Kwestin From Reader
Long Genesis 44:5, hem luk olsem Joseph iusim wanfala spesol silver kap for savve long future. From hem wanfala faithful servant bilong Jehovah, waswe, hem really duim datwan?
No eni reason stap for tingse Joseph duim enikaen magic samting for savve long future.
Bible showimaot tingting bilong Joseph abaotem wei for iusim magic for savve long future. Bifor, taem olketa askem hem for minim kam olketa dream bilong Pharaoh, plande taem Joseph talem stret hao God nomoa savve “talemaot” firstaem samting wea bae happen long future. From diswan, Pharaoh bilivim hao tru God wea Joseph worshipim nao datwan wea mekem Joseph savve long olketa samting wea bae happen long future and no paoa bilong olketa demon. (Genesis 41:16, 25, 28, 32, 39) Bihaen, long datfala Law wea Jehovah givim long Moses, Jehovah tambuim wei for iusim magic and divination, wea strongim hao Hem nomoa savve talemaot wanem bae happen long future.—Deuteronomy 18:10-12.
So, why nao Joseph talem servant bilong hem for sei hem iusim wanfala silver kap for “barava savve long samting wea bae happen long future”?a (Genesis 44:5) Iumi need for lukluk gud long wanem nao gohed long datfala taem wea mekem hem talem datwan.
From barava bigfala hangre hem kamap, olketa brata bilong Joseph travel kam long Egypt for kasem kaikai. Plande year bifor, olketa brata hia salem Joseph olsem wanfala slave. Distaem olketa no savve hao man wea olketa kam long hem for askem help, hem nao brata bilong olketa wea distaem hem man for lukaftarem kaikai long Egypt. Winim wei for talem olketa hu nao hem, Joseph hem disaed for testim olketa. Joseph laek for luksavve sapos olketa really repent. Hem laek for faendaot tu sapos olketa lovem brata bilong olketa, Benjamin, and dadi bilong olketa, Jacob, wea barava lovem Benjamin, and hem laek for savve hao big nao love bilong olketa. So, Joseph duim wanfala samting for trikim olketa.—Genesis 41:55–44:3.
Joseph givim komand for wanfala servant bilong hem for fulimap basket bilong each brata bilong hem witim kaikai, putim bak selen bilong each wan insaed top bilong basket, and putim silver kap bilong Joseph insaed top bilong basket bilong Benjamin. Long evri samting wea Joseph duim hia, hem act olsem bigman bilong wanfala heathen kantri. Hem changem wei bilong hem, samting wea hem duim, and languis bilong hem for fitim wanfala bigman olsem, mekem olketa brata bilong hem bilivim hem really datfala man.
Taem Joseph accusim olketa brata bilong hem, hem gohed for act olsem wanfala heathen bigman and hem askem olketa: “Waswe, iufala no savve hao mi man wea savve tumas long wanem bae happen long future?” (Genesis 44:15) So, datfala kap hem join witim wei wea hem trae for trikim olketa. Joseph no really iusim datfala kap for savve long future, olsem Benjamin no really stealim datfala kap.
[Footnotes]
a The Holy Bible, With an Explanatory and Critical Commentary, bilong F. C. Cook storyim disfala samting wea pipol duim bifor kam. Hem sei: “For iusim kap for savve long future, pipol putim gold, silver, or olketa spesol ston, insaed long wata, and then lukluk long olketa; or olketa savve lukluk insaed long wata olsem man luk insaed wanfala mirror.” Man wea raet abaotem Bible, Christopher Wordsworth, hem sei: “Samfala taem olketa fulimap datfala kap witim wata, and olketa kasem ansa thru long wanfala piksa wea showaot from wei wea sun shaen long wata insaed datfala kap.”