Chapter Eit
Sev From Mouth Bilong Olketa Lion!
1, 2. (a) Hao nao Darius bilong Media hem organizem bigfala rul bilong hem? (b) Storyim olketa waka and paoa bilong olketa satrap.
BABYLON hem foldaon finis! Insaed tu-thri hour nomoa, glory bilong hem olsem world paoa wea rul for 100 year hem dae nao. Niufala rul hem start—bilong olketa long Media and Persia. Darius bilong Media, wea sidaon long throne bilong Belshazzar, feisim challenge for organizem rul bilong hem wea kamap moa big.
2 Wanfala first samting wea Darius duim hem for appointim 120 satrap. Pipol sei samfala taem olketa wea kasem disfala waka nao olketa relative bilong king. Nomata olsem, each satrap hem rulim wanfala bigfala distrik or wanfala sekson wea moa smol insaed long datfala full rul. (Daniel 6:1) Wanfala waka bilong hem nao for kolektem tax and givim go olketa contribution long haos bilong king. Nomata wanfala man wea stand for king hem visit for chekim hem samfala taem, datfala satrap garem bigfala paoa. Title bilong hem minim “man for protectim Kingdom.” Long province bilong hem pipol ting long satrap klosap olsem wanfala king tu, wea garem bigfala paoa.
3, 4. Why nao Darius laekem Daniel, and wanem position nao king givim long hem?
3 Wanem waka nao Daniel bae garem insaed long disfala niu arrangement? Waswe, Darius bilong Media bae mekem disfala olo Jew profet wea distaem hem winim 90 year, for finis from waka? Nomoa nao! Darius luksavve hao Daniel talem stretfala profesi abaotem wei wea Babylon foldaon and for talem profesi olsem hem needim paoa wea hae winim man. And tu, Daniel garem experience from planti year wea hem deal witim olketa difren pipol wea prisoner long Babylon. Darius laek for keepim peace witim pipol wea hem just tekovarem. So, hem bae needim samwan wea garem wisdom and experience olsem Daniel for stap klosap long king. Long wanem waka?
4 Hem fit for mekem man sapraes sapos Darius appointim datfala Jew prisoner, Daniel, for kamap wanfala satrap. Bat tingim bigfala kros wea kamap taem Darius disaed for mekem Daniel wanfala long thrifala bigman wea ovarem olketa satrap! No datwan nomoa bat Daniel “hem go ahed for kamap moabeta” winim olketa bigman. Tru nao, “wanfala barava spesol spirit” stap insaed long hem. And Darius disaed for givim hem position bilong prime minister tu.—Daniel 6:2, 3.
5. Hao nao olketa narafala bigman and satrap ting long position wea Daniel kasem, and why nao olsem?
5 Olketa narafala bigman and satrap feel kros tumas. Olketa barava heitim wei wea Daniel—wea hem no from Media or Persia or member long famili bilong king—bae garem hae position ovarem olketa! Why nao Darius hem ting for apim wanfala stranger for kasem bignem olsem, and no iusim olketa man long kantri bilong hemseleva, or famili bilong hem tu? Diswan barava no fitim. And tu, luk olsem olketa satrap no laekem honest fasin bilong Daniel bikos hem blokem raverave fasin bilong olketa. Nomata olsem, olketa bigman and satrap hia fraet tumas for go lukim Darius abaotem diswan. From tru nao, Darius barava tinghae long Daniel.
6. Hao nao olketa bigman and satrap trae for spoelem nem bilong Daniel, and why nao diswan fail?
6 So olketa man hia bilong politik wea jealous planim nogud samting midolwan long olketa seleva. Olketa trae “for faendem rong againstim Daniel long saed bilong kingdom.” Waswe, eni samting rong long wei wea hem duim olketa responsibility bilong hem? Waswe, hem no honest? Olketa bigman and satrap no faendem hem slakdaon or eni nogud samting long wei wea Daniel duim olketa waka bilong hem. “Iumi bae no faendem eni rong againstim Daniel,” olketa ting olsem, “bat iumi mas faendem samting againstim hem insaed long law bilong God bilong hem.” So olketa nogud man hia mekem wanfala plan. Olketa tingse diswan bae finisim Daniel evribit.—Daniel 6:4, 5.
PLAN FOR KILLIM MAN DAE HEM START
7. Wanem idea nao olketa bigman and satrap talem long king, and long wanem wei nao olketa duim diswan?
7 Olketa bigman and satrap “go tugeta olsem wanfala sekson” for lukim Darius. Disfala toktok long Aramaic languis hem givim idea bilong bigfala noise. Olketa man hia mekem diswan luk olsem barava important samting for olketa mas talem long Darius. Maet olketa tingse bae hem no daotem idea bilong olketa sapos olketa talem witim wei for biliv strong and sei hem samting wea olketa mas duim kwiktaem. So, olketa talem datwan stretawe, and sei: “Evri bigman long kingdom, olketa prefect and olketa satrap, olketa bigman bilong king and olketa governor, story tugeta for startim wanfala law and for mekem disfala tambu, hao eniwan wea prea long eni god or man for thirti day bat no long iu, O king, olketa mas torowem hem long hol bilong olketa lion.”a—Daniel 6:6, 7.
8. (a) Why nao Darius bae laekem idea bilong datfala law? (b) Wanem nao really samting wea muvim olketa bigman and satrap?
8 History pruvim hem fasin bilong pipol long Mesopotamia bifor for worshipim king bilong olketa olsem god. So disfala idea hem mekem Darius feel hapi. Maet hem lukim gudfala saed bilong diswan tu. Tingim firstaem, for olketa wea stap long Babylon, Darius hem wanfala stranger, man wea just kam. Disfala niu law bae strongim wei wea hem king, and encouragem planti pipol long Babylon for showimaot klia loyal fasin and saport bilong olketa for disfala niu rul. Bat, taem olketa talemaot idea bilong datfala law, olketa bigman and satrap nating tingim gudfala samting for king. Really samting wea muvim olketa nao hem for kasholem Daniel, bikos olketa savve hem kastom bilong hem for prea long God thrifala taem evriday front long olketa open window insaed rum long ruf long haos bilong hem.
9. Why nao datfala niu law bae no mekem problem for planti wea no Jew?
9 Waswe, disfala law wea stopem man for prea bae mekem problem kamap for evri religion wea stap long Babylon? Maet nomoa, bikos datfala law hem for wan month nomoa. And tu, tu-thri pipol nomoa wea no Jew bae tingim wei for worshipim man for lelebet taem olsem wei for brekem faith bilong olketa. Wanfala savveman for studyim Bible hem sei: “For pipol bilong nation wea strong tumas for worshipim olketa idol hem no hard tumas for worshipim king; so taem olketa askem man bilong Babylon for givim worship long man wea win—Darius bilong Media—wea hem savve givim long wanfala god, hem kwiktaem obeyim datfala komand. Olketa Jew nomoa no laek for obeyim komand olsem.”
10. Hao nao olketa bilong Media and Persia ting long law wea king hem startim?
10 Nomata olsem, olketa man wea kam for lukim Darius switim hem for “putim disfala law and saenem toktok hia, for mekem no eniwan savve changem, for fitim law bilong olketa long Media and Persia, wea no eniwan savve changem.” (Daniel 6:8) Long East bifor, no eniwan savve challengem will bilong king. Diswan strongim idea hao king no savve mekem mistek. Nomata wanfala law wea savve mekem wei for killim dae pipol wea no duim eni rong hem no savve change!
11. Hao nao tambu wea Darius saenem bae affectim Daniel?
11 Darius no tingim Daniel taem hem saenem datfala law. (Daniel 6:9) Taem hem saenem, hem no savve hao hem saenem dae bilong bigman bilong hem wea hem tinghae tumas long hem. Yes, disfala tambu bae barava affectim Daniel.
DARIUS MAS GIVIM STRONGFALA JUDGMENT
12. (a) Wanem nao Daniel duim taem hem herem story abaotem datfala niu law? (b) Hu nao go ahed for lukluk long Daniel, and why nao olsem?
12 No longtaem bihaen, Daniel herem story abaotem datfala law wea stopem prea. Stretawe, hem go insaed haos bilong hem and go long rum long ruf, wea olketa window feisim Jerusalem.b Long there Daniel start for prea long God “olsem hem savve duim evritaem.” Maet Daniel tingse hem stap seleva, bat olketa nogud man go ahed for lukluk long hem. Seknomoa, olketa “kam insaed,” iumi sure long sem wei wea olketa go for lukim Darius bifor. Distaem olketa barava lukim long eye bilong olketa—Daniel hem “prea and barava askem God bilong hem.” (Daniel 6:10, 11) Olketa bigman and satrap hia kasem evri pruv wea olketa needim for accusim Daniel front long king.
13. Wanem nao olketa enemy bilong Daniel talem long king?
13 Long kleva wei olketa enemy bilong Daniel askem Darius: “Waswe, wanfala tambu stap wea iu saenem wea sei eni man wea prea long eni god or man for thirti day bat no long iu, O king, olketa mas torowem hem long hol bilong olketa lion?” Darius hem ansa: “Datfala samting hem barava klia fitim law bilong olketa long Media and Persia, wea no eniwan savve changem.” Kwiktaem nomoa olketa nogud man hia talemaot klia. “Daniel, wea hem slave from Judah, hem nating lisin long iu, O king, or long datfala tambu wea iu saenem, bat thrifala taem evriday hem savve prea.”—Daniel 6:12, 13.
14. Why nao maet olketa bigman and satrap storyim Daniel olsem “slave from Judah”?
14 Hem interesting for lukim hao olketa bigman and satrap storyim Daniel olsem “slave from Judah.” Maet olketa want for showimaot klia wei wea nomata Darius givim Daniel bigfala position, hem wanfala Jew slave nomoa. From diswan, olketa tingse hem mas obeyim tu datfala law—nomata hao nao king ting long hem!
15. (a) Hao nao Darius ting long nius wea olketa bigman and satrap tekem kam long hem? (b) Hao nao olketa bigman and satrap showimaot moa wei wea olketa heitim Daniel?
15 Maet olketa bigman and satrap tingse king bae givim olketa reward for kleva samting wea olketa duim for faendemaot diswan. Sapos olsem, olketa redy for kasem bigfala sapraes. Darius wari tumas long nius wea olketa tekem kam long hem. Darius no kros long Daniel or stretawe sendem hem go long hol bilong olketa lion, bat hem iusim full day for trae for sevem hem. Bat hard waka bilong hem fail. Olketa nogud man hia kam bak, and witim semkaen wei for no feel shame, olketa ask for blood bilong Daniel.—Daniel 6:14, 15.
16. (a) Why nao Darius respectim God bilong Daniel? (b) Wanem hope nao Darius garem for Daniel?
16 Darius feel olsem hem no savve duim eni samting moa long diswan. Hem kanduit aotem datfala law, or forgivim “rong” bilong Daniel. Only samting wea Darius savve talem long Daniel nao hem “God bilong iu wea iu servem evritaem, bae hem nao sevem iu.” Luk olsem Darius respectim God bilong Daniel. Jehovah nao dat wan wea givim savve long Daniel for talemaot wei wea Babylon bae foldaon. God givim tu long Daniel “barava spesol spirit,” wea mekem hem difren from olketa narafala bigman. Maet Darius savve hao planti year bifor disfala sem God sevem thrifala young Hebrew from wanfala bigfala fire. King hem hope Jehovah bae sevem Daniel tu distaem, bikos Darius kanduit aotem law wea hem saenem finis. So, olketa torowem Daniel insaed long hol bilong olketa lion.c Then, “olketa tekem kam wanfala stone and satem datfala hol, and king markem witim ring bilong hem and witim ring bilong olketa bigman bilong hem, mekem no eni samting savve change long saed bilong Daniel.”—Daniel 6:16, 17.
BIGFALA SAMTING HEM HAPPEN
17, 18. (a) Wanem nao showimaot Darius hem wari tumas long samting wea kasem Daniel? (b) Wanem nao happen long next morning taem king go long hol bilong olketa lion?
17 Darius wea feel nogud tumas hem go bak long haos bilong hem. No eniwan kam for pleim music for hem, bikos hem no laekem eni hapitaem. Bat, Darius hem wekap full naet, and hem no kaikai. “Sleep bilong hem ranawe from hem.” Long morning, Darius kwiktaem go long hol bilong olketa lion. Hem singaot witim sorre voice: “O Daniel, servant bilong living God, waswe, God bilong iu wea iu servem evritaem hem sevem iu from olketa lion?” (Daniel 6:18-20) Hem barava sapraes tumas—and hapi tumas tu—taem hem herem wanfala ansa!
18 “O king, letem iu stap for longfala taem.” Taem hem talem disfala toktok bilong respect, Daniel showimaot hem no feel kros long king. Hem luksavve persecution wea hem kasem, no kam from Darius, bat from olketa bigman and satrap wea jealous long hem. (Markem Matthew 5:44; Acts 7:60.) Daniel sei moa: “God bilong mi sendem kam angel bilong hem and satem mouth bilong olketa lion, and olketa no kaikaim mi, bikos mi no guilty long eni samting front long hem; and front long iu tu, O king, mi no duim eni nogud samting.”—Daniel 6:21, 22.
19. Hao nao olketa bigman and satrap giamanim and iusim Darius?
19 Toktok hia mas mekem conscience bilong Darius feel nogud tumas! Hem savve Daniel nating duim eni samting wea mekem olketa fit for torowem hem insaed hol bilong olketa lion. Darius savve tu hao olketa bigman and satrap planim nogud samting for killim dae Daniel and olketa iusim king for kasem selfish goal bilong olketa seleva. Taem olketa sei “evri bigman long kingdom” nao tingse hem gud for putim datfala tambu, olketa mekem luk olsem Daniel tu join insaed diswan. Darius bae deal witim olketa nogud man hia bihaen. Bat, firstaem, hem givim komand for olketa tekaotem Daniel from datfala hol bilong olketa lion. Long mirakol wei, Daniel nating garekil!—Daniel 6:23.
20. Wanem nao happen long olketa nogud enemy bilong Daniel?
20 From Daniel hem sef nao, Darius garem narafala samting for duim. “King givim komand, and olketa tekem kam olketa strongfala man wea accusim Daniel, and torowem olketa insaed long hol bilong lion, witim olketa son and waef bilong olketa; and olketa no kasem botom bilong hol yet bat olketa lion attakim olketa, and pisisim bone bilong olketa.”d—Daniel 6:24.
21. Long wei for deal witim olketa famili member bilong man wea duim rong samting, hao nao Law Bilong Moses hem difren from samfala kastom bilong bifor?
21 For killim dae olketa nogud man hia and tu waef and pikinini bilong olketa maet luk olsem hem raf tumas. Long narasaed, Law wea God givim thru long profet Moses hem sei: “No killim dae dadi bikos long pikinini, and mas no killim dae pikinini bikos long dadi. Man mas dae for sin bilong hemseleva.” (Deuteronomy 24:16) Nomata olsem, long samfala kastom bilong bifor, olketa savve killim dae olketa famili member tu witim man wea duim rong samting, sapos hem bigfala samting. Maet diswan hem for mekem olketa famili member no savve pei bak bihaen. Bat, hem no Daniel nao wea mekem disfala samting wea olketa duim againstim famili bilong olketa bigman and satrap. Maet hem feel nogud tumas long trabol wea olketa nogud man hia mekem for famili bilong olketa.
22. Wanem niufala announcement nao Darius talemaot?
22 Olketa nogud bigman and satrap dae nao. Darius talemaot wanfala announcement, wea sei: “From mi wanfala order hem go aot hao, long evri ples wea kingdom bilong mi rulim, pipol mas seksek and fraet long God bilong Daniel. From hem nao living God and dat Wan wea stap go kasem taem olowe, and kingdom bilong hem bae no savve finis, and rul bilong hem stap for olowe. Hem sevem and helpem and duim olketa saen and spesol samting long heven and earth, bikos hem sevem Daniel from hand bilong olketa lion.”—Daniel 6:25-27.
SERVEM GOD EVRITAEM
23. Wanem example nao Daniel showimaot long waka bilong hem, and hao nao iumi savve kamap olsem hem?
23 Daniel showimaot gudfala example for evri servant bilong God distaem. No enitaem fasin bilong hem mekem hem kasem shame. Long waka bilong hem, Daniel “hem man wea pipol trustim and no eniwan faendem hem olsem man wea slakdaon or duim nogud samting.” (Daniel 6:4) Long semkaen wei, wanfala Christian mas waka hard long waka bilong hem. Diswan no minim for olsem wanfala raf bisnisman wea barava aftarem bigfala selen or spoelem nara pipol for hemseleva kasem hae position. (1 Timothy 6:10) Bible hem sei Christian mas fulfillim olketa waka wea hem mas duim long honest wei and witim full soul, “for Jehovah.”—Colossians 3:22, 23; Titus 2:7, 8; Hebrews 13:18.
24. Hao nao Daniel pruvim hemseleva olsem man wea no brekem faith long saed bilong worship?
24 Long worship bilong hem, Daniel hem nating brekem faith. Pipol savve long kastom bilong hem for prea. And tu, olketa bigman and satrap savve gud long wei wea Daniel ting strong tumas long worship bilong hem. Tru nao, olketa barava sure hem bae go ahed long disfala schedule nomata wanfala law tambuim. Hem gudfala example for olketa Christian distaem! Pipol savve long olketa tu olsem sekson wea putim worship bilong God firstaem. (Matthew 6:33) Diswan mas showaot klia front long pipol bikos Jesus komandim olketa follower bilong hem olsem: “Letem laet bilong iufala shaen front long olketa man, mekem olketa savve lukim olketa gudfala waka bilong iufala and givim glory long Dadi bilong iufala wea stap long heven.”—Matthew 5:16.
25, 26. (a) Samfala maet tingim wanem abaotem samting wea Daniel duim? (b) Why nao Daniel tingim wei for changem schedule bilong hem bae semsem olsem wei for brekem faith?
25 Samfala maet sei Daniel fit for missim persecution sapos hem prea long Jehovah long secret wei for datfala 30 day. Tru nao, man no needim eni spesol wei for prea or ples for mekem God herem hem. God fit for luksavve long olketa tingting bilong heart. (Psalm 19:14) Nomata olsem, Daniel tingim wei for changem schedule bilong hem bae semsem olsem wei for brekem faith. Why nao olsem?
26 From planti pipol savve long kastom bilong Daniel for prea, wanem nao bae olketa tingim sapos seknomoa hem no duim datwan moa? Olketa wea lukluk maet sei Daniel hem fraet long man and law bilong king hem changem law bilong Jehovah. (Psalm 118:6) Bat Daniel showimaot long samting wea hem duim hao Jehovah nomoa kasem worship bilong hem. (Deuteronomy 6:14, 15; Isaiah 42:8) Taem Daniel duim diswan, hem no lukdaonem and againstim law bilong king. Bat, hem no fraet and brekem faith tu. Daniel go ahed nomoa for prea long rum long ruf, “olsem hem savve duim evritaem” bifor king putim datfala tambu.
27. Hao nao olketa servant bilong God distaem savve kamap olsem Daniel long (a) wei for stap anda long olketa hae paoa? (b) wei for obeyim God olsem ruler and no olketa man? (c) wei for trae hard for stap long peace witim evri man?
27 Olketa servant bilong God distaem savve lane from example bilong Daniel. Olketa stap “anda long olketa hae paoa,” and obeyim olketa law bilong kantri wea olketa stap insaed. (Romans 13:1) Bat, taem olketa law bilong man againstim law bilong God, pipol bilong Jehovah followim wanem olketa aposol bilong Jesus duim, wea no fraet for sei: “Mifala mas obeyim God olsem ruler and no olketa man.” (Acts 5:29) Taem olketa Christian duim olsem, olketa no mekhae long bighed fasin or fasin for againstim. Bat, goal bilong olketa hem for stap long peace witim evri man mekem olketa “go ahed for garem living wea kwaet witim wei for worshipim God evribit.”—1 Timothy 2:1, 2; Romans 12:18.
28. Hao nao Daniel servem Jehovah “evritaem”?
28 Long tufala taem Darius talemaot wei wea Daniel hem servem God “evritaem.” (Daniel 6:16, 20) Main word long Aramaic languis wea olketa transleitim “evritaem” hem minim for “muv raon long wanfala circle.” Hem givim idea bilong samting wea go raon evritaem, or samting wea olowe. Faithful fasin bilong Daniel hem olsem. Hem followim wanfala sem wei. No eni kwestin kamap abaotem wanem nao hem bae duim taem hem kasem olketa big or smol test. Hem bae go ahed long gogo wea hem followim for planti year finis—for loyal and faithful long Jehovah.
29. Hao nao olketa servant bilong Jehovah distaem savve kasem gudfala samting from faithful gogo bilong Daniel?
29 Olketa servant bilong God distaem want for followim gogo bilong Daniel. Tru nao, aposol Paul kaonselem evri Christian for tingim example bilong olketa man bifor wea fraet long God. Thru long faith, olketa “showimaot raeteous fasin, kasem olketa promis,” and—maet diswan hem toktok abaotem Daniel—“satem mouth bilong olketa lion.” Olsem olketa servant bilong Jehovah distaem, letem iumi showimaot faith olsem Daniel evritaem and “ran witim fasin for go ahed strong long datfala resis wea stap front long iumi.”—Hebrews 11:32, 33; 12:1.
[Olketa Footnote]
a Wei wea “hol bilong olketa lion” stap long Babylon hem garem pruv long olketa raeting bifor wea showimaot planti taem olketa ruler long East garem ples for keepim olketa wild animal.
b Rum long ruf hem wanfala rum wea man savve go long hem sapos hem no laekem eniwan for disturbim hem.
c Hol bilong olketa lion maet hem wanfala rum anda long graon wea garem hol long ruf. Luk olsem hem garem door or gate tu wea olketa savve apim for letem olketa animal go insaed.
d Datfala word “accusim” hem transleison from toktok bilong Aramaic languis wea savve minim tu “tok laea againstim.” Diswan showimaot wei wea olketa enemy bilong Daniel min for spoelem hem.
WANEM NAO IU LANEM?
• Why nao Darius bilong Media hem disaed for givim Daniel wanfala hae position?
• Wanem nogud plan nao olketa bigman and satrap tingim? Hao nao Jehovah sevem Daniel?
• Wanem nao iu lanem taem iu tingting strong long example bilong Daniel for showimaot faithful fasin?
[Full-page piksa long page 114]
[Full-page piksa long page 121]
[Piksa long page 127]
Daniel servem Jehovah “evritaem.” Iu tu olsem?