Wei wea Pipol Rememberim Samfala
SAMTING olsem thri thousand year go pas finis, David ranawe from King Saul bilong Israel. David sendem nius go long Nabal, wanfala rich man wea garem staka sheep and goat, and ask for kaikai and wata. Really, Nabal garem kaon long David and olketa man bilong hem from olketa protectim flock bilong hem. Nomata olsem, Nabal nating laek showimaot kaenfala fasin. Hem hotem olketa man bilong David. Nabal putim hemseleva long danger, from David hem no kaen man wea hem fit for plei raon witim.—1 Samuel 25:5, 8, 10, 11, 14.
Fasin bilong Nabal no followim kastom bilong pipol long Middle East for showimaot kaenfala fasin long olketa visitor and olketa man from difren ples. So, wanem kaen nem nao Nabal mekem for hemseleva? Bible sei hem “raf and duim olketa nogud samting” and hem “wanfala iusles man.” Nem bilong hem minim “krangge,” and hem showimaot datfala fasin. (1 Samuel 25:3, 17, 25) Waswe, iu laekem pipol for rememberim iu long diskaen wei olsem? Waswe, iu raf and no laek for daon taem iu deal witim olketa narawan, especially sapos iu deal witim pipol wea no strong? Or waswe, iu kaen, garem fasin for welkam, and tingim olketa narawan?
Abigail—Wanfala Wise Woman
Nabal insaed trabol nao from wei wea hem raf tumas. David and 400 man bilong hem tekem olketa sword and go for panisim Nabal. Abigail, waef bilong Nabal, herem samting wea happen. Hem savve wanfala faet bae kamaot from diswan. Wanem nao hem savve duim? Hem kwiktaem redyim samfala kaikai and go for meetim David and olketa man bilong hem. Taem hem kasem olketa, hem ask strong long David for no killim dae eniwan. Heart bilong David kamap soft. Hem lisin long Abigail and hem no duim wanem hem plan for duim. No longtaem bihaen, Nabal hem dae. From David luksavve long olketa gudfala fasin bilong Abigail, hem tekem hem for kamap waef bilong hem.—1 Samuel 25:14-42.
Wanem kaen nem nao Abigail mekem for hemseleva? Hebrew toktok sei hem “gud long gudfala tingting,” or “wise tumas.” Hem klia hao hem wise and duim gudfala samting and hem savve long hao and wanem taem for duim samting. Hem showimaot loyal fasin for protectim krangge hasband bilong hem and full famili from trabol. Gogo hem dae, bat hem garem gud nem olsem wanfala wise woman.—1 Samuel 25:3; New International Version.
Wanem Kaen Record Nao Peter Garem?
Iumi laek luk long taem bilong first century C.E. and ting raonem 12-fala aposol bilong Jesus. Iumi savve abaotem Peter, or Cephas, man wea savve tok aot and kwiktaem for duim samting, wea firstaem hem wanfala fisherman long Galilee. Luk olsem hem man wea no fraet for showimaot olketa feeling bilong hem. Wanfala example abaotem diswan hem long taem wea Jesus wasim leg bilong olketa disaepol. Wanem nao hem talem taem Jesus laek wasim leg bilong hem?
Peter sei long Jesus: “Lord, bae iu wasim leg bilong mi?” Jesus ansa olsem: “Wanem mi duim iu no minim distaem, bat bae iu minim bihaen olketa samting hia.” Peter ansa olsem: “Bae mi nating letem iu wasim leg bilong mi.” Lukim wei wea Peter stretawe strong for talemaot tingting bilong hem. Wanem nao Jesus duim?
Jesus ansa olsem: “Sapos mi no wasim iu, iu no bilong mi.” Simon Peter sei long hem: “Lord, no leg bilong mi nomoa, bat hand and hed bilong mi tu.” Peter hem ova tumas nao! Bat hem isi for pipol minim wanem nao tingting bilong Peter. Hem no savve talem wanfala samting and duim nara samting.—John 13:6-9.
Pipol rememberim Peter for olketa wik point bilong hem wea hem samting wea evri man garem. Olsem example, thrifala taem hem denyim wei wea hem wanfala follower bilong Jesus bilong Nazareth wea olketa tekem for judgem. Taem Peter luksavve long mistek bilong hem, hem krae long wei wea showimaot hem barava sorre tumas. Hem no fraet for showimaot hem barava feel sorre. Hem important tu hao olketa wea raetem Gospel recordim disfala story abaotem wei wea Peter denyim Jesus—maet from Peter seleva nao givim disfala information! Hem hambol for talemaot olketa mistek bilong hem. Waswe, iu garem hambol fasin for talemaot olketa mistek bilong iu?—Matthew 26:69-75; Mark 14:66-72; Luke 22:54-62; John 18:15-18, 25-27.
Insaed tu-thri week bihaen hem denyim Christ, Peter kasem holy spirit and hem no fraet for preach long planti Jew long Pentecost. Diswan pruvim hao Jesus wea resurrect trustim hem.—Acts 2:14-21.
Long narafala taem, Peter foldaon long wanfala difren samting. Aposol Paul explainim hao bifor samfala Jew brata kam long Antioch, Peter kaban gud witim olketa Gentile brata. Bat then hem separatem hemseleva bikos hem “fraetem sekson wea circumcise” wea just kam from Jerusalem. Paul talemaot stret dabol standard bilong Peter.—Galatians 2:11-14.
Nomata olsem, hu long olketa disaepol nao no fraet for talemaot tingting bilong hem long taem wea hem luk olsem planti follower bilong Jesus redy for lusim hem? Diswan happen taem Jesus talemaot important samting abaotem wei for kaikaim body and drinkim blood bilong hem. Hem sei: “Sapos iufala no kaikaim body bilong Son bilong man and drinkim blood bilong hem, iufala bae nating laef.” Planti Jew wea followim Jesus stambol and sei: “Disfala toktok hem nogud tumas; hu nao bae lisin long diswan?” Then wanem nao happen? “So from diswan planti long olketa disaepol bilong hem go bak long samting bilong bifor and no followim hem moa.”—John 6:50-66.
Long datfala barava important taem, Jesus luk go long 12-fala aposol and askem olketa disfala important kwestin: “Waswe, iufala laek for go tu?” Peter ansa olsem: “Lord, hu nao bae mifala go long hem? Iu nao garem olketa toktok bilong laef olowe; and mifala bilivim and savve hao iu nao Holy Wan bilong God.”—John 6:67-69.
Wanem kaen nem nao Peter mekem for hemseleva? Man wea readim olketa story abaotem hem bae barava tinghae long wei wea hem honest, tok stret, garem loyal fasin and hem willing for talemaot olketa wik point bilong hem. Hem mekem wanfala gud nem for hemseleva!
Wanem Nao Pipol Rememberim Abaotem Jesus?
Ministry bilong Jesus long earth hem go ahed for thri and haf year nomoa. Nomata olsem, olketa follower bilong hem rememberim hem olsem wanem kaen man? From hem perfect, no garem sin, waswe, hem no interest long narafala pipol? From hem savve hem Son bilong God waswe, hem iusim paoa bilong hem long wei wea no fitim? Waswe, hem forcem olketa follower bilong hem for obeyim hem? Waswe, hem ting tumas abaotem hemseleva gogo hem no savve laflaf? Waswe, hem busy tumas gogo hem no garem taem for story witim olketa wea wik and sik and olketa pikinini? Waswe, hem ting daonem olketa woman and pipol from difren ples, from hem nao samting olketa man duim long datfala taem? Wanem nao Bible record talem iumi abaotem Jesus?
Jesus interest long pipol. Taem iumi studyim ministry bilong Jesus iumi lukim hao planti taem hem healim olketa wea cripple and sik. Hem givim hemseleva for helpem olketa wea garem need. Hem interest long olketa young wan and sei long olketa disaepol: “Letem olketa smol pikinini kam long mi; no trae for stopem olketa.” Then Jesus “holem olketa pikinini hia insaed arm bilong hem and start for blessim olketa, putim hand bilong hem antap long olketa.” Waswe, iu savve givim taem for olketa pikinini, or iu busy tumas gogo iu no savve tingim olketa?—Mark 10:13-16; Matthew 19:13-15.
Taem Jesus stap long earth, olketa Jew kasem hevi from olketa rul bilong religion and law wea askem moa samting winim wanem hem stap long Law Bilong Moses. Olketa leader bilong religion putim hevi lod long pipol, bat olketa seleva no helpem pipol for karem datwan. (Matthew 23:4; Luke 11:46) Diswan hem difren evribit from Jesus! Hem sei: “Kam long mi, iufala evriwan wea stragol and karem bigfala hevi, and mi bae strongim iufala.”—Matthew 11:28-30.
Pipol kasem strong taem olketa kaban witim Jesus. Hem no mekem olketa disaepol feel fraet for talemaot tingting bilong olketa seleva. Tru samting nao, hem askem olketa kwestin mekem olketa talemaot tingting bilong olketa. (Mark 8:27-29) Hem gud for olketa Christian overseer askem olketa seleva olketa kwestin hia: ‘Waswe, mi showimaot diskaen wei long olketa Christian brata? Waswe, olketa nara elder barava talemaot tingting bilong olketa or olketa hol bak for duim olsem?’ Olketa overseer savve strongim man sapos olketa kamap man wea isi for story witim, olketa lisin long olketa narawan, and olketa redy for change! Wei for no laek mekwe for narawan savve stopem gudfala wei for story tugeta.
Nomata Jesus hem Son bilong God, hem nating iusim paoa wea hem garem long rongfala wei. Bat, hem story long gudfala wei witim olketa wea lisin. Hem nao samting wea hem duim taem olketa Pharisee laek for trapim hem witim disfala kwestin for trikim hem: “Waswe, hem stret long law for peim hed tax long Caesar or nomoa?” Jesus askem olketa for showim hem wanfala coin and askem disfala kwestin: “Piksa and toktok bilong hu nao long hia?” Olketa ansa olsem: “Bilong Caesar.” Then hem sei long olketa: “So, peim bak olketa samting bilong Caesar long Caesar, bat olketa samting bilong God long God.” (Matthew 22:15-21) Jesus ansarem kwestin bilong olketa long simpol wei nomoa.
Waswe, Jesus savve laflaf? Samfala wea readim Bible maet ting Jesus savve laflaf from hem sei hem moa isi for wanfala camel for go insaed hol bilong wanfala nila for sewim kaleko winim wanfala rich man for go insaed Kingdom bilong God. (Matthew 19:23, 24) Disfala idea for wanfala camel trae hard for go insaed hol bilong wanfala nila hem ova tumas. Narafala example for extram toktok hem abaotem wei for lukim smolfala grass insaed eye bilong brata bilong iu bat no lukim bigfala timba insaed eye bilong iuseleva. (Luke 6:41, 42) Tru nao, Jesus hem no strict for givim discipline. Hem loving and isi for pipol fren witim hem. For olketa Christian distaem, wei for laflaf savve daonem lelebet feeling for sorre taem olketa kasem hevi.
Jesus Kea for Olketa Woman
Hao nao olketa woman feel taem Jesus stap witim olketa? Planti woman nao loyal for followim Jesus, wea insaed diswan hem mami bilong hemseleva, Mary. (Luke 8:1-3; 23:55, 56; 24:9, 10) Olketa woman feel free for kam long Jesus, gogo wantaem wanfala woman wea ‘pipol savve hem wanfala sinner’ hem krae and wasim leg bilong hem witim wata from eye bilong hem and oilim leg bilong Jesus witim oil wea smel naes tumas. (Luke 7:37, 38) Narafala woman, wea safa from blood wea ran olowe for planti year, go thru long planti pipol for tasim kaleko bilong Jesus for hem kamap gud moa. Jesus praisem hem for faith bilong hem. (Matthew 9:20-22) Tru nao, olketa woman faendem hem isi for go long Jesus.
Long narafala taem, Jesus story witim wanfala Samaritan woman long well. Woman hia sapraes fogud and sei: “Hao nao iu, nomata iu wanfala Jew, askem mi for drink, from mi wanfala Samaritan woman?” Olketa Jew no savve duim eniting witim olketa Samaritan. Jesus go ahed for teachim hem olketa nambawan truth abaotem ‘wanfala spring wata wea kamaot for givim laef olowe.’ Hem feel isi for story witim olketa woman. Hem no feel olketa woman kwestinim position bilong hem.—John 4:7-15.
Pipol rememberim Jesus for planti fasin bilong hem for kea and for tingim olketa narawan, witim spirit for sakrifaesim seleva tu. Hem nao main example bilong love bilong God. Jesus putim standard for evriwan wea laek for kamap follower bilong hem. Waswe, iu barava followim example bilong hem?—1 Corinthians 13:4-8; 1 Peter 2:21.
Pipol Rememberim Olketa Christian Distaem Olsem Olketa Wanem Kaen Man?
Long distaem, planti faithful Christian dae finis. Planti taem olketa olo, and olketa narawan young yet. Bat olketa garem gud nem. Samfala faithful Christian olsem Crystal, wea dae taem hem samting olsem 90 year, garem gud nem from love and wei wea hem savve kaban gud witim pipol. Pipol rememberim olketa narawan olsem Dirk, wea dae taem hem 43 year, for wei wea hem hapi and willing for help.
And tu, example bilong José from Spain. Long olketa year bilong 1960, taem gavman tambuim preaching waka bilong Olketa Jehovah’s Witness long datfala kantri, José hem wanfala marit man wea garem thrifala young dota. Hem garem gudfala waka long Barcelona. Bat long datfala taem, need hem stap for olketa mature Christian elder for go serve long south part bilong Spain. José lusim gudfala waka bilong hem and muv go long Málaga witim famili bilong hem. Olketa mas winim olketa hardfala taem saed long selen and planti taem wei for no garem waka for kasem selen.
Bat, pipol savve long José from faithful fasin, gudfala example long ministry and from nambawan wei wea hem bringimap olketa dota witim saport bilong waef bilong hem, Carmela. Taem need kamap for samwan organizem olketa Christian convention long datfala area, José evritaem willing for acceptim datfala responsibility. Sorre tumas, taem hem winim 50 year, hem dae from wanfala barava nogud sik. Nomata olsem, hem mekem gud nem for hemseleva olsem man wea pipol savve depend long hem, wanfala elder wea waka hard and wanfala loving hasband and dadi.
So taem iu ting raonem olketa story hia, waswe long iu, pipol bae rememberim iu olsem wanem kaen man? Sapos iu dae yesterday, wanem nao pipol bae talem abaotem iu tuday? Disfala kwestin maet muvim iumi evriwan for kamap moabeta long wanem iumi duim.
Wanem nao iumi savve duim for mekem gud nem? Iumi savve kamap moabeta, taem iumi showimaot olketa frut bilong spirit—olsem love, long-safaring, kaenfala fasin, kwaet fasin, and fasin for kontrolem seleva. (Galatians 5:22, 23) For sure, “wanfala [gud] nem hem moabeta winim gudfala oil, and day bilong dae winim day wea man hem born.”—Ecclesiastes 7:1; Matthew 7:12.
[Piksa long page 5]
Pipol rememberim Abigail from hem wise
[Piksa long page 7]
Pipol rememberim Peter olsem man wea kwiktaem for duim samting bat wea honest
[Piksa long page 8]
Jesus givim taem bilong hem for olketa pikinini