No Lukluk Long “Olketa Samting Bihaen”
“Eni man wea iusim hou and lukluk long olketa samting bihaen long hem bae no fit for go insaed long Kingdom bilong God.” —LUKE 9:62.
WANEM NAO ANSA BILONG IU?
Why nao iumi shud “no forgetim samting wea happen long waef bilong Lot”?
Wanem nao thrifala samting wea iumi shud no gohed tingim?
Long wanem wei nao iumi savve gohed followim organization bilong Jehovah?
1. Wanem warning nao Jesus givim, and diswan mekem wanem kwestin for kamap?
“NO FORGETIM samting wea happen long waef bilong Lot.” (Luke 17:32) Jesus talem datfala warning samting olsem 2,000 year go finis and hem barava fitim taem bilong iumi tu. Wanem nao Jesus minim taem hem talem datfala toktok? Olketa Jew wea Jesus story long olketa savve long wanem hem happen long waef bilong Lot. Taem waef bilong Lot and famili bilong hem ranawe from Sodom, hem no obeyim Jehovah taem hem luk go bak. From datwan, hem kamap solt.—Readim Genesis 19:17, 26.
2. Why nao maet waef bilong Lot luk go bak, and wanem nao happen long hem?
2 Bat why nao waef bilong Lot luk go bak? Maet hem laek for lukim samting wea happen. Or maet hem sapraes from God finisim datfala taon. Maet hem no garem strongfala faith. Or maet hem tingim tumas olketa samting wea hem lusim long Sodom. (Luke 17:31) Nomata wanem nao mekem hem for luk go bak, hem dae bikos hem no obey. Tingim diswan! Hem dae long sem day wea Jehovah killim dae evri rabis pipol long Sodom and Gomorrah. Dastawe Jesus sei: “No forgetim samting wea happen long waef bilong Lot”!
3. Long wanem wei nao Jesus mekhae long wei for no lukluk long olketa samting bihaen?
3 Hem important for iumi distaem tu for no luk go bak, wea minim for evritaem ting bak long olketa samting wea happen bifor. Jesus mekhae long diswan taem hem story long wanfala man wea sei hem laek kamap disaepol. Datfala man askem Jesus for letem hem go sekhand firstaem long famili bilong hem. Jesus ansarem hem olsem: “Eni man wea iusim hou and lukluk long olketa samting bihaen long hem bae no fit for go insaed long Kingdom bilong God.” (Luke 9:62) Waswe, samting wea Jesus talem showimaot hem no kaen long datfala man? Nomoa. Jesus luksavve datfala man mek excuse nomoa for no duim waka bilong wanfala disaepol. Jesus sei man wea no duim wanem God laekem hem for duim, hem lukluk long “olketa samting bihaen.” Wanfala man wea houm garden maet luk bihaen taem hem gohed for hou, or hem putim hou long daon for hem luk go bak. Wei for lukluk long olketa samting long bihaen mekem hem for no tingim waka wea hem duim, and hem no duim gud datfala waka.
4. Wanem nao iumi mas tingim evritaem?
4 Iumi mas tingim evritaem olketa samting long future and no ting bak long olketa samting wea happen bifor. Bible talem datwan long Proverbs 4:25. Hem sei: “Iu shud lukluk stret long gogo bilong iu, no luk olobaot.”
5. Why nao iumi shud no lukluk long olketa samting wea happen bifor?
5 Why nao iumi shud no lukluk long olketa samting wea happen bifor? Hem bikos iumi stap long “olketa last day.” (2 Tim. 3:1) Long bifor, God finisim tufala taon nomoa, bat klosap nao God bae finisim evri rabis samting long full world. Wanem nao bae helpem iumi for no luk go bak olsem waef bilong Lot? Iumi need for luksavve long samfala samting wea maet iumi savve luk go bak long hem. (2 Cor. 2:11) Bae iumi storyim thrifala samting, and wanem savve helpem iumi for no tingim evritaem olketa samting hia.
WEI FOR TINGSE LAEF BIFOR NAO HEM GUD
6. Why nao hem no wise for tingse laef bifor hem gud winim distaem?
6 Hem no wise for tingse laef bifor nao hem gud winim distaem. Maet wanem iumi tingim hem no semsem witim really samting wea happen. Maet iumi tingse olketa problem wea iumi kasem bifor hem no big tumas, and iumi hapi long bifor winim long distaem. From datwan, maet iumi tingse laef bifor hem gud tumas. Bat Bible warnim iumi olsem: “No sei: ‘Why nao laef bifor gud winim distaem? Hem no wise for ask olsem.’” (Eccl. 7:10) Why nao hem danger samting for garem kaen tingting olsem?
7-9. (a) Wanem nao happen long olketa Israelite taem olketa stap long Egypt? (b) Wanem nao samfala samting wea mekem olketa Israelite hapi? (c) Wanem nao olketa Israelite komplen abaotem?
7 Tingim samting wea happen long olketa Israelite long taem bilong Moses. Long firstaem wea olketa Israelite kasem Egypt, olketa long Egypt welkamim olketa. Bat bihaen Joseph dae, olketa long Egypt markem “olketa chief for forcem olketa [Israelite] for waka for putim moa hevi long olketa.” (Ex. 1:11) Gogo, Pharaoh talem olketa wakaman bilong hem for killim dae olketa pikinini boy bilong olketa Israelite mekem olketa Israelite no staka. (Ex. 1:15, 16, 22) Dastawe Jehovah sei long Moses: “Mi barava lukim nogud samting wea kasem pipol bilong mi wea stap long Egypt, and mi herem singaot bilong olketa bikos long pipol wea forcem olketa for waka. Mi barava savve long olketa hard samting wea olketa safa long hem.”—Ex. 3:7.
8 Olketa Israelite hapi tumas taem olketa kamap free and go aot from Egypt! Olketa lukim nambawan wei wea Jehovah iusim paoa bilong hem taem hem mekem Tenfala Trabol for kasem Pharaoh and olketa long Egypt. (Readim Exodus 6:1, 6, 7.) Gogo olketa long Egypt letem olketa Israelite for go free. Olketa talem olketa Israelite for kwiktaem go and olketa givim staka gold and silver, dastawe Bible sei pipol bilong God “tekem evri samting from olketa long Egypt.” (Ex. 12:33-36) Olketa Israelite hapi taem olketa lukim Jehovah finisim Pharaoh and army bilong hem long Red Sea. (Ex. 14:30, 31) Taem olketa lukim evri samting wea Jehovah duim, datwan strongim faith bilong olketa!
9 Bat no longtaem bihaen Jehovah mekem olketa Israelite free from Egypt, olketa start for komplen. Wanem nao olketa komplen abaotem? Olketa komplen abaotem kaikai! Olketa no satisfae long wanem Jehovah givim and olketa sei: “Mifala tingim tumas staka fish wea mifala kaikaim long Egypt. Evritaem mifala savve kaikaim cucumber, melon, onion and garlic! Bat distaem mifala nating strong nao bikos evriday mifala kaikaim manna nomoa.” (Num. 11:5, 6) Datkaen tingting mekem olketa for no tingim really samting wea happen bifor, and olketa laek for go bak tu long Egypt, ples wea olketa slave long hem! (Num. 14:2-4) Olketa Israelite ting bak long olketa samting wea happen bifor and datwan mekem Jehovah kros long olketa.—Num. 11:10.
10. Wanem nao iumi lanem from samting wea kasem olketa Israelite?
10 Wanem nao iumi lanem? Taem iumi kasem problem, iumi shud no tingse laef bifor nao gud and tingim nomoa gud samting wea iumi garem bifor, or ting go bak long taem wea iumi no lanem truth yet. Hem no rong for tingim olketa gud samting wea iumi lanem from olketa samting wea kasem iumi bifor, or for tingim olketa samting wea iumi enjoyim. Bat iumi need for garem balance tingting and tingim olketa really samting wea happen bifor. Sapos iumi no garem balance tingting, datwan bae mekem iumi for no satisfae long laef and for laek duim moa samting wea iumi lusim finis.—Readim 2 Peter 2:20-22.
OLKETA SAMTING WEA IUMI LUSIM
11. Wanem nao tingting bilong samfala pipol abaotem olketa samting wea olketa lusim finis?
11 Samfala pipol ting go bak long olketa samting wea olketa lusim finis and tingse olketa missim chance for kasem gud samting. Maet bifor iu tu garem chance for kasem hae education, garem bignem, or for garem staka selen, bat iu disaed for no aftarem olketa samting hia. Staka brata and sista disaed for lusim waka wea garem big pei. Olsem example, maet bifor olketa garem bisnis, waka olsem professor long university, sports star, or music star. Bat staka year hem go pas finis, and end hem no kam yet. Waswe, iu gohed for tingim olketa samting wea iu savve garem sapos iu no lusim olketa samting hia?
12. Wanem nao tingting bilong Paul abaotem olketa samting wea hem lusim finis?
12 Aposol Paul lusim staka samting mekem hem kamap disaepol bilong Christ. (Phil. 3:4-6) Wanem nao tingting bilong hem abaotem olketa samting wea hem lusim finis? Paul sei: “Bikos long Christ, mi willing for lusim olketa samting wea important long mi bifor.” Why nao olsem? Hem sei moa: “Long tingting bilong mi, evri samting hia hem iusles nomoa bikos datfala savve abaotem Lord bilong mi Christ Jesus, hem barava winim olketa samting hia. Mi willing for lusim evri samting hia bikos long Christ, and long tingting bilong mi, olketa samting hia rabis nomoa. Mi tingting olsem mekem mi savve kasem gud samting from Christ.”a (Phil. 3:7, 8) Sapos man torowem rabis finis, bae hem no sorre moa long rabis wea hem torowem. Long sem wei tu, Paul no sorre from hem lusim chance for duim samfala samting long world. Long tingting bilong hem, olketa samting hia rabis nomoa.
13, 14. Wanem nao iumi savve duim for followim example bilong Paul?
13 Wanem nao iumi shud duim sapos iumi gohed for tingim yet olketa samting wea iumi lusim finis? Iumi shud followim example bilong Paul. Long wanem wei? Tingim gud samting wea iu garem distaem. Iu fren gud witim Jehovah and hem savve iu faithful long hem. (Heb. 6:10) No eni samting long disfala world hem winim olketa blessing wea iumi savve kasem from Jehovah distaem and long future.—Readim Mark 10:28-30.
14 Paul talem tu nara samting wea savve helpem iumi for gohed faithful long Jehovah. Hem sei: “Mi no tingim olketa samting long bihaen bat mi traem best for kasem olketa samting wea stap front long mi.” (Phil. 3:13) Paul talem tufala important samting wea iumi need for duim. First samting, iumi mas no tingim olketa samting wea iumi lusim finis mekem iumi no weistim taem and strong bilong iumi for tingim olketa samting hia. Mek-tu samting, iumi mas olsem man wea ranran wea traem best for kasem olketa samting wea stap long front mekem hem finisim resis.
15. Why nao hem gud for ting raonem example bilong olketa wea faithful long God?
15 Hem gud for ting raonem example bilong olketa wea faithful for worshipim Jehovah long bifor and distaem tu. Example bilong olketa bae helpem iu for tingim olketa samting wea stap long front, and for no lukluk long olketa samting bihaen. Tingim Abraham and Sarah wea stap long Ur bifor. Sapos tufala tingim olowe datfala ples, “bae olketa garem chance for go bak.” (Heb. 11:13-15) Bat tufala no go bak. Tingim firstaem wea Moses lusim Egypt. Hem lusim staka samting winim wanem eni nara Israelite lusim. Bat Bible no sei Moses tingim moa olketa samting wea hem lusim. Bible sei: “Nomata pipol spoelem hem, wea hem nao man wea God chusim, long tingting bilong hem wei for safa hem winim wei for garem olketa riches long Egypt. Diswan hem bikos hem tingim nomoa datfala gud samting wea hem bae kasem.”—Heb. 11:26.
HARD SAMTING WEA KASEM IUMI BIFOR
16. Long wanem wei nao samfala samting wea kasem iumi bifor savve affectim iumi?
16 Maet samfala samting wea kasem iumi bifor hem mekem iumi feel nogud. Olsem example, maet iumi tingim evritaem sin or mistek wea iumi duim bifor. (Ps. 51:3) Maet iumi kros or sorre bikos iumi kasem strongfala kaonsel. (Heb. 12:11) Maet iumi tingim yet samting wea samwan duim long iumi wea no stret, or wea iumi tingse hem no stret. (Ps. 55:2) Wanem nao savve helpem iumi for no gohed tingim olketa samting wea kasem iumi bifor? Bae iumi storyim thrifala example.
17. (a) Why nao Paul feel olsem “olketa nara holy wan barava winim” hem? (b) Wanem nao helpem Paul for no letem wei for feel guilty mekem hem wikdaon?
17 Olketa mistek wea iumi duim bifor. Aposol Paul feel olsem “olketa nara holy wan barava winim” hem. (Eph. 3:8) Why nao hem ting olsem? Paul sei: “Bikos mi spoelem olketa long kongregeson bilong God.” (1 Cor. 15:9) Masbi Paul feel shame and guilty taem hem meetim olketa brata and sista wea hem persecutim bifor. Nomata olsem, Paul no letem kaen tingting olsem for mekem hem wikdaon. Hem gohed for tingim hao God showim mercy long hem and kaen tumas. (1 Tim. 1:12-16) Paul tinghae long wanem God duim, and datwan strongim hem for duim ministry. Taem Paul sei hem no laek for tingim olketa samting long bihaen, hem minim tu hem no laek for tingim olketa mistek wea hem duim bifor. Iumi tu shud no weistim taem and strong wea iumi garem for gohed tingim olketa mistek wea iumi duim bifor. Bat iumi shud tingim mercy wea Jehovah showim long iumi and iusim strong bilong iumi for worshipim hem.
18. (a) Wanem nao savve happen sapos iumi gohed for feel nogud abaotem strong kaonsel wea iumi kasem bifor? (b) Wanem nao iumi savve duim for followim advaes wea Solomon talem?
18 Kasem strong kaonsel. Waswe sapos iumi feel nogud long kaonsel wea iumi kasem bifor and gohed for tingim yet datwan? Datwan savve mekem iumi for sorre or kros, and laek for givap. (Heb. 12:5) Iumi bae no kasem gud samting sapos iumi ting nating long kaonsel wea iumi kasem. Semsem tu sapos iumi acceptim kaonsel bat iumi no gohed followim, bae iumi no kasem eni gud samting. Hem gud for followim advaes wea Solomon talem. Hem sei: “Followim kaonsel evritaem. Gohed for tingim bikos hem nao bae mekem iu kasem laef.” (Prov. 4:13) Olsem draeva wea obeyim olketa saen long road, iumi tu need for acceptim and followim kaonsel, and gohed for worshipim Jehovah.—Prov. 4:26, 27; readim Hebrews 12:12, 13.
19. Wanem nao iumi lanem from example bilong Habakkuk and Jeremiah?
19 Samting wea no stret or wea iumi tingse hem no stret. Maet samfala taem iumi feel olsem profet Habakkuk. Hem krae long Jehovah for hem mas stretem olketa nogud samting bikos hem no minim why nao Jehovah letem samfala samting wea no stret for happen. (Hab. 1:2, 3) Hem important for iumi garem strongfala faith tu olsem profet Habakkuk. Hem sei: “Bat mi bae hapi long Jehovah. Mi bae hapi long God wea sevem mi.” (Hab. 3:18) Jeremiah tu showimaot gudfala example long wei for faithful, and ‘gohed for weit’ long Jehovah. Iumi savve followim example bilong Jeremiah taem iumi trustim wei wea Jehovah bae evritaem duim stret samting long taem wea hem markem.—Lam. 3:19-24.
20. Wanem nao iumi savve duim for showimaot iumi “no forgetim samting wea happen long waef bilong Lot”?
20 Iumi stap long taem wea hem barava important. Staka nambawan samting hem gohed for happen distaem and staka nara samting klosap for happen. Organization bilong Jehovah hem gohed for muv and iumi tu shud gohed followim. Hem gud for iumi followim advaes long Bible for lukluk long olketa samting long front and no lukluk long olketa samting long bihaen. Taem iumi duim datwan, hem showimaot iumi “no forgetim samting wea happen long waef bilong Lot”!
[Footnote]
a Greek word wea iumi transleitim for “rabis” hem savve minim “samting wea olketa givim long olketa dog,” or “toilet bilong animal or man.” Wanfala savveman long Bible sei Paul talem datfala toktok for minim samting wea man barava les long hem, and no laek for lukim moa.