“Stap Klia Long Evrikaen Wei for Kavet”
“Nomata sapos man garem plande samting, olketa samting hia no mekem hem laef.”—LUKE 12:15.
1, 2. (a) Wanem nao iu lukim wea pipol interest long hem and aftarem distaem? (b) Wanem hevi nao datkaen tingting savve putim long iumi?
LONG tingting bilong staka pipol, sapos olketa garem selen, property, bignem, richfala living, and famili, datwan minim olketa garem gudfala laef and bae garem gudfala future. Long olketa kantri wea rich and poor, samting wea plande pipol aftarem nao hem olketa material samting, and for garem gudfala laef. Long narasaed, wei wea olketa hia interest long olketa spiritual samting hem barava gogo daon.
2 Diswan nao samting wea Bible sei bae hem happen. Hem sei: “Nogud taem wea hard for deal witim bae gohed insaed long olketa last day. From olketa man bae lovem olketa seleva, lovem selen, . . . lovem hapitaem winim wei for lovem God, olketa luk olsem olketa worshipim God bat olketa nating followim hem.” (2 Timothy 3:1-5) Olketa Christian mas stap witim olketa pipol hia evriday, and diswan putim hevi long olketa for followim kaen tingting and living olsem. Wanem nao savve helpem iumi for againstim wei wea world trae for ‘forcem iumi for followim hem’?—Romans 12:2, The New Testament in Modern English, by J. B. Phillips.
3. Wanem kaonsel bilong Jesus nao bae iumi storyim distaem?
3 From Jesus Christ hem “datfala Main Leader and Man wea mekem faith bilong iumi kamap perfect,” hem teachim iumi olketa important samting saed long diswan. (Hebrews 12:2) Long wanfala taem wea Jesus hem explainim go moa samfala samting saed long tru worship, wanfala man stopem story bilong Jesus and askem hem: “Teacher, talem brata bilong mi for divaedem evri samting bilong dadi witim mi.” Jesus ansa and talem samfala important kaonsel long datfala man and olketa narawan wea lisin long hem. Hem talem wanfala strong warning againstim wei for kavet and for strongim datwan hem talem wanfala tokpiksa. Iumi shud tingting gud long samting wea Jesus talem long datfala taem and lukim gud samting wea iumi savve kasem taem iumi followim long laef bilong iumi.—Luke 12:13-21.
Askem Samting wea No Fitim
4. Why nao hem no fitim for datfala man stopem story bilong Jesus?
4 Bifor datfala man stopem story bilong Jesus, Jesus story nao witim olketa disaepol and olketa nara pipol abaotem wei for stap klia long hypocrite fasin, for no fraet for garem wan mind witim Son bilong man, and wei for kasem help from holy spirit. (Luke 12:1-12) Tru nao, olketa point hia nao hem olketa barava important samting wea olketa disaepol need for tingting strong abaotem. So long taem wea Jesus trae for storyim olketa important samting wea man need for ting raonem, datfala man stopem story bilong Jesus and askem Jesus for stretem wanfala raoa long famili abaotem material samting. Nomata olsem iumi savve lanem wanfala important samting from diswan.
5. Samting wea datfala man askem showimaot wanem samting abaotem hem?
5 Wanfala buk hem sei olsem: “Samting man hem tingim taem hem herem narawan storyim olketa spiritual samting, showimaot wanem kaen man nao hem.” Taem Jesus story abaotem olketa spiritual samting wea barava important, masbi datfala man tingting nao abaotem wanem hem savve duim for kasem samfala selen. Bible no talem sapos hem garem gudfala reason for komplen or nomoa. Maet hem trae for mekius long position wea Jesus garem and wei wea pipol ting long hem olsem wanfala judge wea wise. (Isaiah 11:3, 4; Matthew 22:16) Nomata wanem nao reason, samting wea hem askem showimaot hem barava no tinghae long olketa spiritual samting. Diswan showimaot hao hem barava fitim for iumi lukluk gud long iumiseleva! Olsem example, hem isi tumas for mind bilong iumi go olobaot long taem bilong olketa Christian meeting, or for ting abaotem samting iumi bae duim bihaen meeting hem finis. Bat iumi shud lisin gud long wanem iumi herem and ting raonem hao iumi savve followim olketa samting iumi herem, mekem wei wea iumi fren witim Dadi bilong iumi long heven Jehovah God and olketa nara Christian savve kamap moa strong.—Psalm 22:22; Mark 4:24.
6. Why nao Jesus no duim samting wea datfala man askem?
6 Nomata wanem nao muvim datfala man for ask, Jesus no duim samting wea datfala man askem long hem. Bat Jesus sei long hem: “Hu nao markem mi olsem judge or man for divaedem evri samting bilong iufala?” (Luke 12:14) Taem Jesus talem datfala toktok, hem storyim samting wea pipol barava minim, bikos Law bilong Moses talem for olketa judge wea stap long olketa taon nao for disaedem olketa samting olsem. (Deuteronomy 16:18-20; 21:15-17; Ruth 4:1, 2) Bat Jesus hem interest long olketa samting wea moa important, hem nao, for witness abaotem Kingdom and teachim pipol abaotem will bilong God. (John 18:37) From iumi followim example bilong Jesus and no letem olketa samting wea no important for pullim tingting bilong iumi, iumi iusim taem and strong bilong iumi for preachim gud nius and “mekem pipol long evri nation kamap disaepol.”—Matthew 24:14; 28:19.
Keakea Long Fasin for Kavet
7. Wanem nao Jesus luksavve abaotem datfala man?
7 From Jesus fit for savve long samting wea stap long heart, hem luksavve hao samting wea moa serious nao muvim datfala man for askem datwan long hem. So winim wei for just sei hem bae no duim samting wea datfala man askem, Jesus showimaot really samting wea muvim datfala man for askem datwan, and sei: “Keepim eye bilong iufala open and stap klia long evrikaen wei for kavet, bikos nomata sapos man garem plande samting, olketa samting hia no mekem hem laef.”—Luke 12:15.
8. Wanem nao fasin for kavet, and datwan savve lead go long wanem?
8 For man laekem selen and samfala material samting wea hem needim for stap laef, datwan hem no fasin for kavet. Bat olsem wanfala dictionary hem talem, “kavet hem wei for ova tumas for laek garem olketa material samting and riches and for laekem olketa samting bilong narawan.” Hem feeling for laek kasem staka samting and no satisfae, and for laekem samting bilong nara pipol. Man olsem hem laekem tumas samting nomata hem needim or nomoa, and nomata maet wei for trae kasem datwan bae spoelem narawan. Kaen man olsem hem letem feeling bilong hem for laekem samting for bossim tingting bilong hem and samting wea hem duim, gogo datfala samting hem kamap god bilong hem nao. Aposol Paul hem sei, man wea greedy hem olsem man wea worshipim idol, wea bae no kasem Kingdom bilong God.—Ephesians 5:5; Colossians 3:5.
9. Wanem nao olketa difren kaen wei for kavet? Storyim samfala example.
9 Iumi interest for savve hao Jesus givim warning againstim “evrikaen wei for kavet.” Plande difren kaen wei for kavet hem stap. Lastfala komandment long Ten Komandment hem talem samfala long olketa, wea hem sei: “Iu mas no kavetem haos bilong neiba bilong iu. Iu mas no kavetem waef bilong neiba bilong iu, or slave man or slave gele or buluka or donkey or eni samting bilong neiba bilong iu.” (Exodus 20:17) Bible story abaotem plande wea duim bigfala sin bikos long olketa difren kaen wei for kavet. Satan hem first wan for kavetem samting bilong narafala man. Hem kavetem glory, honor, and position wea Jehovah nomoa shud garem. (Revelation 4:11) From Satan laea long Eve, Eve kavetem wei for laek independent and wei for disaed seleva wea diswan lead go long wei wea evriwan sin and dae. (Genesis 3:4-7) Olketa demon hem olketa angel wea no satisfae “long waka wea olketa garem firstaem and lusim ples wea olketa shud stap” for kasem samting wea olketa no garem right for kasem. (Jude 6; Genesis 6:2) Tingim tu, Balaam, Achan, Gehazi, and Judas Iscariot. Winim wei for satisfae witim wanem olketa garem, olketa letem feeling for laekem tumas material samting mekem olketa iusim position wea olketa garem for duim nogud fasin and diswan mekem olketa for kasem barava nogud samting.
10. Long wanem wei nao iumi savve followim disfala kaonsel bilong Jesus for ‘keepim eye bilong iumi open’?
10 Hem barava fitim for Jesus startim warning bilong hem abaotem fasin for kavet long wei for sei: “Keepim eye bilong iufala open”! Why nao olsem? Bikos hem isi tumas for lukim disfala fasin long nara man, bat hem no isi for man seleva acceptim wei wea hem garem disfala fasin. Nomata olsem, aposol Paul talem hao “staka nogud samting nao savve kamaot from fasin for lovem selen tumas.” (1 Timothy 6:9, 10) Disaepol James explainim hao taem rong feeling for laekem samting “hem start for grow, hem mekem man duim sin.” (James 1:15) For fitim disfala kaonsel bilong Jesus, iumi shud ‘keepim eye bilong iumi open,’ no for lukim sapos olketa narawan garem disfala fasin, bat for lukluk long iumiseleva and for luksavve wanem nao heart bilong iumi really laekem, mekem iumi “stap klia long evrikaen wei for kavet.”
Garem Staka Samting
11, 12. (a) Wanem warning nao Jesus talem abaotem fasin for kavet? (b) Why nao iumi mas lisin long warning bilong Jesus?
11 Nara reason stap why iumi mas stap klia long wei for kavet. Tingim next samting wea Jesus talem: “Nomata sapos man garem plande samting, olketa samting hia no mekem hem laef.” (Luke 12:15) Hem barava fitim for iumi ting raonem diswan bikos distaem pipol barava aftarem material samting. Long tingting bilong olketa, man no savve hapi and garem gudfala laef sapos hem no garem staka material samting. Long olketa toktok hia bilong Jesus, hem showim hao kaen laef wea mekem man satisfae and wea mekem hem feel olsem hem duim gud samting, hem no depend long olketa material samting wea hem garem.
12 Bat, maet samfala no agree witim diswan. Maet olketa sei for garem olketa material samting hem gud and hem fitim bikos hem mekem man garem kaen living wea no hard tumas and wea hem savve enjoyim. Datwan mekem olketa for busy tumas for aftarem olketa waka wea savve mekem olketa for kasem olketa samting wea olketa laek garem. Diswan mekem olketa for tingse bae olketa garem gudfala laef. Bat from olketa garem kaen tingting olsem, olketa no minim nao point wea Jesus talem.
13. Wanem nao balance tingting wea man shud garem abaotem laef and material samting?
13 Winim wei for tingim sapos hem stret or hem no stret for garem plande samting, Jesus strongim hao laef bilong man no depend long ‘plande samting wea man garem,’ wea minim olketa samting wea hem garem finis. Saed long diswan, iumi evriwan savve hao iumi no needim staka samting for gohed laef. Man needim nomoa kaikai, kaleko, and ples for sleep. Olketa wea rich garem staka long olketa samting hia, and maet olketa wea poor mas stragol for kasem samting olketa needim. Bat taem man hem dae, man wea rich and man wea poor semsem nomoa. (Ecclesiastes 9:5, 6) Dastawe, man needim moa samting winim samting wea hem savve peim or ownim for garem laef wea mekem hem feel satisfae and hapi. Bae iumi minim hao diswan hem tru taem iumi tingting raonem kaen laef wea Jesus storyim.
14. Wanem nao iumi savve lanem abaotem disfala word “laef” wea insaed Bible?
14 Taem Jesus hem sei, “olketa samting hia no mekem hem laef,” word wea olketa iusim for “laef” long Gospel bilong Luke (Greek, zo·eʹ) hem no minim samting wea man duim taem hem stap laef, bat hem minim wei wea hem stap laef.a Nomata iumi garem rich living or stragol for kasem samting iumi needim, iumi no savve kontrolem laef bilong iumi evribit, bikos iumi no savve bae iumi laef tumoro or nomoa. Jesus sei olsem long Sermon long Maunten: “Hu nao long iufala wea wari tumas savve addim wanfala cubit long laef bilong hem?” (Matthew 6:27) Bible showimaot klia hao Jehovah nomoa “man wea givim laef,” and hem nomoa savve givim “datfala really laef,” wea hem nao “laef olowe,” long olketa wea faithful nomata datwan bae long heven or long disfala earth.—Psalm 36:9; 1 Timothy 6:12, 19.
15. Why nao plande pipol trustim olketa material samting?
15 Samting wea Jesus storyim hem showim hao hem isi for pipol garem rong tingting abaotem laef. Nomata man rich or poor, evriwan no perfect and gogo bae olketa kasem sem samting, hem nao dae. Moses hem sei olsem: “Laef bilong mifala savve kasem seventi year; and sapos body bilong man hem barava strong, hem savve kasem eiti year, nomata olsem, laef bilong mifala hem fulap witim trabol and olketa nogud samting; and no longtaem nomoa mifala dae nao.” (Psalm 90:10; Job 14:1, 2; 1 Peter 1:24) From diswan, pipol wea no fren gud witim God savve garem diskaen tingting wea aposol Paul storyim, wea sei, “iumi kaikai and drink, from tumoro bae iumi dae.” (1 Corinthians 15:32) Olketa narawan lukim hao laef hem short tumas and savve change wea diswan mekem olketa aftarem nao material samting. Maet olketa tingim hao wei for garem olketa material samting hia wea olketa savve lukim bae mekem olketa stap gud and no poor. Dastawe, olketa waka hard tumas for kasem staka material samting. Bat olketa rong for tingse olketa material samting hia bae mekem olketa stap gud and hapi.—Psalm 49:6, 11, 12.
Wanfala Future wea Evriwan Bae Stap Gud
16. Gudfala laef hem no kamaot from wanem samting?
16 Maet hem tru, wei for garem gudfala living, staka kaikai, kaleko, ples for stap, and olketa nara samting olsem savve help for mekem living hem moabeta, or maet givim chance for garem treatment and doctor wea moabeta, wea diswan savve mekem man laef for samfala year moa. Bat waswe, kaen laef olsem hem really moabeta? Staka taem, wei for laef longtaem or garem staka material samting no mekem man hapi. Aposol Paul talem danger wea kamap from wei for trustim tumas olketa samting olsem. Hem sei olsem long Timothy: “Talem olketa wea rich long disfala world for no praod tumas, and for putim hope bilong olketa, no long riches wea savve finis, bat long God, wea givim iumi evri samting for mekem iumi hapi.”—1 Timothy 6:17.
17, 18. (a) Saed long stretfala wei for ting long olketa material samting, nambawan example bilong hu nao hem fitim for iumi followim? (b) Wanem tokpiksa bilong Jesus nao bae iumi storyim long next article?
17 Hem no wise for hope long olketa rich samting wea “savve finis.” Datfala faithful man Job hem wanfala rich man, bat seknomoa disaster kasem hem, and hem lusim evri samting wea hem garem long wanfala naet nomoa, and olketa riches bilong hem no savve helpem hem. Bat wei wea hem fren gud witim God nao helpem hem for winim olketa test and trabol wea hem kasem. (Job 1:1, 3, 20-22) Abraham no letem plande material samting wea hem garem stopem hem for go long assignment wea Jehovah askem hem for duim, and blessing wea hem kasem from datwan hem wei wea hem kamap “dadi bilong staka nation.” (Genesis 12:1, 4; 17:4-6) Hem fitim for iumi followim olketa example hia and samfala moa. Iumi olketa young wan and olketa olo mas lukluk gud long iumiseleva and lukim wanem samting nao really important long laef bilong iumi and long olketa samting wea iumi hope long hem.—Ephesians 5:10; Philippians 1:10.
18 Olketa samting wea Jesus storyim saed long wei for kavet and for garem stretfala tingting abaotem laef hem important and barava helpem iumi. Bat Jesus ting for talem samfala kaonsel moa and dastawe hem talem wanfala tokpiksa abaotem wanfala rich man wea no garem gudfala tingting. Hao nao datfala tokpiksa barava fitim laef bilong iumi, and wanem nao iumi savve lanem from datwan? Iumi bae kasem ansa long next article.
[Footnote]
a Narafala Greek word wea olketa transleitim olsem “laef” hem biʹ·os. Datfala Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words hem sei, biʹ·os hem minim “haomas year man hem laef,” “samting man hem duim long laef,” and “samting wea mekem man laef.”
Wanem Nao Ansa Bilong Iu?
• Wanem nao iumi savve lanem from wei wea Jesus no duim samting wea wanfala man askem long hem?
• Why nao iumi mas stap klia long wei for kavet, and long wanem wei nao iumi savve duim olsem?
• Why nao olketa material samting no savve mekem man hem laef?
• Wanem nao savve mekem man for barava hapi and stap gud?
[Piksa long page 25]
Why nao Jesus no duim samting wea wanfala man askem long hem?
[Piksa long page 25]
Fasin for kavet savve mekem man kasem barava nogud samting
[Piksa long page 26]
Long wanem wei nao Abraham showimaot stretfala tingting abaotem olketa material samting?