Olketa warning hia helpem iumi luksavve long olketa laea raeting wea againstim wanem Jesus teachim.

Hem tru, samfala raeting hia hem old tumas and samfala man wea studyim history tinghae long olketa. Bat tingim diswan. Waswe sapos samfala savveman hipimap samfala raeting distaem wea man no savve trustim, wea olketa tekem from enikaen magasin and olketa religion wea no followim Bible and keepim gud insaed wanfala sef ples? Sapos olketa keepim gud for longfala taem, waswe, bae olketa raeting hia kamap tru and man fit for trustim? Bihaen 1,700 year, waswe, olketa laea raeting hia wea krangge bae kamap tru bikos olketa raeting barava old?

Barava nomoa nao! Hem semsem olsem olketa laea raeting wea sei Jesus maritim Mary Magdalene, and samfala samting moa. So hem no stret for iumi trustim olketa laea raeting, bikos iumi garem finis olketa holy raeting wea man fit for trustim. Evri samting wea God laekem iumi for savve abaotem Son bilong hem, hem stap insaed long Bible wea iumi fit for trustim.

a Long disfala article, laea raeting hem minim apocryphal writings

b Bible garem 66 buk wea garem pruv olketa kam from God. Olketa “holy raeting” hia nomoa garem toktok bilong God.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem