Wanem Nao Mining Bilong Taem wea Jesus Christ Hem Stap?
“Wanem taem nao evri samting hia bae happen, and wanem saen nao bae showimaot iu stap and olketa samting wea happen long world distaem bae finis?”—MATT. 24:3.
1. Wanem kwestin nao olketa aposol bilong Jesus askem long hem?
KLOSAP tu thousand year go finis long Maunten bilong Olives, fofala aposol bilong Jesus askem hem wanfala kwestin taem olketa seleva stap. Olketa ask olsem: “Wanem taem nao evri samting hia bae happen, and wanem saen nao bae showimaot iu stap and olketa samting wea happen long world distaem bae finis?” (Matt. 24:3) Long kwestin hia olketa aposol talem tufala toktok wea iumi laek savve long hem, “iu stap” and “samting wea happen long world distaem bae finis.” Wanem nao mining bilong tufala toktok hia?
2. Wanem nao mining bilong disfala toktok “bae finis”?
2 Firstaem bae iumi story abaotem disfala toktok “bae finis” wea long Greek languis hem syn·teʹlei·a. Long evri ples wea disfala Greek word hem kamap long Bible, New World Translation hem iusim disfala toktok “bae finis,” and for wanfala nara word te’los hem iusim disfala toktok “finis nao.” For minim hao tufala word hia difren, tingim wanfala speaker wea givim tok long Kingdom Hall. Long taem wea tok bae finis, speaker storyim moa olketa main point and hao for followim samting wea hem talem long datfala tok. Bat tok hem finis nao taem speaker hem lusim stage. Long sem wei, taem Bible iusim datfala toktok “olketa samting wea happen long world distaem bae finis,” hem minim taem wea world hem gogo for finis, and taem wea world hem finis nao.
3. Wanem nao samfala samting wea gohed long taem wea Jesus hem stap?
3 Wanem nao mining bilong disfala “stap” wea olketa aposol askem? Disfala word “stap” long Greek languis hem pa·rou·siʹa.a Datfala pa·rou·siʹa (stap) hem start taem Jesus Christ kamap King long heven long 1914, and hem gohed kasem taem datfala “big trabol” hem finisim wicked pipol. (Matt. 24:21) Long disfala taem wea Jesus hem stap, staka difren samting nao bae happen, olsem “olketa last day” bilong disfala nogud world, waka for hipimap olketa wea anointed, and resurrection bilong olketa for go ap long heven. (2 Tim. 3:1; 1 Cor. 15:23; 1 Thess. 4:15-17; 2 Thess. 2:1) Maet iumi fit for talem hao disfala taem wea ‘olketa samting wea happen long world bae finis’ (syn·teʹlei·a) hem kamap long semtaem witim disfala taem wea Jesus Christ hem stap (pa·rou·siʹa).
Wanfala Taem wea Longtaem Lelebet
4. Long wanem wei nao taem wea Jesus hem stap hem semsem witim olketa samting wea kamap long taem bilong Noah?
4 Wei wea datfala word pa·rou·siʹa hem minim wanfala taem wea longtaem lelebet hem fitim samting wea Jesus talem abaotem taem wea hem stap. (Readim Matthew 24:37-39.) Jesus no markem taem wea hem stap witim shortfala taem bilong Flood wea kam long taem bilong Noah. Bat hem markem taem wea hem stap witim taem wea longtaem lelebet bifor long Flood. Long datfala taem Noah hem buildim ark and hem preach go kasem taem wea Flood hem kam. Olketa samting hia happen insaed staka year. Long sem wei tu, olketa samting wea happen long taem wea Jesus Christ hem stap, hem olketa samting wea kamap bifor long datfala big trabol, and long datfala big trabol.—2 Thess. 1:6-9.
5. Hao nao samting wea Revelation chapter 6 storyim hem showimaot taem wea Jesus stap hem longtaem lelebet?
5 Olketa narafala Bible profesi showimaot hao taem wea Jesus hem stap hem longtaem lelebet and no datfala short taem nomoa wea hem kam for finisim nogud pipol. Bible buk Revelation storyim hao Jesus raedem wanfala white horse and hem kasem wanfala crown. (Readim Revelation 6:1-8.) Bihaen Jesus hem kamap King long 1914, hem “go for win and for winim faet bilong hem.” Samfala wea raed kam bihaen long hem olketa raedem difren kala horse. Olketa horse hia piksarem faet, hangre, and nogud sik, wea evri samting hia happen long taem wea hem longtaem lelebet, hem nao “olketa last day” wea Bible storyim. Olketa samting hia wea profesi talem hem kamap long taem bilong iumi.
6. Hao nao Revelation chapter 12 helpem iumi for minim taem wea Jesus Christ hem stap?
6 Revelation chapter 12 hem storyim samfala nara samting wea kamap taem Kingdom bilong God hem start for rul long heven. Hem storyim wanfala faet wea gohed long heven. Datfala Michael wea hem nao Jesus Christ long heven and olketa angel bilong hem faetem Satan witim olketa demon bilong hem. Satan and olketa demon bilong hem lus and olketa torowem olketa go daon long disfala earth. Hem gohed for talem hao long datfala taem Satan hem kros tumas “from hem savve lelebet taem nomoa stap for hem.” (Readim Revelation 12:7-12.) Diswan hem showimaot hao bihaen Kingdom bilong Jesus Christ hem start for rul long heven, disfala earth and pipol long hem bae kasem taem bilong “trabol.”
7. Mek-tu psalm hem storyim wanem, and diswan minim lelebet taem hem stap for pipol duim wanem?
7 Mek-tu psalm hem storyim tu profesi abaotem taem wea Jesus hem kamap King long Maunt Zion long heven. (Readim Psalm 2:5-9; 110:1, 2.) Bat disfala psalm showimaot tu hao wanfala taem bae stap for olketa ruler long disfala earth and pipol wea olketa rulim for garem chance for obeyim rul bilong Jesus Christ. Profesi hia talem olketa for “herem gud olketa toktok” and for letem hem “stretem wei” bilong olketa. Long datfala taem olketa wea “go long [God] for hem gardim olketa, olketa hapi” from olketa worshipim Jehovah and King wea hem markem. Diswan minim lelebet taem hem stap for pipol changem wei bilong olketa long datfala taem wea King Jesus Christ hem stap.—Ps. 2:10-12.
Luksavve Long Saen
8, 9. Hu nao bae luksavve long saen wea showimaot taem wea Jesus Christ hem stap and savve long mining bilong datwan?
8 Taem olketa Pharisee askem Jesus wanem taem nao Kingdom bae kam, hem talem hao olketa “bae no lukim witim eye bilong [olketa].” (Luke 17:20, 21) Pipol wea no biliv bae no minim diswan. Barava hard nao from olketa nating savve tu hao Jesus nao bae kamap King bilong olketa. Sapos olsem, hu nao bae luksavve long saen wea showimaot taem wea Jesus Christ hem stap and savve long mining bilong datwan?
9 Jesus talem hao olketa disaepol bilong hem bae lukim datfala saen olsem man hem “lukim laetning wea laet bigfala from wansaed long skae go kasem narasaed.” (Readim Luke 17:24-29.) Taem Matthew 24:23-27 hem storyim diswan, hem storyim taem wea Jesus Christ hem stap.
Genereson wea Luksavve Long Datfala Saen
10, 11. (a) Long tingting wea iumi garem bifor, hu nao disfala “genereson” wea Matthew 24:34 storyim? (b) Olketa disaepol bae tingim hu moa taem Jesus storyim disfala “genereson” long olketa?
10 Samfala Wastaoa magasin bifor storyim finis hao “disfala genereson” long Matthew 24:34 hem minim “olketa Jew long first century wea no biliv.”b Diswan hem here stret bikos evri narataem wea Jesus iusim disfala toktok “genereson,” hem garem nogud mining and plande taem Jesus iusim disfala toktok “wicked” taem hem storyim disfala genereson. (Matt. 12:39; 17:17; Mark 8:38) Dastawe hem here olsem Jesus storyim wanfala wicked “genereson” wea no biliv, and wea bae lukim “olketa samting wea happen long world distaem [wea] bae finis” (syn·teʹlei·a) and taem wea world hem finis nao (teʹlos).
11 Hem tru, klosap evritaem wea Jesus iusim datfala word “genereson,” hem story long wicked pipol or hem storyim wicked pipol wea stap long taem bilong hem. Bat luk olsem long Matthew 24:34, hem no storyim olketa. Tingim hao fofala disaepol bilong Jesus nao kam askem hem disfala kwestin taem “olketa seleva stap.” (Matt. 24:3) From Jesus no iusim eni toktok olsem “wicked” taem hem storyim “disfala genereson” long olketa aposol bilong hem, olketa bae tingim hao olketa witim olketa nara disaepol tu samfala long datfala “genereson [wea] bae no finis go kasem taem evri samting hia kamap.”
12. Full story wea stap raonem datfala toktok “genereson” hem showimaot Jesus hem storyim hu?
12 Why nao iumi fit for ting olsem? From iumi lukluk gud long full story wea stap raonem datfala toktok “genereson.” Long Matthew 24:32, 33 Jesus hem talem: “Mi laekem iufala for lanem wanfala samting from fig tree: Taem niufala branch bilong hem start for grow and garem leaf, iufala savve taem bilong hot season hem klosap. Long sem wei tu, taem iufala lukim evri samting hia, iufala mas savve hem klosap kam nao.” (Markem witim Mark 13:28-30; Luke 21:30-32.) Long Matthew 24:34 hem talem olsem: “Mi talem iufala tru samting, disfala genereson bae no finis go kasem taem evri samting hia kamap.”
13, 14. Why nao masbi Jesus minim olketa disaepol bilong hem taem hem talem disfala toktok “genereson”?
13 Jesus talem hao olketa disaepol bilong hem wea klosap nao holy spirit bae anointim olketa, bae olketa nao savve long mining bilong “evri samting hia” taem olketa lukim hem happen. So masbi Jesus storyim olketa disaepol taem hem talem disfala toktok: “Disfala genereson bae no finis go kasem taem evri samting hia kamap.”
14 Olketa disaepol bilong Jesus bae luksavve long datfala saen and savve long mining bilong hem tu, bat olketa man wea no biliv bae nomoa nao. Olketa bae “lanem” samfala samting from datfala saen and “savve” long trufala mining bilong hem. Olketa bae luksavve “hem klosap kam nao.” Nomata olketa Jew wea no biliv and olketa anointed Christian lukim samting wea Jesus talem hem happen long first century, olketa anointed follower nomoa savve lanem samting from olketa samting wea happen and savve long trufala mining bilong olketa.
15. (a) Hu nao datfala “genereson” distaem wea Jesus hem storyim? (b) Why nao iumi no fit for savve hao long nao “disfala genereson” bae stap? (Lukim box long page 25.)
15 Pipol distaem wea no luksavve long truth wea kam from God “no lukim witim eye bilong [olketa]” datfala saen wea showimaot Jesus hem stap. Olketa tingse evri samting distaem hem semsem nomoa olsem long bifor kam. (2 Pet. 3:4) Bat long olketa faithful anointed brata bilong Christ, wea hem nao John sekson distaem, trufala mining bilong datfala saen hem showaot olsem laetning hem showaot long skae. Disfala anointed sekson nao datfala “genereson” distaem wea bae no dae “go kasem taem evri samting hia kamap.”c Diswan minim luk olsem samfala anointed brata bilong Jesus Christ bae laef yet taem datfala big trabol hem start.
“Gohed for Lukaot”
16. Wanem nao evri disaepol bilong Jesus Christ mas duim?
16 For luksavve nomoa long datfala saen hem no inaf. Jesus tok olsem: “Samting wea mi talem long iufala mi talem long evriwan, Gohed for lukaot.” (Mark 13:37) Hem barava important for olketa wea anointed and datfala big crowd for followim disfala toktok. Winim 90 year hem go pas finis from taem wea Jesus hem kamap King long heven long 1914. Nomata hem no isi, iumi mas redi gud and gohed for lukaot. Wei for luksavve hao Christ hem King distaem savve helpem iumi for duim diswan. Datwan mekem iumi luksavve tu hao klosap nao Jesus bae kam for finisim olketa enemy bilong hem “long taem wea [iumi] no tingim.”—Luke 12:40.
17. Wei for savve long mining bilong taem wea Jesus Christ hem stap mas mekem iumi luksavve long wanem? And wanem nao iumi mas strong for duim?
17 Wei for savve long mining bilong taem wea Jesus Christ stap hem helpem iumi for luksavve hao distaem hem no taem for delay. Iumi savve Jesus hem kamap King long heven start long 1914 and hem stap kam kasem distaem. Klosap nao bae hem kam for finisim nogud pipol and for duim staka samting long disfala full earth. Dastawe iumi mas strong for duim disfala waka wea Jesus talem finis: “Olketa bae talemaot gud nius abaotem kingdom long full earth mekem pipol long evri ples savve herem; and bihaen diswan world hem finis nao [teʹlos].”—Matthew 24:14.
[Olketa Footnote]
a Mining bilong disfala word pa·rou·siʹa hem showaot klia long 2 Corinthians 10:10, 11 and Philippians 2:12 wea storyim taem wea aposol Paul hem “stap” and taem wea hem “no stap.” Sapos iu laek savve gud moa long diswan, lukim Insight on the Scriptures, Volume 2, page 676-9.
b Lukim November 1, 1995, Wastaoa, page 11-15, 19, 30, 31.
c Luk olsem taem wea “disfala genereson” hem stap hem semsem witim taem wea firstfala profesi long buk bilong Revelation hem storyim. (Rev. 1:10–3:22) Diswan hem kamap long day bilong Lord wea start long 1914 go kasem taem wea lastfala anointed Christian hem dae and resurrect.—Lukim buk Revelation—Its Grand Climax At Hand! page 24, paragraf 4.
Wanem Nao Ansa Bilong Iu?
• Hao nao iumi savve taem wea Jesus hem stap hem longtaem lelebet?
• Hu nao luksavve long saen wea showimaot Jesus hem stap and mining bilong datwan?
• Long distaem, hu nao olketa long disfala genereson wea Matthew 24:34 hem storyim?
• Why nao iumi no fit for savve hao long nao “disfala genereson” bae stap?
[Box long page 25]
Waswe, Fitim Iumi for Savve Hao Long Nao “Disfala Genereson” Bae Stap?
Staka taem disfala word “genereson” hem minim pipol wea laef long semtaem nomata olketa haomas year. Example nao long Exodus 1:6 wea talem diswan: “Gogo Joseph hem dae, and tu evri brata bilong hem and evriwan bilong datfala genereson.” Joseph witim olketa brata bilong hem no sem age, bat olketa samting wea happen long datfala taem hem kasem evriwan long olketa. Samfala brata bilong Joseph wea born firstaem long hem olketa tu bilong “datfala genereson.” Samfala long olketa dae bihaen Joseph. (Gen. 50:24) Olketa narawan wea bilong “datfala genereson,” olsem Benjamin, olketa born bihaen Joseph and maet olketa gohed stap laef bihaen hem dae.
So taem Bible iusim datfala word “genereson” for minim pipol wea stap laef long semtaem, iumi no fit for savve hao long nao datwan, bat iumi savve datfala taem bae hem finis and bae hem no longtaem tumas. Dastawe, taem Jesus iusim toktok “disfala genereson” long Matthew 24:34, hem no for showim olketa disaepol hao for savve wanem taem nao “olketa last day” bae finis. Bat Jesus hem mekhae long wei wea olketa bae no savve long “datfala day and hour.”—2 Tim. 3:1; Matt. 24:36.
[Piksa long page 22, 23]
Bihaen Jesus hem kamap King long 1914, Bible talem hao hem go for “win”
[Piksa long page 24]
“Disfala genereson bae no finis go kasem taem evri samting hia kamap”