Job—Man wea Faithful and Stand Strong
“Waswe, iu lukluk gud long servant bilong mi Job, hao no eniwan olsem hem stap long earth, wanfala man wea no garem blame and garem stretfala fasin, wea fraet long God and tanawe from nogud fasin?”—JOB 1:8.
1, 2. (a) Wanem nao olketa barava sorre samting wea seknomoa kasem Job? (b) Storyim laef bilong Job long firstaem.
BIFOR kam, wanfala man stap wea garem staka gud samting—riches, hae position, gudfala health, and wanfala hapi famili. Then seknomoa thrifala barava sorre samting hem happen. Hem lusim riches bilong hem, wanfala big wind and rain killim dae evri pikinini bilong hem, and no longtaem bihaen datwan, hem kasem wanfala nogud sik wea mekem full body bilong hem garem olketa soa wea pain fogud. Maet iu luksavve hao man wea iumi storyim hem nao Job, main man wea Bible buk bilong Job story abaotem.—Job, chapter 1 and 2.
2 Job hem barava sorre and sei olsem: “Mi laekem tumas for stap moa long olketa month wea go finis.” (Job 3:3; 29:2) Taem iumi kasem nogud samting iumi barava laekem tumas for garem living olsem iumi garem bifor. Long firstaem, Job garem gudfala laef and no eni samting spoelem hem. Pipol wea garem hae position respectim hem and askem advaes from hem. (Job 29:5-11) Hem wanfala rich man bat hem no ting long selen olsem main samting long laef. (Job 31:24, 25, 28) Taem hem luksavve olketa widow woman and olketa pikinini wea no garem dadi and mami garem need, hem helpem olketa. (Job 29:12-16) And hem faithful long waef bilong hem.—Job 31:1, 9, 11.
3. Hao nao Jehovah ting long Job?
3 Job hem man wea worshipim God and no duim eni rong samting. Jehovah hem sei olsem abaotem hem: “No eniwan olsem hem stap long earth, wanfala man wea no garem blame and garem stretfala fasin, wea fraet long God and tanawe from nogud fasin.” (Job 1:1, 8) Nomata Job faithful, olketa nogud samting barava spoelem gudfala living wea hem garem firstaem. Hem lusim evri samting wea hem waka hard for kasem, and pain wea hem kasem and wei wea hem barava feel nogud from hem no minim why nao olketa samting hia kasem hem, barava testim hem.
4. Why nao hem gud for ting raonem samting wea kasem Job?
4 Hem tru, Job hem no only servant bilong God wea kasem barava nogud samting olsem. Plande Christian distaem barava minim samting wea kasem Job from olketa tu feisim sem samting olsem hem. From diswan, hem barava gud for ting raonem tufala kwestin hia: Hao nao wei for ting raonem samting wea kasem Job savve helpem iumi taem barava nogud samting kasem iumi? And hao nao datwan savve helpem iumi for tingim feeling bilong olketa narawan wea safa?
Kwestinim Loyal Fasin and Testim Faithful Fasin
5. Long tingting bilong Satan, why nao Job worshipim God?
5 Samting wea kasem Job hem no samting wea happen evritaem. Job no savve wei wea Devil kwestinim samting wea muvim hem for worshipim God. Taem olketa spirit hipap long heven and Jehovah storyim olketa gudfala fasin bilong Job, Satan sei long Jehovah: “Iu nao protectim hem and haos bilong hem and evri samting wea hem garem.” Long tingting bilong Satan, Job worshipim Jehovah for selfish reason nomoa—and evri nara servant bilong God tu olsem Job. Satan sei long Jehovah: “Plis, iu tekaotem evri samting wea hem garem, and lukim hao hem bae barava tok nogud long iu.”—Job 1:8-11.
6. Wanem important kwestin nao Satan mekem kamap?
6 Datfala kwestin wea kamap hem barava important. Bifor, long garden bilong Eden, Satan kwestinim wei wea Jehovah showimaot sovereign rul bilong hem. Diswan mekem disfala kwestin kamap: Waswe, God hem fit for rulim full universe witim love? Or, olsem Satan hem talem, bae selfish fasin win evritaem? Jehovah barava sure Job bae faithful and loyal long hem, and hem letem Satan for testim Job. So hem Satan, no Jehovah nao wea mekem olketa nogud samting seknomoa kasem Job. Satan fail for mekem Job lusim faithful fasin bilong hem, dastawe hem mekem Job kasem wanfala sik wea mekem hem kasem bigfala pain. Devil hem sei: “Skin for skin, and evri samting wea man garem bae hem givim for sevem soul bilong hem.”—Job 2:4.
7. Wanem nao olketa hard taem wea olketa servant bilong God feisim distaem wea olsem samting wea kasem Job?
7 Nomata plande Christian distaem no safa long bigfala wei olsem Job, olketa kasem olketa difren kaen hard taem. Staka feisim persecution or olketa famili problem. Hard taem saed long selen or nogud health savve barava spoelem man. Samfala dae for faith bilong olketa. Bat, iumi mas no tingse Satan nao kosim evri nogud samting wea kasem iumi. For tok stret, maet samfala problem wea kasem iumi hem bikos iumi duim samting wea no stret or maet iumi born witim wanfala sik. (Galatians 6:7) And tu, olketa natural disaster and wei for olo savve affectim iumi evriwan. Bible showimaot klia hao Jehovah no duim olketa mirakol distaem for protectim olketa servant bilong hem from olketa samting olsem.—Ecclesiastes 9:11.
8. Hao nao maet Satan iusim olketa nogud samting wea iumi safa long hem for spoelem iumi?
8 Nomata olsem, Satan maet iusim olketa hard taem wea iumi safa long hem for spoelem faith bilong iumi. Aposol Paul storyim wei wea hem kasem “wanfala nila long body bilong [hem], wanfala angel bilong Satan,” wea gohed “killim” hem. (2 Corinthians 12:7) Nomata sapos diswan hem problem saed long body olsem eye hem nogud or nara samting, Paul luksavve hao Satan savve iusim datfala problem and nogud feeling wea hem kasem from datwan for spoelem faithful fasin and hapi bilong hem. (Proverbs 24:10) Distaem, maet Satan iusim olketa famili member, skulfren, or olketa gavman wea raf for persecutim olketa servant bilong God long olketa difren wei.
9. Why nao iumi shud no sapraes taem iumi kasem persecution or hard taem?
9 Hao nao iumi savve win for deal witim olketa problem hia? Iumi savve tingim olketa problem hia olsem chance for showimaot iumi lovem Jehovah and willing for stap anda long hem, and datwan hem no samting wea iumi chus for duim samfala taem nomoa. (James 1:2-4) Nomata wanem nogud samting kasem iumi, wei wea iumi minim why hem important for showimaot loyal fasin long God bae helpem iumi for gohed balance long worship bilong iumi for Jehovah. Aposol Peter hem raet olsem long olketa Christian: “Olketa wea mi lovem, no konfius and tingse disfala samting for testim iufala wea olsem fire midolwan long iufala hem wanfala sapraesing samting.” (1 Peter 4:12) And Paul explainim: “Evriwan wea laek garem fasin for lovem God wea join witim Christ Jesus bae kasem persecution tu.” (2 Timothy 3:12) Satan gohed yet for kwestinim faithful fasin bilong olketa Witness bilong Jehovah olsem hem duim long Job. Tru nao, Bible showimaot hao Satan duim moa samting for attakim pipol bilong God long olketa last day distaem.—Revelation 12:9, 17.
Nogud Advaes and Tingting wea No Stret
10. Job no savve long wanem samting?
10 Job no savve long wanfala samting wea iumi savve. Hem no savve why nao olketa nogud samting kasem hem. Job no garem stretfala tingting and hem tingse “Jehovah seleva hem givim samting, and Jehovah seleva hem tekem awe.” (Job 1:21) Maet hem goal bilong Satan for mekem Job tingse God nao mekem hem safa olsem.
11. Explainim feeling bilong Job taem olketa nogud samting kasem hem.
11 Nomata Job barava wikdaon, hem nating tok spoelem God olsem waef bilong hem talem hem for duim. (Job 2:9, 10) Job hem sei hao ‘olketa wicked pipol stap gud winim hem.’ (Job 21:7-9) Hem garem tingting olsem: ‘Why nao God panisim mi?’ Samfala taem hem laek for dae nomoa. Hem singaot olsem: “Mi laekem tumas for iu haedem mi long Sheol, for keepim mi long secret ples go kasem taem kros bilong iu hem finis!”—Job 14:13.
12, 13. Hao nao samting wea thrifala fren bilong Job talem affectim hem?
12 Thrifala fren bilong Job kam for visitim hem for “showimaot sorre bilong olketa and comfortim hem.” (Job 2:11) Bat, olketa ‘mekem Job barava feel nogud.’ (Job 16:2) Sapos Job garem olketa fren wea hem savve talemaot olketa problem bilong hem long olketa, maet hem kasem gud samting. Bat, thrifala fren hia mekem Job barava konfius and feel nogud.—Job 19:2; 26:2.
13 Dastawe, maet Job askem hemseleva olsem: ‘Why nao diswan kasem mi? Wanem nao mi duim mekem mi kasem olketa nogud samting hia?’ Olketa fren bilong hem givim kaonsel wea barava no stret. Olketa tingse Job duim bigfala sin dastawe hem safa. Eliphaz sei olsem: “No eniwan wea no garem blame hem dae. . . . Mi lukim hao eniwan wea plan for spoelem narawan and olketa wea laek for mek trabol bae harvestim samting from datwan.”—Job 4:7, 8.
14. Why nao iumi shud no kwiktaem tingse man duim nogud samting dastawe hem safa?
14 Hem tru, iumi savve kasem olketa problem sapos iumi plantim samting saed long body winim wei for plantim samting saed long spirit. (Galatians 6:7, 8) Bat, long world distaem iumi kasem trabol nomata iumi garem gudfala fasin. And tu, hem no tru hao olketa wea no garem blame bae no kasem hard taem. Nomata Jesus Christ hem “klin, separate from olketa sinner,” hem dae witim bigfala pain long wanfala post. And aposol James tu dae for faith bilong hem. (Hebrews 7:26; Acts 12:1, 2) Tingting bilong Eliphaz and tufala fren bilong hem wea no stret muvim Job for defendim gudfala nem wea hem garem and for talem stret hao hem no garem eni blame. Bat maet wei wea olketa gohed for sei Job safa from hem duim nogud samting barava affectim tingting bilong Job and mekem hem tingse God nao duim samting wea no stret.—Job 34:5; 35:2.
Kasem Help Taem Iumi Feisim Hard Taem
15. Wanem tingting nao bae helpem iumi taem iumi safa?
15 Waswe, iumi savve lanem samting from Job? Maet iumi tingse olketa nogud samting, sik, or persecution hem barava no stret. Luk olsem olketa nara pipol no kasem staka problem olsem. (Psalm 73:3-12) Samfala taem maet iumi need for askem iumiseleva olketa important kwestin hia: ‘Waswe, wei wea mi lovem God muvim mi for worshipim hem nomata wanem samting maet kamap? Waswe, mi laekem tumas for givim Jehovah “ansa long wan wea tok daonem Hem?”’ (Proverbs 27:11; Matthew 22:37) Iumi mas no letem toktok bilong olketa narawan wea no stret for mekem iumi daotem wei wea Dadi bilong iumi long heven bae helpem iumi. Wanfala faithful Christian sista wea safa from sik wea no savve finis for plande year hem sei: “Mi savve hao nomata wanem samting Jehovah letem mi for kasem, bae mi fit for stand strong. Mi savve hem bae strongim mi. Hem nating fail long datwan.”
16. Hao nao Bible helpem olketa wea feisim hard taem?
16 Iumi difren from Job long wei wea iumi savve long olketa plan bilong Satan. “Iumi savve long olketa trik bilong hem,” wea hem nao olketa nogud plan. (2 Corinthians 2:11) And tu, staka wisdom hem stap insaed Bible wea iumi savve iusim. Iumi savve readim insaed Bible olketa story abaotem olketa faithful man and woman wea stand strong long plande difren kaen hard taem. Aposol Paul wea safa winim plande Christian hem raet olsem: “Evri samting olketa raetem bifor hem for teachim iumi, mekem wei wea iumi stand strong, and comfort wea iumi kasem from olketa Scripture hem savve givim iumi hope.” (Romans 15:4) Long taem bilong mek-tu world war, wanfala Witness from Europe wea stap long prison from faith bilong hem, givim kaikai bilong hem for thrifala day for kasem wanfala Bible. Hem sei olsem: “Mi hapi tumas for kasem datfala Bible! Nomata mi hangre, mi kasem spiritual kaikai wea strongim mi and olketa narawan long datfala nogud taem. Mi keepim datfala Bible kam kasem distaem.”
17. Wanem nao olketa samting wea God givim long iumi wea helpem iumi for stand strong?
17 Iumi kasem comfort from Bible and tu, iumi garem plande Bible study pablikeson wea savve givim gudfala advaes for helpem iumi deal witim olketa problem. Sapos iu luk insaed Watch Tower Publications Index, maet iu faendem wanfala experience abaotem wanfala Christian brata or sista wea kasem hard taem olsem iu. (1 Peter 5:9) Maet hem gud tu for story witim olketa elder or olketa nara mature Christian abaotem samting wea kasem iu. Main samting nao, thru long prea iu savve kasem help from Jehovah and holy spirit bilong hem. Hao nao Paul gohed strong nomata hem kasem ‘olketa kill’ from Satan? Hem lane for depend long paoa wea kam from God. (2 Corinthians 12:9, 10) Hem raet olsem: “Mi kasem strong for evri samting from datwan wea givim paoa long mi.”—Philippians 4:13.
18. Hao nao olketa Christian savve givim encouragement long each other?
18 So help hem stap, and iu shud no hol bak for kasem datwan. Wanfala wise toktok long Bible hem sei: “Waswe, iu feel wikdaon long day bilong trabol? Bae iu no strong nao.” (Proverbs 24:10) Olsem white ants savve mekem wanfala timba haos for foldaon, feeling for wikdaon savve spoelem faithful fasin bilong wanfala Christian. For protectim iumi from diswan, Jehovah iusim olketa servant bilong hem for sapotim iumi. Wanfala angel kam long Jesus and strongim hem long naet wea olketa arrestim hem. (Luke 22:43) Taem Paul hem travel go long Rome olsem wanfala prisoner, hem “sei thankiu long God and kasem strong” taem hem meetim olketa brata long Market long Appius and Thrifala Resthaos. (Acts 28:15) Wanfala Witness from Germany hem rememberim yet help wea hem kasem taem hem insaed datfala raf prison long Ravensbrück taem hem wanfala teenager. Long datfala taem hem fraet tumas. Hem sei olsem: “Wanfala Christian sista kam long mi and stap witim mi. Nara sista lukaftarem mi, and hem kamap olsem spiritual mami bilong mi.”
“Showimaot Iu Faithful”
19. Wanem nao helpem Job for againstim wei wea Satan trae hard for spoelem hem?
19 Jehovah storyim Job olsem man wea “hol strong long faithful fasin bilong hem.” (Job 2:3) Nomata Job feel wikdaon and no savve why nao hem kasem olketa nogud samting, hem nating lusim loyal fasin bilong hem. Job nating laek for duim eni samting for spoelem wei wea hem faithful long God for staka year finis. Hem talem stret: “Bae mi no lusim faithful fasin bilong mi go kasem taem mi dae!”—Job 27:5.
20. Why nao hem gud tumas for stand strong?
20 Sapos iumi strong olsem Job, datwan bae helpem iumi for stap faithful long enikaen test olsem olketa temptation, hard taem, and wei wea pipol againstim iumi. Jesus talem datfala kongregeson long Smyrna: “No fraet long olketa samting wea bae kasem iu. Devil bae gohed for putim samfala long iufala insaed prison for mekem iufala kasem test evribit, and mekem iufala kasem trabol [hard taem, wei for safa, or hardfala living] for tenfala day. Showimaot iu faithful nomata sapos iu mas dae, and mi bae givim iu crown bilong laef.”—Revelation 2:10.
21, 22. Taem iumi kasem hard taem and iumi stand strong, wei for savve long wanem samting nao savve comfortim iumi?
21 Long disfala world wea Satan rulim, faithful fasin and wei wea iumi stand strong bae kasem test. Nomata olsem, Jesus promisim iumi hao taem iumi luk forward long future iumi shud no fraet. Important samting nao hem for iumi gohed faithful. Paul talem hao “olketa hardfala taem hem for lelebet taem” nomoa, bat “glory,” wea hem nao reward Jehovah promisim iumi, “hem barava winim eni samting and hem for olowe.” (2 Corinthians 4:17, 18) Job hem kasem hard taem, bat datwan hem gohed for lelebet taem nomoa. Hem hapi for staka year bifor and bihaen hem kasem datfala hevi.—Job 42:16.
22 Nomata olsem, maet samfala taem iumi kasem hard taem wea luk olsem hem no savve finis and datwan mekem iumi barava sorre tumas. Long nextfala article, bae iumi storyim hao samting wea kasem Job savve teachim iumi olketa nara samting saed long wei for stand strong. Bae iumi ting raonem tu olketa wei wea iumi savve strongim olketa narawan wea kasem hard taem.
Hao Nao Bae Iu Ansa?
• Wanem important kwestin nao Satan mekem kamap abaotem faithful fasin bilong Job?
• Why nao iumi shud no sapraes taem iumi kasem hard taem?
• Hao nao Jehovah helpem iumi for stand strong?
[Piksa long page 7]
Wei for duim research, story witim olketa mature Christian, and prea from heart savve helpem iumi stand strong