Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w03 7/1 pp. 14-19
  • “God Hem Love”

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • “God Hem Love”
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2003
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Wei for Showimaot Love wea Winim Eni Narawan
  • Wei wea Jehovah Showim Iumi Love Bilong Hem
  • God wea “Redy for Forgive”
  • “Loving Kea Bilong God Bilong Iumi”
  • God Bilong Iumi Hem Sorre Long Iumi and Kaen Tumas
    Kam Klos Long Jehovah
  • “Hem Lovem Iumi Firstaem”
    Kam Klos Long Jehovah
  • No Eni Samting Savve Stopem Iumi for No Kasem Love Bilong God
    Kam Klos Long Jehovah
  • Wanfala God wea “Redy for Forgive”
    Kam Klos Long Jehovah
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2003
w03 7/1 pp. 14-19

“God Hem Love”

“Man wea no showimaot love hem no savve long God, from God hem love.”—1 JOHN 4:8.

1-3. (a) Wanem toktok nao Bible talem abaotem love bilong Jehovah, and long wanem wei nao disfala toktok hem spesol? (b) Why nao Bible sei “God hem love”?

EVRI fasin bilong Jehovah hem nambawan, perfect, and naes tumas. Bat fasin bilong Jehovah wea barava muvim man nao hem love. No eniting garem paoa for pullim iumi go long Jehovah winim love bilong hem. Iumi hapi hao love nao main fasin bilong hem. Hao nao iumi savve?

2 Bible storyim love long wei wea difren from olketa nara main fasin bilong Jehovah. Olketa Scripture no sei God hem paoa or God hem justice, or God hem wisdom. Hem garem olketa fasin hia and olketa fasin hia kam from hem. Bat, abaotem love, 1 John 4:8 talem samting wea moa deep: “God hem love.” Tru tumas, love hem barava affectim evri samting abaotem Jehovah. Love hem main samting long Jehovah. Iumi savve tingim diswan olsem: Paoa bilong Jehovah mekem hem fit for duim samting. Justice and wisdom bilong hem directim hao hem duim samting. Bat, love bilong Jehovah muvim hem for duim samting. And love bilong hem evritaem showaot long wei wea hem iusim olketa nara fasin bilong hem.

3 Staka taem Bible storyim Jehovah olsem hem nao love. So, sapos iumi laek savve abaotem love, iumi mas lane abaotem Jehovah. Bae iumi lukluk gud long samfala saed bilong nambawan love bilong hem.

Wei for Showimaot Love wea Winim Eni Narawan

4, 5. (a) Wanem nao wei for showimaot love wea winim eni narawan? (b) Why nao iumi fit for sei Jehovah and Son bilong hem tufala garem love wea barava strong?

4 Jehovah hem showimaot love long staka wei, bat wanfala wei nao hem difren from evri narawan. Wanem nao diswan? Hem nao wei wea hem sendem Son bilong hem for safa and dae for iumi. Iumi fit for sei no eni nara wei for showimaot love long full history hem winim diswan. Why nao iumi savve talem diswan?

5 Bible kolem Jesus “firstborn bilong evri creation.” (Colossians 1:15) Tingim—Son bilong Jehovah hem stap finis bifor physical universe hem kamap. Hao long nao Father and Son stap tugeta? Samfala scientist tingse universe hem stap for 13 billion year finis. Bat, nomata sapos diswan hem stret, olketa year wea firstborn Son bilong Jehovah hem laef bae winim datwan! Wanem nao hem duim insaed longfala taem hia? Datfala Son hapi tumas for waka for Dadi bilong hem olsem “nambawan wakman.” (Proverbs 8:30; John 1:3) Jehovah and Son bilong hem waka tugeta for wakem evri nara samting. Tufala garem barava naes and hapi taem tugeta! So hu long iumi nao savve really minim klos wei for fren wea tufala garem insaed datfala bigfala sekson bilong taem? Hem klia, love midolwan Jehovah God and Son bilong hem hem barava strong.

6. Taem Jesus baptaes, hao nao Jehovah showimaot feeling wea hem garem for Son bilong Hem?

6 Nomata olsem, Jehovah sendem Son bilong hem kam long earth for born olsem human baby. Diswan minim insaed winim 30 year, Jehovah no savve kaban klos witim Son bilong hem long heven. Witim bigfala interest, Hem interest tumas for lukluk kam from heven taem Jesus growap and kamap perfect man. Taem hem samting olsem 30 year, Jesus hem baptaes. Long datfala taem Dadi bilong hem tok kam from heven and sei: “Diswan nao Son bilong mi, wea mi lovem, wea mi appruvim.” (Matthew 3:17) Taem hem lukim hao Jesus faithful for duim evri samting profesi talem, evriting hem askem Jesus for duim, hem masbi hapi fogud!—John 5:36; 17:4.

7, 8. (a) Wanem nao Jesus feisim long Nisan 14, 33 C.E., and hao nao diswan affectim Dadi bilong hem long heven? (b) Why nao Jehovah letem Son bilong hem for safa and dae?

7 Bat, hao nao Jehovah hem feel long Nisan 14, 33 C.E., taem Judas givim Jesus go long datfala raf sekson wea arrestim hem? Taem olketa mekfani long Jesus, spit long hem, and hitim hem? Taem olketa whipim hem, wea katem skin long baksaed bilong hem? Taem olketa nilam hand and leg bilong hem go long timba post and hem hange long there for pipol tok nogud long hem? Hao nao Dadi feel taem Son bilong hem wea hem lovem tumas singaot long hem witim bigfala pain? Hao nao Jehovah feel taem Jesus hem dae and, for firstaem from start bilong creation, Son wea Hem lovem tumas hem no stap?—Matthew 26:14-16, 46, 47, 56, 59, 67; 27:26, 38-44, 46; John 19:1.

8 From Jehovah garem feeling, hem hard tumas for storyim pain wea hem kasem taem son bilong hem dae. Wanem iumi storyim nao hem samting wea muvim Jehovah for letem datwan happen. Why nao Jehovah letem hemseleva kasem nogud pain olsem? Jehovah talem iumi barava nambawan samting long John 3:16—wanfala Bible verse wea, from hem important tumas, olketa sei hem full Gospel insaed wan verse. Hem sei: “God lovem world tumas dastawe hem givim only-born Son bilong hem, mekem evriwan wea showimaot faith long hem no need for dae bat kasem laef olowe.” So samting wea muvim God hem wanfala word nomoa: love. No eni love wea showaot bifor hem winim diswan.

Wei wea Jehovah Showim Iumi Love Bilong Hem

9. Wanem nao Satan laekem iumi for bilivim abaotem wei wea Jehovah ting long iumi, bat wanem nao Jehovah strongim long iumi?

9 Nomata olsem, wanfala important kwestin hem kamap: Waswe, God lovem iumi wanwan? Samfala maet agree hao God lovem evri man, olsem John 3:16 hem talem. Bat olketa ting, ‘God kanduit lovem mi olsem man wanwan.’ Tru samting nao, Devil Satan laekem tumas for iumi tingse Jehovah no lovem and nating interest long iumi. Long narasaed, nomata maet iumi barava ting long iumiseleva olsem iumi no fit for kasem love or iumi iusles, Jehovah strongim long iumi hao hem tinghae long evri faithful servant bilong hem wanwan.

10, 11. Hao nao tokpiksa bilong Jesus abaotem olketa sparrow showaot Jehovah tinghae long iumi wanwan?

10 Olsem example, tingim toktok bilong Jesus long Matthew 10:29-31. For showimaot hao olketa disaepol bilong hem olketa important, Jesus sei: “Waswe, pipol no savve baem tufala sparrow for lelebet selen nomoa? Nomata olsem, no eniwan bae foldaon long graon and Dadi bilong iufala no savve long diswan. Bat hem kaontem finis evri hair long hed bilong iufala. So, no fraet: iufala moa important winim planti sparrow.” Tingim hao toktok hia affectim feeling bilong olketa wea lisin long Jesus long first century.

11 Long taem bilong Jesus, sparrow hem bird wea no kost tumas wea pipol baem for kaikaim. Man savve peim tufala sparrow witim wanfala coin. Bat bihaen Jesus hem sei, olsem Luke 12:6, 7 hem sei, sapos man spendem tufala coin, hem kasem, no fofala sparrow, bat faevfala. Datfala extra bird hem free, olsem hem samting nating nomoa. Maet kaen bird olsem hem samting nating nomoa long olketa man, bat hao nao Creator ting long olketa? Jesus hem sei: “God hem nating forgetim eniwan long olketa [nomata datfala extra wan].” Maet iumi start for minim leson wea Jesus laek teachim. From Jehovah tinghae long wanfala sparrow, hem mas barava tinghae long olketa man! Olsem Jesus hem talem, Jehovah savve long evri sismol samting abaotem iumi. Tru nao, hem kaontem evri hair long hed bilong iumi!

12. Why nao iumi savve Jesus no ova tumas taem hem sei God kaontem evri hair long hed bilong iumi?

12 Maet samfala tingse Jesus ova tumas taem hem talem datfala toktok. Bat, tingim resurrection. Jehovah mas savve gud long iumi for hem savve wakem iumi moa! From hem barava tinghae long iumi, hem savve rememberim evri sismol samting abaotem iumi, insaed diswan hem olketa gene and evri memory and experience bilong iumi. Diswan barava moa hard winim wei for kaontem evri hair bilong iumi, wea average human hed garem samting olsem 100,000 hair! Toktok bilong Jesus for strongim long iumi hao Jehovah kea for iumi wanwan hem barava naes!

13. Hao nao example bilong King Jehoshaphat showimaot Jehovah luk aotem gud samting insaed iumi nomata iumi no perfect?

13 Bible showimaot nara samting wea strongim long iumi wei wea Jehovah lovem iumi. Hem luk aotem and tinghae long gud samting insaed iumi. Olsem example, tingim gudfala King Jehoshaphat. Taem king duim wanfala krangge samting, profet bilong Jehovah talem hem: “From diswan Jehovah barava kros long iu.” Barava serious samting! Bat message bilong Jehovah no end long there. Hem sei moa: “Nomata olsem, samfala gud samting stap long iu.” (2 Chronicles 19:1-3) So raeteous kros bilong Jehovah no mekem hem for no lukim olketa “gud samting” abaotem Jehoshaphat. Hem barava encouragem iumi for savve God luk aotem gud samting insaed iumi nomata iumi no perfect!

God wea “Redy for Forgive”

14. Taem iumi sin, wanem hevi saed long feeling nao maet iumi kasem, bat hao nao iumi savve kasem forgiveness bilong Jehovah?

14 Taem iumi sin, wei for feel sorre, shame, and guilty savve kosim iumi for ting iumi bae hard for kamap fit for servem Jehovah. Bat remember, Jehovah hem “redy for forgive.” (Psalm 86:5) Tru nao, sapos iumi repent from sin bilong iumi and waka hard for no duim olketa moa, iumi savve kasem forgiveness bilong Jehovah. Lukim hao Bible explainim disfala nambawan saed bilong love bilong Jehovah.

15. Hao farawe from iumi nao Jehovah putim sin bilong iumi?

15 Man wea raetem psalm David iusim kliafala toktok for storyim wei wea Jehovah savve forgive: “Olsem east hem farawe from west, olsem tu Hem putim olketa sin bilong iumi farawe from iumi.” (Mifala nao mekem italic; Psalm 103:12, The Amplified Bible) Hao farawe nao east from west? East hem evritaem long opposite saed from west; no enitaem tufala end hia savve meet. Wanfala savveman sei disfala toktok minim “barava farawe winim wanem iumi savve tingim.” Iumi lanem from toktok bilong David hao taem Jehovah forgivim iumi, hem putim sin bilong iumi barava farawe from iumi.

16. Taem Jehovah forgivim sin bilong iumi, why nao iumi fit for sure hem tingim iumi olsem iumi klin nao?

16 Waswe, enitaem iu trae for aotem wanfala nogud mark wea showaot klia long kaleko? Nomata iu duim enikaen samting for aotem, mark hem stap nomoa. Lukim hao Jehovah hem explainim big bilong wei wea hem savve forgive: “Nomata olketa sin bilong iufala hem barava red, olketa bae kamap white olsem snow; nomata olketa olsem redfala kaleko, olketa bae kamap olsem wool.” (Isaiah 1:18) “Barava red” hem wanfala long olketa dark color wea olketa savve dyem long kaleko. Iumi hard for aotem nogud mark bilong sin from samting wea iumiseleva duim. Nomata olsem, Jehovah savve tekem olketa sin wea olsem olketa dark red and mekem olketa kamap white olsem snow or olsem wool wea olketa no dyem yet. So taem Jehovah forgivim sin bilong iumi, iumi no need for feel datfala nogud mark bilong sin hard for lus from iumi nao.

17. Long wanem wei nao Jehovah torowem olketa sin bilong iumi bihaenem hem?

17 Long wanfala singsing bilong thankiu wea barava muvim feeling, wea Hezekiah raetem bihaen Jehovah sevem hem from wanfala sik wea bae killim hem dae, hem sei long Jehovah: “Iu torowem bihaenem iu evri sin bilong mi.” (Isaiah 38:17) Long hia hem storyim Jehovah olsem hem tekem olketa sin bilong man wea repent and torowem bihaenem Hem long ples Hem no lukim and bae no tingim moa. Wanfala buk sei narafala wei for talem disfala toktok hem: “Iu mekem [olketa sin bilong mi] olsem olketa nating happen nomoa.” Diswan barava comfortim man!

18. Hao nao profet Micah showimaot wei wea, taem Jehovah forgive, Hem tekem awe sin bilong iumi for olowe?

18 Long wanfala promis for kamap gud bak moa, profet Micah talemaot strongfala biliv bilong hem hao Jehovah bae forgivim pipol bilong hem wea repent: “Hu nao God olsem iu, wea . . . go ovarem rong bilong pipol bilong promis bilong hem? . . . And iu bae torowem evri sin bilong olketa insaed deep sea.” (Micah 7:18, 19) Tingim hao nao pipol long taem bilong Bible minim toktok hia. Waswe, man savve kasem bak eniting wea olketa torowem “insaed deep sea”? So toktok bilong Micah showimaot hao taem Jehovah hem forgive, hem tekem awe sin bilong iumi for olowe.

“Loving Kea Bilong God Bilong Iumi”

19, 20. (a) Wanem nao mining bilong Hebrew word wea olketa transleitim “showaot mercy” or “for sorre”? (b) Hao nao Bible iusim feeling wea wanfala mami garem for baby bilong hem for teachim iumi abaotem feeling for kea bilong Jehovah?

19 Loving kea hem wanfala part long love bilong Jehovah. Wanem nao loving kea? Long Bible, feeling for sorre and kea hem klosap semsem witim mercy. Samfala Hebrew and Greek word givim idea bilong loving kea. Olsem example, planti taem olketa transleitim Hebrew verb ra·chamʹ olsem “showaot mercy” or “for sorre.” Disfala Hebrew word, wea Jehovah sei hemseleva showimaot, hem join witim word for “basket bilong pikinini” and man savve explainim olsem “loving kea bilong wanfala mami.”

20 Bible hem iusim olketa feeling wea mami garem for baby bilong hem for teachim iumi abaotem feeling for kea bilong Jehovah. Isaiah 49:15 hem sei: “Waswe, wanfala woman savve forgetim baby bilong hem mekem hem no kea [ra·chamʹ] for son bilong bele bilong hem? Nomata olketa woman hia savve forget bat miseleva bae no forgetim iu.” (The Amplified Bible) Hem hard for tingim wanfala mami bae forget for susum and kea for baby bilong hem. Tru nao, wanfala baby needim mami; day and naet baby needim mami for lukaftarem hem. Nomata olsem, wei wea mami no laek luk aftarem pikinini savve happen, especially insaed olketa “nogud taem wea hard for deal witim” distaem. (2 Timothy 3:1, 3) “Nomata olsem,” Jehovah hem sei, “miseleva bae no forgetim iu.” Loving kea wea Jehovah garem for olketa servant bilong hem hem barava moa strong winim loving kea wea wanfala mami garem for baby bilong hem.

21, 22. Wanem nao olketa Israelite feisim long Egypt, and hao nao Jehovah ansarem singaot bilong olketa?

21 Hao nao Jehovah, olsem wanfala loving dadi, showimaot loving kea? Disfala feeling hem showaot klia long wei wea hem deal witim Israel bifor. Long end bilong mek-16 century B.C.E., planti million Israelite slave long Egypt, wea olketa kasem barava hard living. (Exodus 1:11, 14) From olketa safa tumas, olketa Israelite singaot long Jehovah. Wanem nao God wea garem feeling for kea hem duim?

22 Heart bilong Jehovah hem sorre. Hem sei: ‘Mi lukim finis pain bilong pipol bilong mi wea stap long Egypt, and mi herem finis singaot bilong olketa . . . mi barava savve long olketa hard samting olketa safa long hem.’ (Exodus 3:7) Jehovah kanduit no feelim eniting taem hem lukim pipol bilong hem safa and herem singaot bilong olketa. Jehovah hem God wea garem wei for feelim feeling bilong pipol. And wei for feelim feeling bilong pipol—wei wea man savve minim pain wea narawan feelim—hem barava join witim feeling for kea. Bat, Jehovah hem no just garem feeling for pipol bilong hem; diswan muvim hem for duim samting. Isaiah 63:9 hem sei: “Long love bilong hem and feeling for kea hemseleva baem bak olketa.” Witim “strongfala hand,” hem sevem olketa Israelite aot from Egypt. (Deuteronomy 4:34) Bihaen datwan, hem givim mirakol kaikai long olketa and tekem olketa go insaed land bilong staka kaikai wea olketa bae ownim.

23. (a) Hao nao toktok bilong man wea raetem psalm hem strongim long iumi hao Jehovah hem barava interest long iumi wanwan? (b) Jehovah helpem iumi long olketa wanem wei?

23 Jehovah no showimaot feeling for kea long pipol bilong hem olsem wanfala sekson nomoa. Loving God bilong iumi hem barava kea for iumi wanwan. Hem barava luksavve long eni wei for safa wea iumi maet kasem. Man wea raetem psalm hem sei: “Eye bilong Jehovah hem lukluk long olketa wea raeteous, and ear bilong hem lisin taem olketa singaot for help. Jehovah hem stap klosap long olketa wea heart bilong olketa brek; and hem sevem olketa wea spirit bilong olketa pisis.” (Psalm 34:15, 18) Hao nao Jehovah helpem iumi wanwan? Hem no evritaem aotem samting wea kosim iumi for safa. Bat hem givim staka samting for olketa wea singaot long hem for help. Word bilong hem offerim gudfala kaonsel wea savve help long bigfala wei. Insaed kongregeson, hem provaedem olketa overseer wea fit, wea laek for showimaot sem feeling for kea olsem Jehovah taem olketa helpem narawan. (James 5:14, 15) From hem “Man wea herem prea,” Jehovah hem givim “holy spirit long olketa wea askem hem.” (Psalm 65:2; Luke 11:13) Evri samting olsem wea hem provaedem showimaot “God bilong iumi hem feel sorre and kea.”—Luke 1:78.

24. Hao nao bae love bilong Jehovah affectim iu?

24 Hem barava nambawan samting for ting raonem love wea Dadi bilong iumi long heven hem garem! Firstfala article remindim iumi hao Jehovah hem showim paoa, justice, and wisdom long olketa loving wei for helpem iumi. And insaed disfala article, iumi lukim hao Jehovah hem showimaot stret love bilong hem for olketa man—and for iumi wanwan—long olketa nambawan wei. Hem gud for each wan long iumi askem hemseleva, ‘Hao nao love bilong Jehovah hem affectim mi?’ Evritaem letem love bilong Jehovah muvim iu for lovem hem witim full heart, mind, soul, and strong. (Mark 12:29, 30) Mekem living bilong iu each day showimaot feeling insaed heart bilong iu for laek kam moa klos long Jehovah. From diswan, Jehovah, datfala God wea hem nao love, bae kam moa klos long iu—for olowe!—James 4:8.

Waswe, Iu Remember?

• Hao nao iumi savve love nao main fasin bilong Jehovah?

• Why nao iumi fit for sei wei wea Jehovah sendem Son bilong hem for safa and dae hem wei for showimaot love wea winim eni narawan long full history?

• Hao nao Jehovah strongim long iumi wei wea hem lovem iumi wanwan?

• Long olketa wanem kliafala wei nao Bible explainim wei for forgive bilong Jehovah?

[Piksa long page 15]

“God . . . givim only-born Son bilong hem”

[Piksa long page 16, 17]

“Iufala moa important winim planti sparrow”

[Credit Line]

© J. Heidecker/VIREO

[Piksa long page 18]

Feeling bilong wanfala mami for baby bilong hem savve teachim iumi abaotem feeling for kea bilong Jehovah

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem