Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w00 11/1 pp. 7-12
  • Tingting Bilong Klinfala Fasin wea Agree Witim God

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Tingting Bilong Klinfala Fasin wea Agree Witim God
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2000
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Present From Loving Creator
  • Olketa Spialaen From God
  • Kasem Gud Samting From Law Bilong God Saed Long Fasin
  • Joseph—Kasem Blessing From Fasin Bilong Hem
  • ‘Covenant Bilong Job Witim Eye Bilong Hem’
  • Young Woman wea Garem Klin Fasin
  • Wanfala Slave wea Obeyim God
    Olketa Leson Iu Savve Lanem lo Bible
  • Jehovah Gohed for Helpem and Blessim Iumi
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2023
  • Olketa Putim Joseph Long Prison
    Bible Story Buk Bilong Mi
  • “Waswe, Mi Nao God Mekem Mi Savve Judgem Iufala?”
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2015
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2000
w00 11/1 pp. 7-12

Tingting Bilong Klinfala Fasin wea Agree Witim God

“Mi, Jehovah, nao God bilong iufala, Datwan wea teachim iufala for helpem iufala seleva, Datwan wea mekem iufala followim road wea iufala mas wakabaot long hem.”—ISAIAH 48:17.

1, 2. (a) Wanem nao planti pipol tingim hem stret saed long sex? (b) Wanem nao tingting bilong olketa Christian saed long sex?

Distaem, long planti ples long earth, pipol disaedem wanem nao stretfala fasin long wei for fitim seleva nomoa. Pipol ting long wei for duim sex olsem wei for showimaot love wea man savve duim long enitaem hem laekem, and hem no for marit pipol nomoa. Olketa ting sapos diswan no spoelem eniwan, no eniting rong witim wei for disaedem seleva wanem for duim. Long tingting bilong olketa, pipol shud no judgem man long saed bilong stretfala fasin, especially long saed bilong sex.

2 Olketa wea kasem savve abaotem Jehovah garem difren tingting. Olketa hapi for followim olketa Bible gaedlaen bikos olketa lovem Jehovah and laek for mekem hem hapi. Olketa savve Jehovah lovem olketa and givim instruction wea gud for olketa, instruction wea bae barava helpem olketa and mekem olketa hapi. (Isaiah 48:17) From evri laef kam from God, fitim pipol for luk long hem for gaedens long hao for iusim body bilong olketa, diswan barava tru long samting wea join evribit witim wei for givim laef.

Present From Loving Creator

3. Wanem nao planti insaed Christendom lanem abaotem wei for duim sex, and hao nao datwan difren from samting wea Bible teachim?

3 Long wei wea difren from world distaem, samfala long Christendom teachim hao sex hem nogud samting, wea mekem man sin, and “firstfala sin” long garden bilong Eden hem wei wea Eve pullim Adam for duim sex. Kaen tingting olsem hem difren tumas from wanem Bible hem talem. Bible story abaotem first man and woman olsem “datfala man and waef bilong hem.” (Genesis 2:25) God talem tufala for garem pikinini taem hem sei: “Garem pikinini and kamap planti and fulimap earth.” (Genesis 1:28) Hem no mek-sense for God komandim Adam and Eve for bornem pikinini and then panisim tufala taem tufala followim datfala instruction.—Psalm 19:8.

4. Why nao God givim wei for duim sex?

4 Long datfala komand wea first dadi and mami bilong iumi kasem, wea Noah and olketa son tu kasem, iumi lukim main goal bilong wei for duim sex: for garem pikinini. (Genesis 9:1) Bat, Word bilong God showimaot hao olketa marit servant bilong hem no anda komand for duim sex for garem pikinini nomoa. Wei for duim sex savve provaedem samting wea tufala needim long saed bilong feeling and body and hem savve givim hapi long tufala hia wea marit. Hem wanfala wei for tufala showimaot deep love for each other.—Genesis 26:8, 9; Proverbs 5:18, 19; 1 Corinthians 7:3-5.

Olketa Spialaen From God

5. Wanem tambu nao God putim saed long sex?

5 Nomata wei for duim sex hem wanfala present from God, diswan hem garem olketa spialaen. Principle hia hem for olketa wea marit tu. (Ephesians 5:28-30; 1 Peter 3:1, 7) Wei for duim sex aotsaed long marit hem tambu. Bible tok klia long diswan. Insaed Law wea God givim long nation bilong Israel, hem sei: “Iu mas no duim adultery.” (Exodus 20:14) Bihaen, Jesus joinim “fornication” and “adultery” witim “olketa nogud tingting” wea start insaed long heart and mekem man kamap dirty. (Mark 7:21, 22) God muvim aposol Paul for kaonselem olketa Christian long Corinth: “Ranawe from fornication.” (1 Corinthians 6:18) And insaed leta bilong hem for olketa Hebrew, Paul raet: “Letem marit garem honor midolwan long evriwan, and marit bed no kamap dirty, bikos God bae judgem olketa wea duim fornication and adultery.”—Hebrews 13:4.

6. Long Bible, wanem nao insaed datfala word “fornication”?

6 Wanem nao mining bilong datfala word “fornication”? Hem kam from Greek word por·neiʹa, wea samfala taem minim wei wea tufala wea no marit duim sex. (1 Corinthians 6:9) Long nara ples, olsem long Matthew 5:32 and Matthew 19:9, samting moa insaed datfala word and hem minim adultery, incest, and wei for duim sex witim animal. Olketa narakaen wei for duim sex midolwan tufala wea no marit, olsem wei for duim sex long mouth and ass and wei for plei witim private part bilong narawan, hem insaed long por·neiʹa tu. Word bilong God tok strong againstim evri samting hia, long toktok wea talem stret or toktok wea point go long datwan.—Leviticus 20:10, 13, 15, 16; Romans 1:24, 26, 27, 32.a

Kasem Gud Samting From Law Bilong God Saed Long Fasin

7. Hao nao iumi kasem gud samting sapos iumi stap klin saed long fasin?

7 For obeyim instruction bilong Jehovah saed long sex hem savve kamap wanfala challenge for olketa man wea no perfect. Jew savveman bilong mek-12 century, Maimonides hem raet: “No eni tambu insaed long full Torah [Law Bilong Moses] hem hard tumas for followim olsem olketa law bilong sex.” Bat, sapos iumi obeyim instruction bilong God, iumi bae kasem barava gud samting. (Isaiah 48:18) Olsem example, wei for obey long diswan hem help for protectim iumi from sik bilong dirty fasin, wea samfala no eni medicine fitim and savve killim man dae.b Iumi kasem protection from wei for babule nating. For followim wisdom bilong God hem givim man klin conscience tu. Wei for duim olsem hem apim respect for seleva and nara pipol tu respectim iumi, olketa wantok, fren, pikinini, and olketa Christian brata and sista. Hem mekem iumi garem gudfala tingting tu abaotem sex, wea bae help for kasem hapi insaed long marit. Wanfala Christian woman raet olsem: “Truth long Word bilong God hem nao best protection. Mi redy for marit, and taem mi marit, bae mi hapi for talem Christian man wea mi maritim hao mi stap klin.”

8. Long wanem wei nao klin fasin bilong iumi savve apim klin worship?

8 Taem iumi keepim klin fasin, long bigfala wei iumi savve stretem rong tingting abaotem tru worship and helpem pipol laekem God wea iumi worshipim. Aposol Peter raet olsem: “Keepim fasin bilong iufala gud midolwan long olketa nation, mekem olketa, long samting wea olketa tok againstim iufala olsem nogud pipol, savve lukim gudfala waka bilong iufala and givim glory long God long day for hem duim inspection.” (1 Peter 2: 12) Nomata sapos olketa wea no servem Jehovah fail for luksavve or appruvim klin fasin bilong iumi, iumi sure Father bilong iumi long heven hem lukim, appruvim, and hapi tu taem iumi trae hard for followim instruction bilong hem.—Proverbs 27:11; Hebrews 4:13.

9. Why nao iumi shud trustim instruction bilong God nomata iumi no minim gud evri reason bilong hem? Givim example.

9 Faith long God minim wei for trustim hao hem savve wanem nao best for iumi, nomata sapos iumi no minim gud evri reason why hem leadim iumi long wei olsem. Tingim wanfala example from Law Bilong Moses. Wanfala law for camp bilong army hem for olketa mas berem siti aotsaed long camp. (Deuteronomy 23:13, 14) Maet olketa Israelite ting why nao olketa kasem instruction hia; maet samfala ting datwan no need nomoa. Bat, kam kasem distaem, science long saed bilong medicine hem luksavve hao disfala law hem help for keepim wata source klin and hem protectim planti sik wea insect savve karem raon. Olsem tu, olketa reason stap saed long spiritual wei, living, feeling, body, and mind for why God markem sex for olketa wea marit nomoa. Distaem letem iumi lukluk long samfala example long Bible bilong olketa wea keepim wei for klin saed long fasin.

Joseph—Kasem Blessing From Fasin Bilong Hem

10. Hu nao trae for switim Joseph, and hao nao Joseph hem ansa?

10 Maet iu savve gud long Bible example bilong Joseph, son bilong Jacob. Taem hem kasem 17 year, hem wanfala slave bilong Potiphar, chief bilong bodygard bilong Pharaoh long Egypt. Jehovah blessim Joseph, and gogo hem kasem appointment ovarem full haos bilong Potiphar. Taem hem kasem 20 year, Joseph hem “luk naes tumas long body and lukluk.” Diswan mekem waef bilong Potiphar laekem hem, and woman hia trae for switim hem. Joseph talemaot klia position bilong hem, explainim hao diswan no minim for spoelem masta bilong hem nomoa bat hem wanfala “sin againstim God” tu. Why nao Joseph ting olsem?—Genesis 39:1-9.

11, 12. Nomata no eni law stap wea God raetem wea againstim fornication and adultery, wanem nao mekem Joseph ting raonem samting wea hem disaedem?

11 Samting wea Joseph disaedem hem no bikos hem fraet bae pipol faendaot. Famili bilong Joseph stap farawe, and dadi bilong hem tingse hem dae finis. Sapos Joseph duim dirty fasin, famili bilong hem bae nating savve. Hem savve haedem sin hia tu from Potiphar and olketa man servant bilong hem, bikos samfala taem olketa hia no stap long haos. (Genesis 39:11) Nomata olsem, Joseph savve hem kanduit haedem fasin olsem from God.

12 Joseph ting raonem samting wea hem savve abaotem Jehovah. Hem savve long samting wea Jehovah talem long garden bilong Eden: “Dastawe man bae lusim dadi and mami bilong hem and hem mas stap witim waef bilong hem and tufala mas kamap wan body.” (Genesis 2:24) And tu, Joseph savve long samting wea Jehovah talem long wanfala Philistine king wea want for switim great-granmami bilong Joseph, Sarah. Jehovah talem datfala king: “Iu kamap olsem man wea dae finis from woman wea iu tekem, bikos narafala owner nao ownim hem olsem waef bilong hem. . . . And mi holem iu bak for no sin againstim mi. Dastawe mi no letem iu for tasim hem.” (Genesis 20:3, 6) So nomata Jehovah no raetem yet eni law abaotem diswan, feeling bilong hem abaotem marit hem klia. Klinfala fasin wea Joseph garem, and feeling bilong hem for laek mekem Jehovah hapi, hem mekem hem rejectim dirty fasin.

13. Why nao maet hem hard for Joseph stap klia long waef bilong Potiphar?

13 Bat, waef bilong Potiphar hem go ahed for askem hem, begim hem “evriday” for leidaon witim hem. Why nao Joseph no stap klia long hem? Well, olsem wanfala slave, hem garem waka for duim and hem hard tumas for changem wei for duim datfala waka. Samting wea pipol faendem from olketa haos bilong Egypt bifor showimaot hao olketa garem design wea man mas go thru long main part bilong haos for go long olketa stoa rum. So, maet hem hard tumas for Joseph stap klia long waef bilong Potiphar.—Genesis 39:10.

14. (a) Wanem nao happen long Joseph bihaen hem ranawe from waef bilong Potiphar? (b) Hao nao Jehovah blessim Joseph for faithful fasin bilong hem?

14 Gogo wanday, tufala seleva nomoa stap long haos. Waef bilong Potiphar holem go Joseph and singaot: “Leidaon witim mi!” Joseph ranawe nao. From hem feel nogud tumas bikos Joseph rejectim hem, woman hia accusim hem long rape. Wanem nao happen? Waswe, Jehovah stretawe givim hem reward from hem faithful? Nomoa. Olketa torowem Joseph insaed long prison and chainim hem. (Genesis 39:12-20; Psalm 105:18) Jehovah lukim hao diswan no fitim justice and gogo hem apim Joseph from prison for kasem hae position. Hem kamap mek-tu ruler long Egypt and hem kasem waef and olketa pikinini olsem blessing. (Genesis 41:14, 15, 39-45, 50-52) And tu, olketa raetem story abaotem faithful fasin bilong Joseph 3,500 year go finis for olketa servant bilong God readim. Olketa hia nambawan blessing from wei for followim olketa raeteous law bilong God! Long sem wei, iumi distaem maet no stretawe lukim gudfala samting bilong wei for faithful saed long fasin, bat iumi sure Jehovah lukluk and bae blessim iumi long taem wea hem markem.—2 Chronicles 16:9.

‘Covenant Bilong Job Witim Eye Bilong Hem’

15. Wanem nao ‘covenant bilong Job witim eye bilong hem’?

15 Nara man wea faithful hem Job. Taem hem kasem olketa test from Devil, Job ting bak long laef bilong hem and sei hem willing for kasem big panis sapos hem brekem, witim olketa nara samting, principle bilong Jehovah saed long sex. Job sei: “Wanfala covenant nao mi mekem witim eye bilong mi. So hao nao mi savve interest long eni young girl?” (Job 31:1) Job minim hao wei wea hem disaed strong for faithful long God mekem hem disaed for no lukluk long eni woman long wei for laekem hem. Tru, hem bae lukim olketa woman evriday and maet helpem olketa tu sapos olketa needim. Bat hem no letem hemseleva for showimaot interest long wei for laekem eni woman. Bifor hem kasem olketa test, hem man wea rich tumas, “wanfala bigman bilong olketa long East.” (Job 1:3) Nomata olsem, hem no iusim paoa bilong riches for switim planti woman. Tru nao, hem nating tingim idea for duim sex witim olketa young woman.

16. (a) Why nao Job hem nambawan example for olketa marit Christian? (b) Hao nao fasin bilong olketa man long taem bilong Malachi difren tumas from Job, and waswe long distaem?

16 So, thru long olketa gud taem and olketa hard taem tu, Job faithful long saed bilong stretfala fasin. Jehovah lukim diswan and blessim hem long bigfala wei. (Job 1:10; 42:12) Job hem nambawan example for olketa Christian man and woman! Dastawe Jehovah lovem hem tumas! Long narasaed, fasin bilong planti distaem hem klosap olsem samting wea happen long taem bilong Malachi. Datfala profet hem tok againstim wei wea planti hasband lusim partner bilong olketa, planti taem for maritim olketa young woman. Krae bilong olketa waef hia tuwetem altar bilong Jehovah, and God barava no laekem olketa wea “brekem trust” bilong partner bilong olketa.—Malachi 2:13-16.

Young Woman wea Garem Klin Fasin

17. Hao nao datfala Shulammite girl hem olsem “wanfala garden wea fence stap raonem”?

17 Mek-thri wan wea faithful hem wanfala Shulammite girl. Hem young and luk naes so wanfala shepherd boy laekem hem, and tu, richfala king bilong Israel, Solomon. Long naesfala story insaed Song of Solomon, datfala Shulammite girl stap klin saed long fasin, and diswan mekem pipol respectim hem. Nomata girl hia rejectim Solomon, God muvim hem for raetem story abaotem hem. Datfala shepherd wea girl hia lovem hem respectim tu klin fasin bilong girl hia. Wantaem, hem sei datfala Shulammite girl hem olsem “wanfala garden wea fence stap raonem.” (Song of Solomon 4:12) Long Israel bifor, olketa garem garden wea luk naes tumas wea garem difren kaen vegetable, flaoa wea smel naes, and olketa bigfala tree. Kaen garden olsem garem fence or wall raonem wea man savve go insaed only thru long wanfala gate wea lok. (Isaiah 5:5) Long shepherd hia, klin fasin bilong datfala Shulammite girl hem olsem garden wea luk spesol tumas. Hem klin evribit. Love bilong hem for future hasband bilong hem nomoa.

18. Story bilong Joseph, Job, and datfala Shulammite girl helpem iumi for tingim wanem?

18 Long wei for faithful saed long fasin, datfala Shulammite girl showimaot nambawan example for olketa Christian woman distaem. Jehovah luksavve and tinghae long gudfala fasin bilong datfala Shulammite girl and blessim hem long sem wei wea hem blessim Joseph and Job. Olketa raet abaotem faithful fasin bilong olketa hia insaed Word bilong God for gaedem iumi. Nomata olketa no raetem insaed Bible olketa wei wea iumi trae hard for faithful, Jehovah garem wanfala “buk for rememberim” olketa wea duim will bilong hem. Iumi mas nating forgetim hao Jehovah hem “lukluk” and hapi taem iumi loyal for stap klin saed long fasin.—Malachi 3:16.

19. (a) Hao nao iumi mas ting long wei for klin saed long fasin? (b) Wanem nao next article bae storyim?

19 Nomata pipol wea no garem faith maet tokspoelem iumi, iumi hapi for obeyim loving Creator bilong iumi. Iumi garem hae mark long fasin, wea agree witim God. Hem samting for tinghae long hem, samting for keepim gud. Taem iumi klin saed long fasin, iumi savve hapi long blessing bilong God and keepim gudfala hope bilong olketa blessing long future. Bat, wanem nao iumi savve duim for go ahed stap klin saed long fasin? Next article bae storyim disfala important kwestin.

[Olketa Footnote]

a Lukim English Wastaoa, March 15, 1983, page 29-31.

b Sorre tumas, samfala taem wanfala Christian wea no duim rong hem kasem sik bilong dirty fasin from partner wea no biliv hem no followim instruction bilong God.

Iu Savve Explainim?

• Wanem nao Bible teachim abaotem saed bilong sex?

• Long Bible, wanem nao insaed datfala word “fornication”?

• Hao nao iumi kasem gud samting taem iumi stap klin saed long fasin?

• Why nao Joseph, Job, and datfala Shulammite girl gudfala example for olketa Christian distaem?

[Piksa long page 9]

Joseph ranawe from dirty fasin

[Piksa long page 10]

Datfala Shulammite girl hem olsem “wanfala garden wea fence stap raonem”

[Piksa long page 11]

Job mekem finis ‘wanfala covenant witim eye bilong hem’

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem