Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—November
NOVEMBER 5-11
GUD SAMTING FROM BIBLE | JOHN 20-21
“Hao, Iu Lovem Mi Winim Olketa Hia?”
(John 21:1-3) Bihaen olketa samting hia, Jesus kam moa long olketa disaepol long sea long Ti·beʹri·as. Hao hem kam long olketa hem olsem: 2 Simon Peter and Thomas, wea olketa kolem hem Twin, witim Na·thanʹa·el bilong Caʹna long Galʹi·lee, and tufala son bilong Zebʹe·dee, witim tufala nara disaepol moa olketa hipap tugeta. 3 Simon Peter sei long olketa: “Bae mi go fishing ia.” Olketa sei: “Mifala laek kam tu.” So evriwan go insaed long boat, bat long full naet olketa nating kasem eni fish.
(John 21:4-14) Long morning, taem hem no daylaet gud yet, Jesus standap long sandbis bat olketa disaepol no luksavve long hem. 5 Then Jesus sei long olketa: “Olketa pikinini bilong mi, iufala no garem eni samting for kaikaim, iaman?” Olketa sei: “Ia!” 6 Hem sei long olketa: “Torowem net bilong iufala long raet saed long boat and bae iufala kasem samfala fish.” Taem olketa duim olsem, net hia hem fulap long staka fish and olketa no savve pullim ap nao. 7 Datfala disaepol wea Jesus lovem hem sei long Peter: “Lord bilong iumi nao ia!” So taem Simon Peter herem datwan, hem werem nara kaleko bilong hem and jamp go insaed long sea. 8 Bat olketa nara disaepol kam bihaen insaed datfala boat. Olketa samting olsem 100 meter nomoa from shore so olketa pullim kam nao datfala net wea fulap long fish. 9 Bat taem olketa go shore olketa lukim samfala fish stap antap long olketa hot sakol and samfala bred tu stap long there. 10 Jesus sei long olketa: “Kam eni fish bilong iufala.” 11 So Simon Peter hem go insaed boat and pullim kam long shore datfala net wea barava fulap long olketa fish. Namba bilong olketa fish hem 153. Nomata fish hia staka tumas bat net hem nating brek nomoa. 12 Jesus sei long olketa: “Iufala kam kaikai.” Bat olketa disaepol fraet tumas for askem Jesus hu nao hem, bikos olketa savve finis hem nao Lord. 13 Jesus tekem olketa bred and fish hia and givim long olketa. 14 Diswan hem mek-thri taem wea olketa disaepol lukim Jesus bihaen hem laef bak.
(John 21:15-19) Bihaen olketa kaikai finis, Jesus sei long Simon Peter: “Simon, son bilong John, hao, iu lovem mi winim olketa hia?” Peter sei long hem: “Ia, Lord, iu savve mi lovem iu.” Jesus sei long hem: “Feedim olketa pikinini sheepsheep bilong mi.” 16 Mek-tu taem moa hem sei long hem: “Simon, son bilong John, hao, iu lovem mi?” Peter sei long hem: “Ia, Lord, iu savve mi lovem iu.” Jesus sei long hem: “Lukaftarem olketa smol sheepsheep bilong mi.” 17 Mek-thri taem moa hem sei long hem: “Simon, son bilong John, hao, iu lovem mi?” Peter hem sorre tumas bikos hem mek-thri taem nao Jesus askem hem: “Hao, iu lovem mi?” So Peter sei long hem: “Lord, iu nao savve long evri samting, iu savve mi lovem iu.” Jesus sei long hem: “Feedim olketa smol sheepsheep bilong mi. 18 Mi talem iu tru samting, Taem iu young yet, iuseleva nao werem kaleko bilong iu and wakabaot long ples wea iu laek go. Bat taem iu olo, bae iu apim hand bilong iu and nara man nao bae mekem iu werem kaleko and leadim iu long ples wea iu no laek go long hem.” 19 Hem talem diswan for showimaot wanem kaen wei nao bae Peter hem dae long hem wea bae mekhae long God. Then hem sei long Peter: “Iu gohed followim mi.”
nwtsty study note long Joh 21:15, 17
Jesus sei long Simon Peter: Disfala story bilong Jesus and Peter kamap no longtaem bihaen Peter hem sei thrifala taem hem no savve long Jesus. Jesus askem Peter thrifala kwestin abaotem feeling wea hem garem for Jesus, gogo “Peter hem sorre tumas” bikos long wei wea Jesus gohed askem datfala kwestin. (Joh 21:17) Long Joh 21:15-17 John iusim tufala Greek word: a·ga·paʹo and phi·leʹo, wea long Pidgin iumi transleitim tufala evriwan olsem lovem. Thrifala taem Jesus ask olsem long Peter: “Hao, iu lovem mi?” Long thrifala taem hia, Peter strong for talemaot hem “lovem” Jesus. Long thrifala taem wea Peter talemaot hem lovem Jesus, Jesus strongim hao love nao shud mekem Peter for feedim and “shepherdim” long spiritual wei olketa disaepol bilong hem, wea hem savve kolem olketa hia olketa pikinini sheepsheep and “olketa smol sheepsheep.” (Joh 21:16, 17; 1Pe 5:1-3) Thrifala taem Jesus letem Peter for talemaot hem lovem hem and then hem givim Peter datfala responsibility for lukaftarem olketa sheepsheep. Long wei olsem, Jesus showimaot klia hem forgivim Peter for wei wea hem sei hem no savve long Jesus.
hao, iu lovem mi winim olketa hia?: Maet man savve minim datfala toktok “winim olketa hia” long tu-thri difren wei. Long tingting bilong samfala Bible savveman, datwan hem minim “hao, iu lovem mi winim olketa nara disaepol hia” or “hao, love wea iu garem for mi hem big winim love wea olketa nara disaepol garem for mi?” Bat luk olsem stret wei for minim diswan hem “hao, iu lovem mi winim olketa samting hia?” wea hem nao fish wea olketa kasem, or olketa samting wea join witim datfala fishing bisnis. So luk olsem main idea bilong diswan hem olsem: ‘Waswe, iu lovem mi winim olketa material samting or wei for aftarem olketa material samting? Sapos olsem, feedim olketa smol sheepsheep bilong mi.’ Datfala kwestin hem fitim bikos nomata Peter hem wanfala first disaepol bilong Jesus (Joh 1:35-42), hem no stretawe followim Jesus full-taem. Hem go bak moa for duim fishing. Tu-thri month bihaen, Jesus invaetem Peter for lusim bigfala fishing bisnis bilong hem and kamap man wea “fishing for kasem pipol.” (Mt 4:18-20; Lu 5:1-11) Then bihaen Jesus hem dae, Peter sei hem bae go fishing, and olketa nara aposol joinim hem tu. (Joh 21:2, 3) So luk olsem point wea Jesus hem strongim nao, hem for Peter mas disaedem wanem hem bae duim. Waswe, fishing bisnis bilong hem bae kamap first samting long laef bilong hem, wea hem nao staka fish wea stap insaed net piksarem? Or, waswe, waka for feedim olketa pikinini sheepsheep bilong Jesus nao bae kamap first samting?—Joh 21:4-8.
Mek-thri taem moa: Thrifala taem nao Peter sei hem no savve long Jesus. So Jesus givim Peter chance for talemaot thrifala taem hem lovem hem. Long thrifala taem evriwan, Jesus talem hem for showimaot datfala love long wei for mek sure worship bilong hem bae first samting long laef bilong hem. Peter witim samfala brata moa, bae feedim, strongim, and shepherdim olketa faithful sheepsheep bilong Christ. Nomata olketa follower bilong Christ olketa anointed, olketa needim samwan for givim spiritual kaikai long olketa.—Lu 22:32.
Faendem Gudfala Point
(John 20:17) Jesus hem sei: “Iu no hol strong olsem long mi, bikos mi no go ap yet long Dadi bilong mi. Iu go talem olketa brata bilong mi, ‘Mi bae go long Dadi bilong mi wea hem Dadi bilong iufala tu, and go long God bilong mi wea hem God bilong iufala tu.’”
nwtsty study note long Joh 20:17
Iu no hol strong olsem long mi: Datfala Greek word haʹpto·mai savve minim “tasim” or “hol strong.” Samfala Bible transleitim disfala toktok bilong Jesus olsem: “No tasim mi.” Bat sapos Mary Magdalene just tasim hem nomoa, Jesus bae no warim datwan, bikos hem no feel nogud taem olketa nara woman wea lukim hem bihaen hem laef bak olketa “holem leg bilong hem.” (Mt 28:9) Luk olsem Mary Magdalene wari nogud Jesus hem redi for go long heven. From Mary laekem tumas for Jesus gohed stap witim olketa, hem hol strong long Jesus and no laek for let go long hem. For mekem Mary savve hem bae no go long heven yet, Jesus talem Mary for no hol strong long hem, bat for go long olketa disaepol bilong hem, and talem olketa Jesus hem laef bak.
(John 20:28) Thomas sei long hem: “Lord and God bilong mi!”
nwtsty study note long Joh 20:28
Lord and God bilong mi!: Nara wei for transleitim diswan hem olsem: “Datfala Lord bilong mi and datfala God [ho the·osʹ] bilong mi!” Samfala Bible savveman sei Thomas hem story long Jesus bat hem talem datwan for Dadi bilong hem long heven, God. Olketa narawan sei hao olketa raetem datwan long Greek languis showimaot datfala toktok hem for Jesus. Nomata olsem, best wei for savve long mining bilong datfala toktok “Lord and God bilong mi” hem for tingim wanem full Bible hem sei. Long sem chapter bilong John, Jesus sendem wanfala message long olketa disaepol bilong hem. Hem sei: “Mi bae go long Dadi bilong mi wea hem Dadi bilong iufala tu, and go long God bilong mi wea hem God bilong iufala tu.” So bae hem hard for Thomas ting long Jesus olsem Olmaeti God. (Lukim study note long Joh 20:17.) Thomas stap taem Jesus prea long “Dadi” bilong hem and sei “[hem] nomoa trufala God.” (Joh 17:1-3) So maet reason why Thomas hem kolem Jesus “God bilong mi” hem bikos hem ting long Jesus olsem “wanfala god” bat no Olmaeti God. (Lukim study note long Joh 1:1.) Or maet hem story long Jesus long sem wei wea olketa faithful wakaman bifor story long olketa angel bilong Jehovah long olketa Hebrew Scripture. Thomas hem savve long samfala story long Bible wea man wea raetem story, or narafala man, hem story long wanfala angel wea kam for talem message from God. Bat taem datfala man story long angel hem olsem hem story long Jehovah God. (Comparem Jenesis 16:7-11, 13; 18:1-5, 22-33; 32:24-30; Jajis 6:11-15; 13:20-22.) So long sem wei, maet Thomas hem kolem Jesus “God bilong mi” for showimaot hem luksavve Jehovah sendem Jesus for talem olketa toktok bilong hem.
NOVEMBER 12-18
GUD SAMTING FROM BIBLE | ACTS 1-3
“Olketa Long Christian Kongregeson Kasem Holy Spirit”
(Acts 2:1-8) Long day bilong Pentecost, olketa brata and sista hipap tugeta long wanfala ples. 2 Seknomoa olketa herem wanfala noise wea start kam long skae. Hem here olsem bigfala wind and hem mek noise long full haos wea olketa sidaon insaed. 3 Olketa lukim samting olsem olketa smolfala fire wea laet. Olketa fire hia stap antap long evriwan long olketa, 4 and olketa kasem holy spirit and start for toktok long olketa difren languis. Holy spirit nao mekem olketa fit for duim datwan. 5 Long datfala taem olketa Jew wea lotu gud olketa stap long Jerusalem. Olketa kam from evri kantri long world. 6 Taem pipol herem datfala noise, staka hipap kam and olketa sapraes tumas from olketa herem languis bilong olketa nao olketa disaepol toktok long hem. 7 Olketa barava sapraes tumas and sei: “Olketa wea toktok hia olketa bilong Galʹi·lee, iaman? 8 So hao nao iumi herem olketa toktok long olketa difren languis bilong iumi?
(Acts 2:14) Peter standap witim elevenfala aposol and tok big olsem: “Iufala bilong Ju·deʹa and evriwan wea stap long Jerusalem. Iufala herehere gud long samting wea mi talem long iufala.
(Acts 2:37, 38) Olketa sorre tumas taem olketa herem diswan and olketa sei long Peter and olketa nara aposol: “Olketa brata, wanem nao mifala mas duim?” 38 Peter sei long olketa: “Iufala mas repent and baptaes long nem bilong Jesus Christ mekem iufala kasem forgiveness for sin bilong iufala. Then iufala bae kasem datfala holy spirit.
(Acts 2:41) Olketa wea barava bilivim toktok bilong hem olketa baptaes, and long datfala taem 3,000 pipol nao joinim sekson bilong olketa.
(Acts 2:42-47) Olketa hia gohed lane from olketa aposol. Olketa sharem eni samting wea olketa garem and olketa kaikai and prea tugeta. 43 Olketa aposol duim staka mirakol and saen. Evriwan lukim diswan and hem mekem olketa barava respectim God. 44 Olketa wea biliv long Jesus stap tugeta and sharem evri samting wea olketa garem. 45 Olketa salem pis land bilong olketa and evri samting wea olketa ownim and sharem selen wea olketa kasem long eniwan wea needim samting. 46 Evriday olketa hipap tugeta long temple. Olketa hapi tumas taem olketa go kaikai tugeta long haos bilong narawan and willing for sharem kaikai bilong olketa. 47 Olketa praisem God and evriwan tinghae long olketa. Evriday Jehovah gohed for sevem pipol and olketa hia kamap disaepol.
w86-E 12/1 29 par. 4-5, 7
Olketa Contribution wea Mekem Man Hapi
Long day wea Christian kongregeson hem start long year 33 C.E., 3,000 niu wan wea baptaes “olketa sharem eni samting wea olketa garem and olketa kaikai and prea tugeta.” Why nao olketa duim olsem? Mekem olketa savve “gohed lane from olketa aposol” for strongim faith bilong olketa.—Acts 2:41, 42.
Olketa Jew and olketa wea followim religion bilong olketa Jew, kam long Jerusalem and tingting for stap go kasem taem datfala hipap bilong Pentecost hem finis. Bat olketa wea kamap Christian disaed for gohed stap long there bihaen datfala hipap finis mekem olketa savve lanem moa samting for strongim faith bilong olketa. Bat wea nao bae olketa stap, and waswe long kaikai? Samfala no tekem kam inaf selen bat samfala garem staka selen. So olketa sharem selen and kaikai long olketa wea needim datwan.—Acts 2:43-47.
Olketa wea salem pis land and olketa wea sharem samting wea olketa garem olketa seleva volunteer for duim datwan. No eniwan forcem olketa, and olketa no duim datwan for showimaot hem rong for Christian garem staka samting. Olketa verse hia no sei olketa wea salem or givim samting olketa kamap poor from datwan. Olketa tingim and laek helpem olketa Christian brata and sista long datfala taem, so olketa salem land and givim selen from datwan olsem contribution for provaedem samting wea narawan needim and for sapotim Kingdom waka.—Comparem 2 Corinth 8:12-15.
Faendem Gudfala Point
(Acts 3:15) Iufala killim dae man wea God markem for givim laef long pipol. Bat God mekem hem laef bak, and mitufala nao lukim datwan.
it-2-E 61 par. 1
Jesus Christ
“man wea God markem for givim laef long pipol.” Christ Jesus sakrifaesim perfect laef bilong hem wea showimaot bigfala love bilong Dadi bilong hem. Diswan hem mekem wei for olketa follower wea hem chusim savve rul witim hem long heven and for pipol long earth savve stap anda long rul bilong Kingdom bilong hem. (Mt 6:10; Joh 3:16; Eph 1:7; Heb 2:5; lukim RANSOM.) From diswan hem kamap “man wea God markem [“Prince,” KJ; JB] for givim laef long pipol.” (Ac 3:15) Greek word for diswan savve minim, “chief leader.” Nara Greek word wea klosap semsem long mining hem stap long Acts 7:27, 35, wea sei Moses hem “bossim” olketa long Israel.
(Acts 3:19) “So iufala mas repent and changem wei bilong iufala, mekem Jehovah savve forgivim olketa sin bilong iufala, strongim iufala,
Jehovah Hem Willing for Forgive
12 Hao nao Jehovah showimaot hem willing for forgive? Bible sei Jehovah hem barava forgive and hem forgive for olowe. (Isa. 55:7) Hao nao iumi savve Jehovah hem barava forgivim man? Tingim datfala promis long Acts 3:19. Aposol Peter sei sapos man wea duim sin hem barava repent, datwan minim hem barava sorre long nogud samting wea hem duim. Wanem nao man mas duim mekem Jehovah forgivim hem? Peter sei man wea duim sin mas “repent” and “changem wei bilong [hem].” Man wea barava repent hem disaed hem bae no duim moa datfala sin. (2 Cor. 7:10, 11) Disfala man hem changem wei bilong hem, wea minim hem stop for duim rong samting and hem traem best for duim samting wea mekem God hapi. Then Jehovah savve “forgivim olketa sin” bilong hem. Long Greek languis diswan hem sei “aotem sin bilong hem,” wea mekem iumi tingim taem samwan iusim rubber for rabemaot raeting long pepa. So taem Jehovah forgivim man, hem olsem datfala sin hem nomoa nao. Hem barava forgivim hem.—Heb. 10:22; 1 John 1:7.
NOVEMBER 19-25
GUD SAMTING FROM BIBLE | ACTS 4-5
“Olketa Nating Fraet for Talemaot Message Bilong God”
(Acts 4:5-13) Long next day nomoa, olketa bigman and olketa man wea teachim law hipap long Jerusalem. 6 Anʹnas, wea hem hed priest, witim Caʹia·phas, John, Alexander, and olketa nara man long famili bilong hed priest, olketa hipap long there tu. 7 Olketa mekem Peter and John standap front long evriwan and askem tufala: “Hu nao givim paoa long iutufala for duim diswan?” 8 God givim holy spirit long Peter and hem sei long olketa: “Iufala olketa bigman 9 laek for savve long wanem gudfala samting nao mitufala duim for mekem leg bilong disfala man hem gud bak moa. 10 Iufala and evri pipol long Israel tu mas savve disfala man wea standap front long iufala evriwan hem gud bak bikos long nem bilong Jesus Christ bilong Nazʹa·reth. Jesus nao iufala nilam hem long post bat God mekem hem for laef bak. 11 Hem nao ‘ston wea iufala olketa man wea wakem haos les long hem, wea hem kamap main ston long kona.’ 12 Iufala mas savve tu hem nomoa man wea savve sevem iumi bikos no eni man moa long earth hem kasem paoa from God for sevem iumi.” 13 Taem olketa lukim Peter and John no fraet for story, and luksavve tufala no skul gud, olketa barava sapraes. Olketa luksavve tufala savve gogo witim Jesus bifor,
w08-E 9/1 15, box
Olketa Word wea Man Talem Kamap Olketa Holy Raeting—Wei for Raet Long Taem Bilong Olketa First Christian
Waswe, Olketa Aposol No Savve Read and Raet?
Taem olketa ruler and bigman long Jerusalem “lukim Peter and John no fraet for story, and luksavve tufala no skul gud, olketa barava sapraes.” (Acts 4:13) Waswe, hem tru olketa aposol no skul gud, wea minim olketa no savve read or raet gud? Datfala buk, The New Interpreter’s Bible hem sei: “Luk olsem datfala toktok no minim Peter and John no savve read or raet gud. Olketa talem diswan bikos olketa comparem barava hae position bilong olketa wea judge witim tufala hia wea olsem man nating nomoa.”
Olketa Main Point From Buk Bilong Acts
4:13—Waswe, Peter and John no savve read or no skul gud? Nomoa. Bible talem olketa “man wea no skul gud and man nating” bikos olketa no go long skul bilong olketa Jew for lanem religion bilong olketa.
(Acts 4:18-20) So olketa kolem tufala kam bak and talem tufala for mas no storyim or teachim eni samting long nem bilong Jesus long eni ples. 19 Bat Peter and John sei long olketa: “Hem saed bilong iufala sapos iufala tingse hem stret long tingting bilong God for mifala obeyim iufala and no obeyim God. 20 Bat hard tumas for mifala no storyim olketa samting wea mifala lukim and herem.”
(Acts 4:23-31) Bihaen olketa letem tufala for go, tufala go long olketa nara disaepol and storyim samting wea olketa hed priest and olketa bigman talem long tufala. 24 Taem olketa disaepol herem diswan, olketa prea long God and sei: “Lord bilong evri samting, iu nao wakem skae and earth and sea and evri samting wea stap long olketa. 25 Iu givim holy spirit long grani bilong mifala David, wea hem wakaman bilong iu, and hem sei: ‘Why nao pipol long evri ples olketa olobaot and why nao olketa tingim nomoa olketa iusles samting? 26 Olketa king long earth redi for faet and olketa bigman hipap tugeta for againstim Jehovah and man wea hem chusim.’ 27 Hem nao samting wea happen bikos Herod and Pontius Pilate witim pipol long olketa nara kantri and pipol long Israel tu, olketa hipap tugeta long disfala taon for againstim Jesus, wea hem nao holy wakaman bilong iu wea iu chusim. 28 Olketa hipap for duim samting wea iu talem bae happen. Olketa samting hia happen bikos iu garem paoa and bikos datwan hem fitim plan bilong iu. 29 Plis Jehovah, herem nogud samting wea olketa sei bae olketa duim, and mekem olketa wakaman bilong iu no fraet for talemaot message bilong iu. 30 Gohed iusim paoa bilong iu for healim pipol and for showim olketa saen and duim olketa mirakol long nem bilong Jesus, wea hem nao holy wakaman bilong iu.” 31 Bihaen olketa prea finis, haos wea olketa hipap insaed hem seksek nao. God givim holy spirit long evriwan and olketa nating fraet nao for talemaot message bilong God.
it-1-E 128 par. 3
Aposol
Waka Olketa Duim Insaed Christian Kongregeson. Holy spirit wea olketa aposol kasem long Pentecost barava strongim olketa. First faevfala chapter bilong Acts showimaot olketa aposol barava no fraet and no hol bak for talemaot datfala gud nius and storyim wei wea Jesus laef bak nomata olketa wea rul putim olketa long prison, whipim olketa, and sei olketa bae killim olketa dae. From holy spirit mekem olketa aposol strong for lead long olketa week and month bihaen long Pentecost, Christian kongregeson barava grow big and spred go long staka ples. (Ac 2:41; 4:4) Long firstaem, ministry bilong olketa hem long Jerusalem, then hem spred go long Samaria, gogo, hem kasem evriwea long world long datfala taem.—Ac 5:42; 6:7; 8:5-17, 25; 1:8.
Faendem Gudfala Point
(Acts 4:11) Hem nao ‘ston wea iufala olketa man wea wakem haos les long hem, wea hem kamap main ston long kona.’
it-1-E 514 par. 4
Main Ston Long Kona
Sams 118:22 showimaot ston wea olketa man for wakem haos les long hem, bae kamap “nambawan ston” (Heb., roʼsh pin·nahʹ). Jesus storyim datfala profesi and showimaot hem nao ston hia taem hem sei hem “main ston long kona” (Gr., ke·pha·leʹ go·niʹas, top bilong kona). (Mt 21:42; Mr 12:10, 11; Lu 20:17) Ston wea stap long antap kona bilong wanfala building hem showaot klia. Olsem tu, hem klia Jesus Christ nao hem main ston long kongregeson bilong olketa anointed Christian, wea olketa olsem wanfala spiritual temple. Peter tu hem sei Sams 118:22 hem abaotem Christ, and showimaot Christ nao “ston” wea olketa man les long hem bat wea God chusim for kamap “main ston long kona.”—Ac 4:8-12; lukim tu 1Pe 2:4-7.
(Acts 5:1) Wanfala man wea nem bilong hem An·a·niʹas witim waef bilong hem Sap·phiʹra, salem wanfala pis land.
Peter and Ananias Laea—Wanem Nao Iumi Savve Lanem From Diswan?
Ananias and waef bilong hem salem wanfala pis land mekem tufala garem selen for helpem olketa niu wan wea baptaes. Taem Ananias givim datfala selen long olketa aposol, hem sei hem givim evri selen wea tufala kasem for datfala pis land. Bat hem laea! Hem keepim samfala selen for hemseleva! God mekem Peter luksavve long diswan, so Peter sei long Ananias: “Iu no laea long olketa man ia, God nao iu laea long hem.” Semtaem nomoa Ananias foldaon and dae nao! Samting olsem thrifala hour bihaen, waef bilong hem kam. Hem no savve wanem happen long hasband bilong hem, so hem tu laea. Semtaem nomoa hem foldaon and dae tu.
NOVEMBER 26–DECEMBER 2
GUD SAMTING FROM BIBLE | ACTS 6-8
“Datfala Niu Christian Kongregeson Kasem Test”
(Acts 6:1) Long datfala taem, olketa disaepol gohed for kamap staka. Olketa disaepol wea story long Greek languis komplenim olketa disaepol wea story long Hebrew languis. Olketa sei olketa widow woman bilong olketa no kasem nao kaikai wea olketa narawan savve kasem evriday.
“God Nao Hem Ruler wea Mifala Mas Obeyim”
17 No longtaem bihaen, wanfala problem kamap wea klosap divaedem kongregeson long Jerusalem wea just start. Staka disaepol wea baptaes kam from olketa nara ples. Olketa stap for lelebet taem long Jerusalem and laek lanem samfala samting moa abaotem niu biliv bilong olketa bifor olketa go bak long hom. Olketa disaepol wea stap long Jerusalem willing for givim selen for peim kaikai and olketa nara samting for helpem olketa. (Acts 2:44-46; 4:34-37) Bat wanfala problem kamap. Olketa widow woman wea story long Hebrew languis kasem kaikai evriday, bat olketa widow woman wea story long Greek languis “no kasem nao kaikai wea olketa narawan savve kasem evriday.” (Acts 6:1) Maet samfala tingse olketa disaepol long Jerusalem favorim narawan. Kaen problem olsem savve divaedem kongregeson.
(Acts 6:2-7) So twelvfala aposol kolem kam evri disaepol and sei long olketa: “Hem no stret for mifala busy for sharem kaikai, and lusim disfala waka for talemaot message bilong God. 3 So olketa brata, iufala mas lukaotem sevenfala man wea pipol tinghae long olketa. Olketa mas man wea God givim spirit long olketa and wea garem gudfala tingting. Mifala bae markem olketa for duim disfala waka, 4 and mifala bae gohed for prea and talemaot message bilong God.” 5 Evriwan hapi long samting wea olketa aposol talem. So olketa chusim Stephen wea God givim holy spirit long hem and wea hem garem strongfala faith. Olketa chusim tu Philip, Prochʹo·rus, Ni·caʹnor, Tiʹmon, Parʹme·nas, witim Nic·o·laʹus, wea hem wanfala man bilong Antioch wea followim religion bilong olketa Jew. 6 Olketa tekem kam olketa man hia long olketa aposol, and bihaen olketa aposol prea, olketa putim hand bilong olketa long olketa man hia. 7 Plande pipol moa herem message bilong God and staka pipol long Jerusalem kamap disaepol. Plande priest tu olketa biliv.
“God Nao Hem Ruler wea Mifala Mas Obeyim”
18 Olketa aposol wea olketa nao governing body bilong Christian kongregeson luksavve hem no stret for olketa “busy for sharem kaikai, and lusim disfala waka for talemaot message bilong God.” (Acts 6:2) So for stretem problem wea kamap, olketa talem olketa disaepol for lukaotem 7-fala man wea “God givim spirit long olketa and wea garem gudfala tingting.” Olketa aposol bae markem olketa man hia for “duim disfala waka” for sharem kaikai. (Acts 6:3) Olketa needim olketa man wea fit bikos olketa bae no sharem kaikai nomoa bat lukaftarem selen, baem olketa samting, and keepim record long hu nao olketa sharem kaikai long hem. Sevenfala man wea olketa disaepol chusim garem Greek nem. Maet datwan mekem olketa widow woman wea story long Greek languis hapi. Olketa aposol prea abaotem 7-fala man wea olketa disaepol recommendim, and then olketa aposol markem olketa for “duim disfala waka.”
(Acts 7:58–8:1) Olketa pullim hem go aotsaed long taon and sutim hem long ston. Olketa man wea talem laea toktok abaotem Stephen givim longfala kaleko bilong olketa for wanfala young man lukaftarem, wea nem bilong hem Saul. 59 Taem olketa gohed sutim Stephen long ston, hem sei olsem: “Plis Lord Jesus, mi putim laef bilong mi long hand bilong iu nao.” 60 Hem nildaon long graon and hem singaot big olsem: “Jehovah, iu no panisim olketa for disfala rong.” Bihaen hem tok olsem nomoa hem dae nao. 8 Saul hem agree for olketa killim dae Stephen. Start long datfala day olketa barava spoelem olketa disaepol long Jerusalem, so olketa go stap long olketa narafala ples long Ju·deʹa and Sa·marʹi·a. Olketa aposol nomoa stap long Jerusalem.
Faendem Gudfala Point
(Acts 6:15) Olketa wea sidaon insaed long datfala kot olketa lukluk strong long hem and feis bilong hem luk olsem feis bilong wanfala angel.
‘God Hapi Long Stephen and Givim Paoa Long Hem’
2 Olketa judge lukluk strong long Stephen, bat feis bilong hem “luk olsem feis bilong wanfala angel.” (Acts 6:15) Olketa angel talemaot olketa message bilong Jehovah and datwan mekem olketa for no fraet and no wari. Stephen tu no fraet and no wari and olketa judge wea barava heitim hem luksavve long datwan. Why nao Stephen hem olsem?
(Acts 8:26-30) Bat angel bilong Jehovah hem sei olsem long Philip: “Iu go followim datfala south road wea start long Jerusalem go kasem Gaʹza.” Disfala road hem go pas long drae ples. 27 So Philip hem go followim road hia and meetim wanfala man bilong E·thi·oʹpi·a. Hem wanfala bigman wea lukaftarem selen bilong queen bilong E·thi·oʹpi·a. Hem stap kam long Jerusalem wea hem go long there for worshipim God, 28 and hem gogo bak long ples bilong hem. Hem sidaon insaed long chariot bilong hem and hem readim big datfala profesi wea Isaiah hem raetem. 29 Holy spirit hem sei long Philip: “Ran go long datfala chariot.” 30 Taem Philip ran go kasem chariot hia, hem herem datfala man hem readim profesi bilong Isaiah, and hem sei: “Hao, iu minim samting wea iu readim?”
Talemaot “Gud Nius Abaotem Jesus”
16 Olketa Christian distaem tu garem privilege for duim sem waka olsem Philip. Plande taem olketa savve preach long pipol long eni ples wea olketa meetim olketa, olsem taem olketa travel. Taem olketa meetim samwan wea interest long gud nius, olketa luksavve staka taem datwan no happen nating nomoa. Bible sei olketa angel leadim preaching waka mekem “pipol bilong evri kantri, tribe, and languis” herem message abaotem Kingdom. (Rev. 14:6) Jesus talem profesi olketa angel bae leadim preaching waka. Long tokpiksa abaotem wheat and rabis grass, Jesus sei taem for harvestim planteison hem piksarem taem wea world hem gogo for finis and “olketa wakaman hem olketa angel.” Hem sei olketa angel bae “aotem from Kingdom bilong hem pipol wea mekem olketa narawan for sin, and pipol wea duim olketa nogud samting.” (Matt. 13:37-41) Long datfala taem tu olketa angel bae hipimap olketa wea bae rul witim Jesus long Kingdom and bihaen olketa bae hipimap “wanfala big crowd” wea hem nao “olketa nara sheepsheep” wea Jehovah leadim kam long organization bilong hem.—Rev. 7:9; John 6:44, 65; 10:16.