Strongim Each Other
“Olketa hia kamap samting for helpem and strongim mi.”—COLOSSIANS 4:11.
1, 2. Nomata hem danger tumas, why nao olketa fren bilong Paul visitim hem long prison?
HEM savve danger samting for iu fren witim samwan wea safa long prison—nomata sapos olketa putim fren bilong iu long prison long wei wea no followim justice. Olketa bigman bilong prison maet no trustim iu, olketa lukluk long evriting iu duim for mek sure iu no duim eni criminal samting. Dastawe, iu mas strong nomata iu fraet for story witim fren bilong iu and visitim hem long prison.
2 Diswan nao samting wea happen long samfala fren bilong aposol Paul long samting olsem 1,900 year go finis. Olketa no hol bak for go visitim Paul long prison for comfortim, encouragem and strongim hem long spiritual wei. Hu nao olketa loyal fren hia? And wanem nao iumi savve lanem from wei for strong nomata olketa fraet, loyal fasin, and wei for fren wea olketa showimaot?—Proverbs 17:17.
“Samting for Helpem and Strongim”
3, 4. (a) Hu nao faevfala fren bilong Paul, and olketa kamap olsem wanem long hem? (b) Wanem nao “samting for helpem and strongim” hem minim?
3 Iumi ting go bak long samting olsem 60 C.E. Aposol Paul hem insaed prison long Rome from olketa accusim hem long rong wei for sei hem againstim gavman. (Acts 24:5; 25:11, 12) Paul talem nem bilong faevfala Christian wea sapotim hem: Tychicus, man for pasim message bilong hem wea kam from distrik bilong Asia and wea ‘wanfala slave witim hem for Lord’; Onesimus, wanfala ‘faithful brata wea hem lovem’ wea kam from Colossae; Aristarchus, man from Macedonia long Thessalonica wea bifor hem bin “stap long prison” witim Paul; Mark, kasin brata bilong Barnabas, fren bilong Paul wea go witim hem long missionary gogo bilong hem and man wea raetem Gospel wea garem nem bilong hem; and Justus, wanfala wea waka witim datfala aposol “for kingdom bilong God.” Paul sei olsem abaotem faevfala hia: “Olketa hia kamap samting for helpem and strongim mi.”—Colossians 4:7-11.
4 Paul talem wanfala strong toktok abaotem wei wea olketa loyal fren bilong hem helpem hem. Hem iusim wanfala Greek word (pa·re·go·riʹa) wea olketa transleitim olsem “samting for helpem and strongim,” wea hem only taem wea disfala word stap insaed long Bible. Disfala word garem staka mining and main wei wea olketa iusim hem saed long medical samting.a Olketa savve transleitim olsem ‘daonem wei for safa, comfortim, or helpem.’ Paul needim datkaen help, and faevfala man hia givim datwan long hem.
Why Paul Needim “Samting for Helpem and Strongim”
5. Nomata hem wanfala aposol, wanem nao Paul needim, and wanem nao iumi evriwan needim samfala taem?
5 Maet samfala sapraes for savve dat Paul, wea hem wanfala aposol, needim samwan for strongim hem. Nomata olsem, hem needim datwan. Paul hem garem strongfala faith, and hem bin feisim staka wei for spoelem hem saed long body, ‘olketa whipim hem fogud,’ ‘planti taem hem klosap for dae,’ and olketa nara samting wea spoelem hem. (2 Corinthians 11:23-27) Nomata olsem, hem man nomoa, and evri man needim comfort and help from olketa narawan for strongim faith bilong olketa. Jesus tu needim datwan. Long last naet bilong hem, wanfala angel kam long hem long Gethsemane and “strongim hem.”—Luke 22:43.
6, 7. (a) Long Rome, hu nao mekem Paul feel nogud, and hu nao encouragem hem? (b) Wanem kaen help nao olketa Christian brata bilong Paul givim hem long Rome wea mekem olketa kamap “samting for helpem and strongim” hem?
6 Paul tu needim samwan for strongim hem. Taem hem kasem Rome olsem wanfala prisoner, olketa wantok bilong hem long there nating welkamim hem. Staka Jew hia nating interest long message bilong Kingdom. Bihaen olketa Jew bigman visitim Paul long ples olketa keepim hem, story long Acts sei: “Samfala start for bilivim samting wea hem talem; olketa narawan no biliv. So, from olketa no agree witim each other, olketa start for go difren.” (Acts 28:17, 24, 25) Wei wea olketa barava nating tinghae long kaenfala fasin bilong Jehovah wea man no fit for kasem hem masbi mekem Paul feel nogud tumas! Wei wea hem garem strongfala tingting long diswan showaot long leta wea hem raetem tu-thri year bifor for kongregeson long Rome: “Mi feelim bigfala sorre and pain wea no savve finis insaed long heart bilong mi. From mi laek for mi nao stap farawe and kasem nogud samting from Christ for saed bilong olketa brata bilong mi [olketa Jew], olketa wantok bilong mi.” (Romans 9:2, 3) Nomata olsem, Paul faendem olketa trufala loyal fren long Rome wea strong and love wea olketa showim mekem heart bilong hem kasem comfort. Olketa nao trufala spiritual brata bilong hem.
7 Hao nao faevfala brata hia kamap olsem samting for helpem and strongim hem? Olketa nating letem wei wea Paul stap long prison for mekem olketa hol bak for visitim hem. Bat, long willing and loving wei olketa duim samting for Paul wea hemseleva no savve duim from hem stap long prison. Olsem example, olketa kamap man for pasim message and tekem go olketa leta bilong Paul or instruction wea hem givim for olketa difren kongregeson; olketa tekem kam olketa naesfala report long Paul abaotem olketa brata long Rome and long nara ples tu. Maet olketa baem olketa samting wea Paul needim, olsem kaleko for cold season, olketa scroll, and samting for raraet long hem. (Ephesians 6:21, 22; 2 Timothy 4:11-13) Evri samting hia strongim and encouragem datfala aposol wea stap long prison and diswan mekem hem fit for kamap “samting for helpem and strongim” olketa narawan, and tu olketa full kongregeson.—Romans 1:11, 12.
Hao for Kamap “Samting for Helpem and Strongim” Narawan
8. Wanem leson nao iumi savve lanem from wei wea Paul hambol for sei hem needim “samting for helpem and strongim” hem?
8 Wanem nao iumi savve lanem from disfala story abaotem Paul and faevfala wea waka witim hem? Tingim disfala leson: Man needim strong nomata hem fraet and wei for sakrifaesim seleva for helpem narawan long taem bilong trabol. And tu, iumi mas hambol mekem iumi luksavve iumi needim help taem iumi kasem problem. Paul luksavve hao hem needim datfala help and tu hem hapi tumas for acceptim and givim praise long olketa wea givim. Hem nating ting long wei for acceptim help from nara pipol olsem wanfala samting wea showimaot hem wik or hem samting for shame long hem. Iumi tu mas garem semkaen tingting. Sapos iumi sei no enitaem iumi needim samting for helpem and strongim iumi hem minim iumi no man. Remember, example bilong Jesus showim hao nomata man wea perfect tu hem samfala taem need for singaot for help.—Hebrews 5:7.
9, 10. Wanem gud samting nao savve kamaot from wei wea man luksavve long need bilong hem for help, and hao nao wei wea hem duim olsem savve affectim olketa narawan insaed famili and kongregeson?
9 Gudfala samting savve kamaot taem olketa wea garem responsibility for lead luksavve olketa no garem savve for duim evri samting and olketa depend long sapot bilong olketa narawan. (James 3:2) Wei for luksavve olsem hem strongim wei for fren midolwan olketa wea garem paoa and olketa wea stap anda long olketa, and hem encouragem free wei for story tugeta. Hambol fasin bilong olketa wea willing for acceptim help hem olsem example for olketa narawan wea semsem. Hem showimaot hao olketa wea lead olketa man nomoa and olketa narawan feel free for go story witim olketa.—Ecclesiastes 7:20.
10 Olsem example, olketa pikinini maet faendem hem moa isi for acceptim help bilong parents for deal witim olketa problem and temptation taem olketa savve hao tufala tu feisim olketa challenge olsem taem olketa pikinini. (Colossians 3:21) From diswan gudfala wei for story savve kamap midolwan dadi, mami and pikinini. Bae hem moa isi for iusim olketa scripture for helpem olketa and bae olketa moa willing for acceptim datwan. (Ephesians 6:4) Long sem wei tu, olketa member bilong kongregeson bae moa willing for acceptim help from olketa elder taem olketa luksavve olketa elder tu garem olketa problem, fraet, and no perfect. (Romans 12:3; 1 Peter 5:3) Long hia tu, wei for story gud tugeta, wei for sharem Bible kaonsel, and wei for strongim faith savve kamap. Remember, olketa brata and sista bilong iumi needim strong long distaem winim eni narataem bifor.—2 Timothy 3:1.
11. Why nao staka distaem needim “samting for helpem and strongim” olketa?
11 Nomata wanem ples iumi stap, hu nao iumi, and wanem age, iumi evriwan bae feisim olketa hevi long living samfala taem. Datwan hem samting wea part long world distaem. (Revelation 12:12) Kaen nogud samting wea spoelem body and feeling bilong iumi savve testim hao strong nao faith bilong iumi. Olketa test maet kamap long wakples, long skul, insaed long famili, or long kongregeson. Maet wanfala big sik or nogud samting wea happen bifor kosim diswan. Sapos wanfala marit partner, wanfala elder, or wanfala fren hem givim olketa kaenfala toktok bilong encouragement and duim samting for help—datwan hem barava givim comfort! Tru tumas, hem olsem medicine wea man putim long skin bilong hem wea skras fogud! Dastawe, sapos iu luksavve wanfala brata bilong iu hem feel olsem, kamap wanfala samting for helpem and strongim hem. Or sapos wanfala problem hem mekem iu feel hevi tumas, askem olketa wea fit long spiritual saed for help.—James 5:14, 15.
Hao Kongregeson Savve Help
12. Wanem nao each wan insaed kongregeson savve duim for strongim olketa brata bilong hem?
12 Evriwan insaed kongregeson, olketa young wan tu, savve duim samting for strongim olketa narawan. Olsem example, wei wea iu evritaem go long olketa meeting and long field service savve barava strongim faith bilong olketa narawan. (Hebrews 10:24, 25) Wei wea iu strong evritaem long holy service hem pruvim iu loyal long Jehovah and showim hao iu go ahed for wekap long spiritual wei nomata iu feisim olketa hard samting. (Ephesians 6:18) Datfala wei for go ahed strong evritaem savve strongim nara pipol tu.—James 2:18.
13. Why nao maet samfala kamap inactive, and wanem nao iumi savve duim for helpem olketa?
13 Samfala taem olketa hevi bilong living or nara hard samting savve mekem samfala slow daon or no go aot moa long field service. (Mark 4:18, 19) Maet iumi no lukim olketa inactive pablisa long olketa kongregeson meeting. Bat, staka taem luk olsem olketa still garem love for God insaed heart bilong olketa. Wanem nao iumi savve duim for strongim faith bilong olketa? Olketa elder savve givim kaenfala help long wei for visitim olketa. (Acts 20:35) Olketa savve askem olketa nara member bilong kongregeson for givim help tu. Olketa loving visit olsem maet olsem barava stretfala medicine, for strongim moa olketa wea faith bilong olketa wikdaon.
14, 15. Wanem kaonsel nao Paul talem saed long wei for strongim nara pipol? Storyim example bilong wanfala kongregeson wea followim disfala kaonsel.
14 Bible encouragem iumi for “tok kaen long olketa soul wea feel sorre, sapotim olketa wea wik.” (1 Thessalonians 5:14) Maet olketa “soul wea feel sorre” start for lusim strong and no savve winim olketa hardfala samting wea olketa feisim sapos olketa no kasem help from narawan. Waswe, iu savve givim datfala help? Olketa transleitim datfala toktok “sapotim olketa wea wik” olsem “hol strong” or “barava stap klosap” long olketa wea wik. Jehovah barava tinghae and lovem evri sheep bilong hem. Hem no ting olketa no important, and hem no laekem eniwan long olketa for stop for servem hem. Waswe, iu savve helpem kongregeson for “hol strong” long olketa wea wik long spiritual wei go kasem taem olketa kamap strong moa?—Hebrews 2:1.
15 Wanfala elder visitim wanfala hasband and waef wea inactive for sixfala year. Elder hia raet olsem: “Kaenfala and loving kea wea full kongregeson showimaot long tufala hem barava encouragem tufala for kam bak.” Hao nao datfala sista wea inactive bifor hem ting abaotem wei wea olketa member bilong kongregeson visitim hem? Hem sei: “Samting wea helpem mifala for kamap strong moa hem wei wea olketa brata or sista wea visitim mifala nating judgem mifala or tok strong long mifala. Bat, olketa showimaot olketa minim mifala and givim encouragement wea kam from Bible.”
16. Hu nao stanbae evritaem for helpem olketa wea needim strong?
16 Tru tumas, trufala Christian hem hapi for kamap samting for helpem and strongim nara pipol. And taem living bilong iumi hem change, maet iumi tu bae kasem help from olketa brata bilong iumi. Nomata olsem, iumi mas luksavve hao samfala taem olketa brata maet no stap long taem iumi needim help. Bat, Samwan for Givim help hem stanbae evritaem, wea willing for help evritaem—Jehovah God.—Psalm 27:10.
Jehovah—Main Wan for Givim Strong
17, 18. Wanem nao olketa wei wea Jehovah strongim Son bilong hem, Jesus Christ?
17 Taem olketa nilam hem long stake, Jesus singaot olsem: “Dadi, mi putim spirit bilong mi long hand bilong iu.” (Luke 23:46) Then hem dae. Samfala hour bifor datwan, olketa arrestim hem and olketa barava klos fren bilong hem ranawe from olketa fraet. (Matthew 26:56) Long datfala taem Wanfala nomoa Jesus savve kasem strong from hem—Dadi bilong hem long heven. Wei wea hem trust long Jehovah hem no iusles. Wei wea Jehovah loyal for sapotim hem hem olsem reward wea Jesus kasem from hem loyal long Dadi bilong hem.—Psalm 18:25; Hebrews 7:26.
18 Long ministry bilong Jesus long earth, Jehovah givim Son bilong hem wanem hem needim for stap faithful go kasem taem hem dae. Olsem example, bihaen Jesus baptaes, wea datwan nao start bilong ministry bilong hem, hem herem voice bilong Dadi bilong hem talemaot wei wea Hem appruvim and lovem hem. Taem Jesus needim sapot, Jehovah sendem olketa angel for strongim hem. Taem Jesus kasem barava bigfala test long end long laef bilong hem long earth, Jehovah herem olketa prea bilong hem. Iumi sure evri samting hia helpem and strongim Jesus.—Mark 1:11, 13; Luke 22:43.
19, 20. Hao nao iumi sure Jehovah bae strongim iumi long taem iumi garem need?
19 Jehovah want for kamap main Wan wea Givim iumi strong tu. (2 Chronicles 16:9) From hem nao Start bilong staka paoa, hem savve kamap help for strongim iumi long taem wea iumi garem need. (Isaiah 40:26) War, poor living, sik, dae, and olketa wik point bilong iumi savve mekem iumi garem bigfala hevi. Taem luk olsem olketa test long living kamap “strongfala enemy,” Jehovah savve kamap strong bilong iumi. (Psalm 18:17; Exodus 15:2) Hem garem strongfala paoa for helpem iumi—holy spirit bilong hem. Thru long spirit bilong hem, Jehovah savve givim “paoa long man wea taed” mekem hem ‘kasem strong olsem hem garem wing bilong eagle.’—Isaiah 40:29, 31.
20 Spirit bilong God nao hem paoa long universe wea winim evri nara paoa. Paul talem: “Long evri samting mi kasem strong from datwan wea givim paoa long mi.” Tru tumas, loving Dadi bilong iumi long heven savve givim iumi “paoa wea winim wanem iumi garem,” mekem iumi stand strong long evri nogud problem go kasem taem hem mekem “evri samting kamap niu” insaed Paradaes wea hem promisim wea klosap tumas for kam.—Philippians 4:13; 2 Corinthians 4:7; Revelation 21:4, 5.
[Footnote]
a Vine’s Complete Expository Dictionary of Old and New Testament Words, by W. E. Vine, hem sei: “Wanfala wei wea pipol savve iusim datfala word [pa·re·go·riʹa] hem minim olketa medicine wea daonem samting wea mekem man feel nogud.”
Waswe, Iu Remember?
• Hao nao olketa brata long Rome kamap “samting for helpem and strongim” Paul?
• Long wanem wei nao iumi savve kamap “samting for helpem and strongim” olketa narawan insaed kongregeson?
• Hao nao Jehovah hem main Wan wea Givim strong for iumi?
[Piksa long page 19]
Olketa brata “helpem and strongim” Paul taem olketa loyal for sapotim, encouragem, and duim samting for hem
[Piksa long page 21]
Olketa elder lead for strongim olketa brata