Wanem Baby Needim and Wantem
FROM taem wea hem just born, baby needim loving kea, insaed diswan hem for holem and tasim hem. Samfala doctor sei first 12-fala hour bihaen baby born hem important tumas. Olketa sei wanem mami and baby needim and wantem stretawe bihaen baby born hem “no sleep or kaikai, bat for tasim and holem and lukluk and herehere long each other.”a
Hem wei bilong parents for huggim, tasim, and holem klos baby bilong tufala. From datwan, baby hem barava feel klos long parents bilong hem and kasem gud samting from datwan. Paoa bilong disfala wei for fren hem barava strong dastawe parents willing for duim eni samting and no givap for lukaftarem baby hia.
Long narasaed, sapos baby no kasem disfala klos wei for fren witim parents, hem savve kamap wik and dae. Dastawe, samfala doctor sei hem important tumas for givim baby long mami stretawe bihaen hem born. Olketa sei mami and baby mas stap tugeta for samting olsem 30 go kasem 60 minute bihaen baby hem born.
Nomata samfala mekhae long wei for fren klos olsem, long samfala hospital maet hem hard for mami and baby duim datwan. Staka taem, olketa separatem baby from mami nogud mami givim sik long baby hia. Nomata olsem, samfala pruv showimaot nogud sik savve katdaon taem olketa baby wea just born stap witim mami. So staka hospital distaem letem mami and baby wea just born for stap longtaem tugeta.
Wari Abaotem Wei for Feel Klos
Samfala mami no feel klos long baby long firstaem wea olketa lukim hem. So maet olketa ting, ‘Waswe, bae mi faendem hard for feel klos long hem?’ Hem tru, no evri mami lovem baby bilong olketa long firstaem wea olketa lukim hem. Nomata olsem, no wari.
Sapos mami maet no garem love for baby bilong hem firstaem, diswan savve grow big bihaen. Wanfala mami hem sei: “Nomata sapos iu no lovem baby stretawe, datwan no minim bae hem hard for iutufala feel klos.” Bat, sapos iu babule and wari long samfala samting, maet hem gud for story witim doctor bilong iu firstaem. Talem hem stret wanem iu laekem saed long wanem taem and hao long nao iu laek for holem baby bilong iu bihaen hem just born.
“Story Witim Mi!”
Wei wea olketa samting raonem baby affectim hem, hem depend long age bilong hem. Bihaen lelebet taem, olketa samting olsem bae nomoa nao. Olsem example, brain bilong pikinini hem isi for lanem wanfala languis, or maet tu-thri languis. Bat luk olsem taem wea pikinini isi tumas for lanem olketa languis hem go kasem taem hem faev year.
Bihaen pikinini hem 12 year go kasem 14 year, wei for lanem wanfala languis savve kamap hardfala samting nao. Doctor bilong brain bilong pikinini, Peter Huttenlocher hem talem hao datfala taem nao “namba bilong olketa samting long brain wea savve signal for mekem man remember hem katdaon.” Tru tumas, first tu-thri year long laef hem important taem for lanem languis!
Hao nao olketa pikinini lane for toktok, wea important tumas for mekem pikinini kwiktaem for tekem samting? Main wei, hem taem olketa parents story witim hem. Olketa baby barava herem toktok bilong nara man. Barry Arons bilong Massachusetts Institute of Technology sei: “Baby . . . hem copyim voice bilong mami bilong hem.” Wanfala interesting samting nao olketa baby no copyim evri saond. Arons hem sei datfala baby “no copyim saond bilong bed taem mami sekem for mekem baby sleep.”
Nomata olketa kam from difren ples, staka parents story long wankaen spesol wei long baby bilong olketa. Taem dadi or mami story long loving wei, heart bilong baby hem beat moa fast. Diskaen wei for toktok hem help for mekem baby savve joinim toktok witim samting wea toktok hia stand for. Really, hem olsem datfala baby hem sei: “Story witim mi!”
“Luk Kam Long Mi!”
Olketa faendaot hao insaed first year or lelebet winim first year, baby hem start for fren witim datwan wea keepim hem, wea staka taem hem mami bilong hem. Taem baby hem feel sef bikos long datfala wei for fren, hem feel moa free for fren witim nara pipol winim olketa nara baby wea no garem wei for fren witim parents. Olketa sei baby mas garem kaen wei for fren olsem witim mami bilong hem bifor hem kasem thri year.
Wanem nao maet happen sapos parents no givim disfala need bilong baby long disfala important taem wea samting wea happen raonem hem affectim tumas mind bilong hem? Martha Farrell Erickson, wea duim research long 267 mami and pikinini insaed long winim 20 year hem sei olsem: “Wei for no keepim gud pikinini savve isisi aotem strong bilong pikinini gogo [datfala pikinini] hem no willing nao for fren witim nara pipol or for lane abaotem olketa samting wea stap raonem hem.”
For showimaot tingting bilong hem saed long barava nogud samting wea kamaot from wei for no givim need bilong pikinini saed long feeling, Doctor Bruce Perry bilong Texas Children’s Hospital hem sei: “Sapos iu askem mi for tekem wanfala baby wea six month and chus for brekem evri bon insaed body bilong hem or for no givim samting wea hem needim saed long feeling bilong hem for tufala month, long tingting bilong mi bae hem moabeta sapos iu brekem evri bon insaed body bilong hem.” Why nao olsem? Long tingting bilong Perry, “olketa bon savve heal, bat sapos wanfala baby hem no kasem important wei for mekem brain bilong hem for waka, bae brain bilong hem olobaot for olowe.” Samfala sei brain wea olobaot olsem savve kamap gud moa bihaen. Nomata olsem, olketa wea studyim diswan saed long science faendemaot hao hem important tumas for wanfala young mind for kasem planti love and kea.
Datfala buk Infants hem sei: “Olketa [baby] willing and fit for showimaot and kasem love.” Taem wanfala baby hem krae, staka taem hem olsem hem askem parents bilong hem: “Luk kam long mi!” Hem important for parents for ansarem hem long loving wei. Thru long kaen wei for kasem and givim love olsem, baby hem luksavve hao hem fit for mekem nara pipol savve long need bilong hem. Hem lane for startim wei for fren witim nara pipol.
‘Nogud Nao Mi Lanem Hem Rong?’
Maet iu ask: ‘Sapos mi go karem hem evritaem wea hem krae, waswe bae mi lanem hem rong?’ Maet olsem. Staka garem difren tingting abaotem disfala kwestin. From each pikinini hem difren, parents mas disaed wanem nao best samting for duim. Samfala research wea olketa duim no longtaem go nomoa showimaot taem baby wea just born hem hangre, no feel gud, or kros, body bilong hem mekem samfala chemical wea olketa kolem stress hormone. So hem krae for showimaot hem feel nogud. Olketa sei taem dadi or mami givim wanem baby needim, hem start for mekem insaed brain bilong datfala baby olketa cell wea helpem hem for lane for givim comfort long hemseleva. And tu, olsem Doctor Megan Gunnar talem, wanfala baby wea parents duim samting taem hem krae hem no garem staka stress hormone wea olketa kolem cortisol. And nomata taem hem feel nogud long eni samting, body bilong hem savve kwiktaem finis for mekem datfala stress hormone.
Erickson hem sei: “Tru samting, olketa baby wea parents kwiktaem and evritaem duim samting taem olketa krae, especially long first 6 go kasem 8 month, olketa no krae tumas olsem olketa baby wea parents leavim nomoa for krae.” Hem important tu for duim difren samting each taem baby hem krae. Sapos iu duim sem samting evritaem, olsem for susum hem or karem hem, datwan nao savve lanem hem rong. Samfala taem, maet wei for talem samting long hem taem hem krae hem inaf nao. Or maet iu muv klosap long baby and story isi insaed ear bilong hem. Nara samting tu, wei for tasim baksaed or bele bilong hem maet mekem hem stop nao.
“Hem waka bilong baby for krae.” Datwan nao wanfala toktok bilong pipol long olketa kantri long Asia. Wei for krae nao main wei for talemaot samting wea baby hia laekem. Hao nao bae iu feel sapos evritaem iu askem samting, no eniwan lisin long iu? So, hao nao bae baby bilong iu, wea needim tumas samwan for lukaftarem hem, bae feel sapos no eniwan herem hem taem hem laekem samting? Bat, hu nao shud duim samting taem hem krae?
Hu Nao for Lukaftarem Baby?
Wanfala census wea olketa duim long United States no longtaem go nomoa showimaot hao 54 percent long olketa pikinini wea just born go kasem taem wea olketa 8 or 9 year, difren pipol witim parents nao lukaftarem olketa. Long staka famili, dadi and mami need for waka for selen. And taem olketa fit for duim, staka mami finis from waka for lukaftarem baby wea just born for tu-thri week or samfala month and bihaen olketa go waka moa. Bat hu nao bae lukaftarem baby bihaen datwan?
No eni strong rul stap for man followim taem hem disaedem kaen samting olsem. Nomata olsem, hem gud for tingim hao samting wea kasem pikinini hem isi for affectim hem long disfala important taem long laef bilong hem. Dadi and mami need for barava ting strong long diswan. Taem tufala disaedem wanem for duim, tufala mas lukluk gud long olketa samting wea tufala savve duim.
Doctor Joseph Zanga, bilong American Academy of Pediatrics hem sei: “Staka samting showimaot hao olketa pikinini needim mami and dadi for spendem moa taem witim olketa winim wei for leavim olketa pikinini long ples for lukaftarem pikinini.” Samfala savveman wari long wei wea olketa baby wea stap long kaen ples olsem no kasem inaf kea from pipol wea lukaftarem olketa.
Samfala mami wea waka for selen, from olketa savve long important samting wea pikinini needim, olketa disaed for no waka mekem olketa provaedem need bilong pikinini saed long feeling winim wei for nara pipol nao duim datwan. Wanfala woman sei: “Mi kasem reward and wei for satisfae wea mi no kasem from eni nara waka.” Bat, hevi saed long selen mekem hem hard tumas for evri mami for duim datwan. From staka parents mas mekius long olketa ples for lukaftarem pikinini, olketa barava trae hard for givim love and samting wea pikinini needim taem tufala stap witim pikinini. Staka singol parents tu duim sem samting and barava waka hard for lukaftarem pikinini bilong olketa, and from diswan olketa kasem barava gud samting.
Waka bilong parents savve givim bigfala hapi. Nomata olsem, hem wanfala waka wea hard and wea mekem challenge kamap. Hao nao iu savve win for duim?
[Footnote]
a Olketa kava article bilong disfala Wekap! magasin storyim tingting bilong samfala savveman saed long wei for lukaftarem pikinini, bikos kaen research wea olketa duim hem savve helpem parents. Nomata olsem, iumi mas luksavve gogo olketa savve changem tingting bilong olketa, wea difren from olketa standard bilong Bible wea Wekap! hem sapotim evribit.
[Piksa long page 6]
Olketa Baby wea Kwaet Olowe
Samfala doctor long Japan sei distaem namba bilong olketa baby wea no savve krae or smile kamap moa big. Doctor bilong pikinini, Satoshi Yanagisawa kolem olketa hia baby wea kwaet olowe. Why nao baby no showimaot feeling olsem? Samfala doctor sei datwan happen bikos parents no holem and tasim baby. From diswan baby lus hope nao. Wanfala tingting long diswan hem taem parents no lisin or minim rong need bilong baby for story, gogo baby givap for duim diswan.
Sapos baby hem no kasem samting fitim age wea hem bae savve long datfala samting, part long brain bilong hem wea mekem hem garem feeling for nara pipol maet no grow, hem nao samting wea big doctor bilong mind long Texas Children’s Hospital, Doctor Bruce Perry, hem talem. For baby wea barava no eniwan kaen long hem, wei for garem feeling maet lus evribit nao. Doctor Perry hem ting reason why samfala wea ova tumas for iusim drug and raf tumas taem olketa young hem bikos taem olketa baby olketa no kasem wanem olketa needim saed long feeling.
[Piksa long page 7]
Wei for fren midolwan parents and baby kamap moa strong taem tufala story tugeta