Olketa Young Wan, Waswe, Iu Mek Redy for Future?
“Miseleva barava savve long tingting wea mi garem abaotem iufala, . . . tingting bilong peace, and no bilong trabol, for givim long iufala wanfala future and wanfala hope.”—JEREMIAH 29:11.
1, 2. Wanem nao olketa difren wei wea man savve ting long olketa year bilong young laef?
STAKA wea full-grown finis ting long young laef olsem wanfala nambawan taem. Olketa rememberim strong wea olketa garem taem olketa young. Olketa garem naesfala memory abaotem taem wea olketa no garem staka responsibility, taem wea olketa enjoyim and wea staka chance stap front long olketa.
2 Iufala young wan maet garem difren tingting abaotem diswan. Maet iu go ahed for deal witim olketa change saed long feeling and body wea olketa young pipol kasem. Long skul, maet iu feisim bigfala hevi from olketa wea sem age. Maet iu go ahed strong for no acceptim drug, alcohol, and dirty fasin. Staka long iufala maet feisim tu wei for no teksaed or olketa nara samting wea kamap bikos long biliv bilong iu. Tru tumas, young laef hem savve hard tumas. Nomata olsem, hem nao taem bilong laef wea man garem staka chance front long hem. Kwestin wea kamap nao, Hao nao bae iu iusim olketa chance hia?
Enjoyim Young Laef Bilong Iu
3. Wanem kaonsel and warning nao Solomon talem long young pipol?
3 Olketa wea olo bae talem iu hao young laef hem finis kwiktaem, and samting wea olketa talem hem tru. Insaed tu-thri year nomoa, iu full-grown nao. So taem iu young, iu mas enjoyim! Datwan nao kaonsel bilong King Solomon taem hem raet olsem: “Hapi, young man, long young laef bilong iu, and letem heart bilong iu duim gudfala samting long iu long young laef bilong iu, and wakabaot followim wei bilong heart bilong iu and long olketa samting wea eye bilong iu lukim.” Nomata olsem, Solomon givim disfala warning long young pipol: “Aotem hevi from heart bilong iu, and raosem trabol from body bilong iu.” Then hem sei moa: “Young laef and best part long laef hem iusles samting nomoa.”—Ecclesiastes 11:9, 10.
4, 5. Why nao hem wise for young pipol for mek redy for future? Explainim.
4 Waswe, iu minim toktok bilong Solomon? For minim diswan, tingim wanfala young wan hem kasem wanfala expensive present, maet samfala selen. Wanem nao bae hem duim witim datwan? Hem savve spendem evri selen hia long hapitaem—olsem datfala olobaot son insaed parabol bilong Jesus. (Luke 15:11-23) Bat wanem nao bae happen taem datfala selen hem finis? Bae hem feel sorre from hem iusim long krangge wei! Long narasaed, tingim sapos hem iusim datfala present for mek redy for future and hem putim long bank. Gogo, taem hem kasem gud samting from selen bilong hem, waswe, iu ting bae hem feel hapi tumas from hem no spendem evri selen bilong hem long hapitaem taem hem young? Barava nao!
5 Tru nao, olketa year wea iu young hem wanfala present from God, so hem gud for tingim datwan. Hao nao bae iu iusim olketa? Iu savve westem evri strong bilong iu long samting wea iuseleva laekem, for enjoy olowe and no tingim future. Bat sapos iu duim datwan, “young laef and best part long laef” bilong iu bae “iusles.” Hem bae moabeta for iusim young laef bilong iu for mek redy for future!
6. (a) Wanem kaonsel bilong Solomon nao savve leadim young pipol? (b) Wanem nao Jehovah laek for duim for young pipol, and hao nao diswan savve helpem wanfala young wan?
6 Solomon talem wanfala principle wea savve helpem iu for iusim young laef bilong iu long best wei. Hem sei: “Rememberim Nambawan Creator bilong iu taem iu young yet.” (Ecclesiastes 12:1) Datwan nao key for win—lisin long Jehovah and duim will bilong hem. Jehovah talem long olketa Israelite bifor wanem hem laek for duim for olketa: “Miseleva barava savve long tingting wea mi garem abaotem iufala, . . . tingting bilong peace, and no bilong trabol, for givim long iufala wanfala future and wanfala hope.” (Jeremiah 29:11) Jehovah laek for givim iu tu “wanfala future and wanfala hope.” Sapos iu tingim hem long olketa samting iu duim, samting iu tingim and samting iu disaedem, iu bae kasem datfala future and datfala hope.—Revelation 7:16, 17; 21:3, 4.
“Kam Klos Long God”
7, 8. Hao nao wanfala young wan savve kam klos long God?
7 James encouragem iumi for rememberim Jehovah taem hem sei: “Kam klos long God, and hem bae kam klos long iufala.” (James 4:8) Jehovah hem Creator, Sovereign long heven wea fit for kasem full worship and praise. (Revelation 4:11) Nomata olsem, sapos iumi kam klos long hem, bae hem kam klos long iumi. Waswe, kaen loving wei bilong Jehovah for interest long iumi hem barava muvim heart bilong iu?—Matthew 22:37.
8 Iumi kam klos long Jehovah long olketa difren wei. Olsem example, aposol Paul hem sei: “Go ahed strong long prea, go ahed for wekap long hem witim wei for talem thankiu.” (Colossians 4:2) Diswan minim for mekem grow fasin for prea. No satisfae witim wei for sei “amen” nomoa bihaen dadi or narafala Christian long kongregeson hem talem prea. Waswe, enitaem iu talem evriting wea stap insaed heart bilong iu long Jehovah and talem hem tingting bilong iu, samting iu fraetem, wanem challenge iu feisim? Waswe, enitaem iu talem hem olketa samting wea iu feel shame for story abaotem long eni narawan? Wei for talem honest prea wea kam from heart hem mekem man kasem peace. (Philippians 4:6, 7) Olketa helpem iumi for kam klos long Jehovah and for savve hao hem kam klos long iumi.
9. Hao nao wanfala young wan savve lisin long Jehovah?
9 Nara wei wea iumi savve kam klos long Jehovah hem showaot long disfala toktok: “Lisin long kaonsel and acceptim discipline, mekem long future iu bae kamap wise.” (Proverbs 19:20) Tru tumas, sapos iu lisin long Jehovah and obeyim hem, iu go ahed for mek redy for future. Hao nao iu savve showimaot iu lisin long Jehovah? For sure iu evritaem attendim olketa Christian meeting and lisin long olketa part bilong program. And tu, iu “honorim dadi and mami bilong iu” taem iu join insaed long famili Bible study. (Ephesians 6:1, 2; Hebrews 10:24, 25) Datwan hem gud tumas. Bat, waswe, iu ‘baem taem’ for redyim olketa meeting, for readim Bible evritaem, and duim research? Waswe, iu trae for followim wanem iu readim, mekem iu wakabaot olsem wanfala ‘wise person’? (Ephesians 5:15-17; Psalm 1:1-3) Sapos iu duim datwan, iu kam klos long Jehovah.
10, 11. Wanem nambawan samting nao olketa young wan kasem taem olketa lisin long Jehovah?
10 Long first toktok bilong buk bilong Proverbs, man wea raetem hem explainim purpose bilong datfala Bible buk. Hem sei datfala purpose nao “for man savve long wisdom and discipline, for luksavve long olketa toktok bilong wei for minim samting, for kasem discipline wea givim fasin for luksavve, raeteous fasin and judgment and stretfala fasin, for givim long olketa wea no garem savve, wisefala tingting, long wanfala young man savve and wei for tingting gud.” (Proverbs 1:1-4) So, taem iu readim and followim toktok bilong Proverbs—and tu bilong full Bible—iu bae mekem grow raeteous and stretfala fasin, and Jehovah bae hapi for iu kam klos long hem. (Psalm 15:1-5) Taem iu mekem grow fasin for luksavve, wisdom, savve, and wei for tingting, bae iu fit for disaedem olketa samting long gudfala wei.
11 Waswe, wanfala young wan bae no savve duim samting long wisefala wei? Nomoa, bikos staka young wan duim olsem. From diswan, nara pipol respectim olketa and ‘no daonem olketa from olketa young.’ (1 Timothy 4:12) Parents bilong olketa feel hapi long olketa, and Jehovah sei olketa mekem heart bilong hem hapi. (Proverbs 27:11) Nomata olketa hia young, olketa savve sure hao disfala toktok hem fitim olketa: “Lukluk gud long man wea no garem blame and man wea raeteous, bikos future bilong datfala man bae garem peace.”—Psalm 37:37.
Disaedem Samting Long Gudfala Wei
12. Wanem nao wanfala important samting wea young pipol mas disaedem, and wei for chusim datwan hem savve kosim wanem for man long future?
12 Young laef hem taem for disaedem olketa samting, samfala hia bae affectim iu long full laef bilong iu. Samfala samting wea iu disaedem distaem bae affectim iu long future. Wei for disaedem samting long wisefala wei hem mekem man kasem living wea hapi and win. Wei for disaedem samting long wei wea no wise savve spoelem full laef bilong iu. Tingim wei wea diswan hem tru saed long tufala samting iu mas disaedem. First wan: Hu nao iu chus for kaban witim? Why nao datwan important? Man wea raetem proverb hem sei: “Man wea wakabaot witim wise pipol bae kamap wise, bat man wea kaban witim stupid pipol bae kasem trabol.” (Proverbs 13:20) Diswan minim, gogo bae iumi kamap olsem olketa wea iumi kaban witim—maet wise or stupid. Iu laek for kamap which wan?
13, 14. (a) Waswe, wei for kaban hem minim witim pipol nomoa? (b) Wanem mistek nao olketa young wan shud stap klia from?
13 Taem iu ting abaotem wei for kaban, maet iu tingim pipol. Datwan hem stret, bat moa samting hem insaed long diswan. Taem iu lukluk long television, lisin long music, readim wanfala buk, or duim samfala samting long Internet, iu kaban witim samwan. Sapos olketa kaban olsem mekem kamap feeling for laekem raf and dirty fasin or hem encouragem wei for tekem drug, fasin for drunk, or eni samting moa wea againstim olketa Bible principle, iu kaban witim “stupid wan,” wea showimaot hem no biliv Jehovah hem stap bikos long wanem hem duim.—Psalm 14:1.
14 Maet iu ting from iu attendim olketa Christian meeting and busy insaed kongregeson, raf movie or music or song wea saond naes bat olketa word no fitim no savve affectim iu. Maet iu ting no eni nogud samting bae kasem iu sapos iu kwiktaem lukim dirty piksa long Internet. Aposol Paul sei sapos iu garem tingting olsem, iu garem rong tingting! Hem sei: “Wei for kaban witim nogud pipol hem spoelem gudfala fasin.” (1 Corinthians 15:33) Sorre tumas, staka young Christian spoelem gudfala fasin bilong olketa taem olketa kaban witim nogud pipol. So, disaed strong for stap klia long wei for kaban witim kaen pipol olsem. Sapos iu duim olsem, iu followim disfala kaonsel bilong Paul: “Finis for followim disfala system, bat kamap difren evribit from iufala changem tingting bilong iufala, mekem iufala savve pruvim long iufala seleva, gudfala and stretfala and perfect will bilong God.”—Romans 12:2.
15. Wanem nao mek-tu samting wea olketa young pipol mas disaedem, and wanem nao samfala hevi wea olketa kasem saed long diswan?
15 Mek-tu samting wea iu bae disaedem hem diswan. Wanfala taem long future bae iu mas disaedem wanem iu laek for duim taem iu finis skul. Sapos iu stap long wanfala kantri wea no staka waka for selen stap, maet iu need for acceptim eni waka wea stap. Sapos iu stap long wanfala rich kantri, maet planti chance stap, and maet iu laekem tumas samfala. From olketa laekem for iu kasem gud samting, olketa teacher and parents bilong iu maet encouragem iu for aftarem wanfala waka wea bae mekem iu garem sef living saed long selen, and maet for iu kamap rich tu. Nomata olsem, kaen training for waka olsem maet barava affectim taem wea iu iusim for servem Jehovah.
16, 17. Explainim wei wea olketa difren scripture savve helpem wanfala young wan for garem balance tingting saed long waka for selen.
16 Remember for lukluk long Bible bifor iu disaedem samting. Bible encouragem iumi for duim waka for kasem need bilong iumi, wea minim iumi garem responsibility for sapotim iumiseleva. (2 Thessalonians 3:10-12) Nomata olsem, olketa nara samting tu insaed long diswan. Mifala encouragem iu for readim olketa scripture hia and tingim hao olketa savve helpem wanfala young wan for balance taem hem chusim wanfala waka: Proverbs 30:8, 9; Ecclesiastes 7:11, 12; Matthew 6:33; 1 Corinthians 7:31; 1 Timothy 6:9, 10. Bihaen iu readim olketa scripture hia waswe, iu lukim tingting bilong Jehovah long diswan?
17 Waka for selen shud no kamap important tumas gogo hem mekem service bilong iumi long Jehovah kamap mek-tu samting. Sapos iu savve kasem waka wea fitim bihaen iu lusim secondary skul, datwan hem gud. Sapos iu needim moa training bihaen secondary skul, datwan hem samting wea iu mas storyim witim parents bilong iu. Nomata olsem, no forgetim “olketa samting wea moa important”—olketa spiritual samting. (Philippians 1:9, 10) No duim sem mistek olsem Baruch, secretary bilong Jeremiah hem duim. Hem lusim wei for tinghae long privilege for serve and go ‘luk aotem olketa bigfala samting for hemseleva.’ (Jeremiah 45:5) For lelebet taem hem forgetim hao no eni ‘bigfala samting’ long disfala world bae mekem hem kam moa klos long Jehovah or helpem hem for laef taem Jerusalem distroe. Sem samting hem happen long iumi distaem.
Tinghae Long Olketa Spiritual Samting
18, 19. (a) Klosap evriwan wea stap raonem iu safa from wanem samting, and iu shud feel hao long olketa? (b) Why nao planti no feel hangre long spiritual wei?
18 Waswe, iu lukim olketa piksa long nius abaotem olketa pikinini long olketa kantri wea kasem bigfala hangre? Sapos olsem, for sure heart bilong iu feel sorre for olketa. Waswe, heart bilong iu feel sorre tu for pipol long area bilong iu? Why nao hem shud olsem? Bikos staka long olketa hangre. Olketa kasem hangre wea Amos hem talem profesi abaotem: “‘Olketa day bae kam,’ hem nao samting wea Sovereign Lord Jehovah hem talem, ‘and mi bae sendem wanfala big hangre long disfala land, wanfala big hangre, no for bred, and wei for thirsty, no for wata, bat for herem olketa toktok bilong Jehovah.’”—Amos 8:11.
19 Tru nao, klosap evriwan wea safa from disfala spiritual hangre olketa no “luksavve long spiritual need bilong olketa.” (Matthew 5:3) Staka no feel hangre long spiritual wei. Samfala maet ting olketa fulap. Bat sapos olsem, hem from olketa kaikaim iusles “wisdom bilong world,” wea insaed long diswan hem fasin for lovem tumas material samting, olketa idea saed long science, tingting abaotem fasin, and olketa narakaen samting olsem. Samfala sei “wisdom” bilong distaem hem mekem olketa teaching bilong Bible no fitim for distaem. Nomata olsem, “world thru long wisdom bilong hem no savve long God.” Wisdom bilong world bae no helpem iu for kam klos long God. Hem “krangge samting long God.”—1 Corinthians 1:20, 21; 3:19.
20. Why nao hem no mek sense for laek followim pipol wea no worshipim Jehovah?
20 Taem iu lukim olketa piksa bilong olketa pikinini wea hangre, waswe, iu laek for kamap olsem olketa? Barava nomoa nao! Nomata olsem, samfala young wan insaed olketa Christian famili duim samting wea showimaot olketa laek for olsem olketa pipol wea hangre long spiritual wei. Maet olketa young wan olsem tingse young pipol long world enjoyim living wea free. Olketa forgetim hao young pipol hia stap farawe from Jehovah. (Ephesians 4:17, 18) Olketa forgetim tu olketa nogud samting wea kamaot from wei for hangre long spiritual wei. Samfala long olketa hia nao teenager wea babule nating and nogud samting saed long body and feeling wea kamaot from dirty fasin, wei for smoke, drunk, and iusim drug. Wei for hangre long spiritual wei hem apim bighed fasin, wei for no garem hope, and laef wea no garem eni goal.
21. Hao nao iumi savve protectim iumiseleva from rong tingting bilong olketa wea no worshipim Jehovah?
21 So, taem iu long skul midolwan long olketa wea no worshipim Jehovah, no letem tingting bilong olketa bossim iu. (2 Corinthians 4:18) Samfala bae talem olketa nogud samting abaotem olketa spiritual samting. And tu, olketa long television and radio bae talem olketa giaman story, long wei for sei hem normal nomoa for duim dirty fasin, for kamap drunk, or iusim dirty toktok. Againstim kaen tingting olsem. Go ahed for kaban evritaem witim pipol wea “garem faith and gudfala conscience.” Evritaem garem “staka samting for duim long waka bilong Lord.” (1 Timothy 1:19; 1 Corinthians 15:58) Go ahed for busy long Kingdom Hall and long field service. Taem iu skul, duim auxiliary pioneer service samfala taem. Strongim spiritual tingting bilong iu long wei olsem, and bae iu go ahed for balance.—2 Timothy 4:5.
22, 23. (a) Why nao olketa young Christian staka taem disaedem samting olketa narawan no minim? (b) Olketa young wan kasem encouragement for duim wanem?
22 Wei for garem spiritual tingting bae leadim iu for disaedem samting wea olketa narawan maet no minim. Olsem example, wanfala young Christian hem savve tumas for pleim music instrument and hem kasem olketa hae mark long evri subject long skul. Taem hem finis skul, hem waka long bisnis bilong dadi bilong hem for klinim olketa window mekem hem savve duim waka olsem man for talemaot gud nius full-taem, wea minim wanfala pioneer. Olketa teacher bilong hem no minim wanem nao olketa reason why hem disaedem datwan, bat sapos iu samwan wea klos long Jehovah, mifala sure iu minim why.
23 Taem iu tingting raonem hao for iusim olketa spesol taem and strong bilong young laef, ‘mekem for iuseleva gudfala faondeson for future wea sef, mekem iu savve hol strong long datfala really laef.’ (1 Timothy 6:19) Disaed strong for ‘rememberim Nambawan Creator bilong iu’ long taem iu young—and for full laef bilong iu. Datwan nao hem only wei for buildim wanfala future wea win, wanfala future wea bae no savve finis.
Wanem Nao Tingting Bilong Iu?
• Wanem kaonsel wea kam from God nao helpem young pipol for plan for future bilong olketa?
• Wanem nao samfala wei wea wanfala young wan savve “kam klos long God”?
• Wanem nao samfala disison wea young wan bae mekem wea bae affectim future bilong hem?
[Olketa Piksa long page 15]
Waswe, bae iu iusim full strong bilong iu taem iu young for aftarem olketa samting bilong iuseleva?
[Piksa long page 16, 17]
Olketa young Christian wea wise lukluk gud long spiritual wei