“Iu No Fraet. Bae Mi Helpem Iu”
JESUS warnim olketa wea followim hem taem hem sei: “Devil bae gohed for putim samfala long iufala insaed prison for barava testim iufala.” Bifor Jesus talem datwan, hem sei: “No fraet long olketa samting wea bae kasem iu.” Satan laek for stopem waka for preach abaotem Kingdom dastawe samfala gavman putim olketa tru Christian long prison. (Rev. 2:10; 12:17) Taem Satan trae for spoelem iumi, wanem nao bae helpem iumi for redi and “no fraet”?
Klosap evriwan long iumi fraet samfala taem. Nomata olsem, Jehovah promis for helpem iumi for no wikdaon tumas. Hao nao olsem? Wanfala wei nao, Jehovah helpem iumi for luksavve long trik bilong Satan and pipol wea hem iusim. (2 Cor. 2:11) Iumi savve lanem diswan from samting wea happen long taem bilong Bible. And bae iumi lukim example bilong samfala wea “strong for againstim evri trik bilong Satan” distaem.—Eph. 6:11-13.
Nogud King Againstim King wea Fraet Long God
Long mek-eit century B.C.E., nogud King Sennacherib from Assyria winim staka kantri. Dastawe hem tingse hem savve winim tu pipol bilong God and Jerusalem, ples wea King Hezekiah wea fraet long Jehovah hem stap. (2 Ki. 18:1-3, 13) Satan laekem tumas for iusim Sennacherib for finisim tru worship long earth.—Gen. 3:15.
Sennacherib sendem wanfala grup long Jerusalem for askem olketa for sarenda. Rabshakeh go witim grup hia and hem nao main wan for toktok for King Sennacherib.a (2 Ki. 18:17) Rabshakeh laek for mekem olketa Jew wikdaon mekem olketa givap and no faet. Wanem nao Rabshakeh duim for mekem olketa Jew fraet?
Faithful Nomata Olketa Stap Seleva
Rabshakeh talem olketa man bilong Hezekiah: “Diswan nao samting wea king bilong Assyria, datfala nambawan king talem: ‘Hu nao iu trustim? . . . Iu trustim nomoa Egypt, wea olsem longfala stik wea bend finis. Sapos man trustim datwan, bae stik hia spiarim hand bilong hem.’” (2 Ki. 18:19, 21) Rabshakeh laea nomoa bikos Hezekiah nating mekem agreement witim Egypt. Rabshakeh laekem olketa Jew for no forgetim ‘olketa stap seleva nomoa and no eniwan bae sevem olketa.’
Kam kasem distaem tu, samfala laek for mekem olketa tru Christian stap seleva for mekem olketa fraet. Wanfala sista wea stap long prison and no lukim olketa brata and sista for samfala year storyim wanem nao helpem hem for no fraet tumas. Hem sei: “Wei for prea helpem mi for fren gud witim Jehovah . . . Mi tingim promis long Isaiah 66:2, wea sei God tingim ‘eniwan wea kasem trabol and feel sorre.’ Datwan nao strongim and comfortim mi evritaem.” Nara brata wea stap seleva long prison for staka year hem sei: “Gogo mi luksavve cell bilong mi wea olsem smol box nomoa, kamap olsem ples wea mi barava fren gud witim Jehovah.” Nomata brata and sista hia stap seleva, tufala gohed strong bikos tufala fren gud witim Jehovah. (Ps. 9:9, 10) Olketa wea againstim tufala mekem tufala no stap witim famili, olketa fren, and olketa brata and sista, bat no eniwan fit for separatem tufala from Jehovah.—Rom. 8:35-39.
Dastawe iumi mas barava fren gud witim Jehovah! (Jas. 4:8) Hem gud for ting raonem samfala kwestin olsem: ‘Waswe, mi tingim Jehovah evritaem? Waswe, evritaem mi tingim toktok bilong hem taem mi disaedem smol or big samting?’ (Luke 16:10) Sapos iumi waka hard for gohed fren witim God, iumi no need for fraet. Taem profet Jeremiah story for olketa Jew wea kasem hard taem, hem sei: “Jehovah, mi prea long nem bilong iu, mi barava wiki tumas mi klosap dae . . . Sem day wea mi prea, iu ansa and sei: ‘Iu mas no fraet.’”—Lam. 3:55-57.
No Daotem Jehovah
Rabshakeh trae for mekem olketa Israelite daotem Jehovah. Hem sei: “Waswe, hae ples and altar bilong [Jehovah] nao Hezekiah aotem finis? . . . Jehovah sei long mi: ‘Iu mas againstim and barava spoelem disfala land.’” (2 Ki. 18:22, 25) Rabshakeh sei hard tumas for Jehovah faet for pipol bilong hem bikos hem no hapi long olketa. Bat datwan nating tru. Jehovah hapi witim Hezekiah and olketa Jew bikos olketa duim tru worship moa.—2 Ki. 18:3-7.
Distaem tu olketa wea againstim iumi maet storyim samfala samting wea lelebet tru for switim iumi, bat olketa kleva for talem samfala laea story tu for mekem iumi daotem Jehovah. Samfala taem olketa talem samfala brata and sista long prison wanfala brata wea lukaftarem waka long kantri bilong olketa hem lusim Jehovah, so hem gud nomoa for olketa duim sem samting. Nomata olsem, sapos iumi luksavve long disfala trik, iumi bae nating daotem Jehovah.
Tingim samting wea happen long wanfala sista long World War II. Taem hem long prison, olketa showim hem samfala pepa wea sei wanfala elder lusim Jehovah. Man wea kwestinim hem askem hem sapos hem trustim datfala Witness. Sista sei: ‘Hem man nomoa wea no perfect. Taem hem followim Bible, God iusim hem. Bat from pepa hia showimaot hem no followim Bible distaem, hem no brata bilong mi.’ Datfala sista hem wise and followim toktok hia long Bible: “No trustim olketa bigman, and no trustim eni man, from olketa no savve sevem iufala.”—Ps. 146:3.
Taem iumi kasem stretfala savve from Bible and followim, datwan protectim iumi from olketa wea trikim iumi bikos olketa laek mekem iumi wikdaon and givap. (Eph. 4:13, 14; Heb. 6:19) Dastawe, iumi mas readim Bible evriday and study seleva for mekem iumi tingting gud taem test kamap. (Heb. 4:12) Distaem hem taem for strongim faith bilong iumi. Wanfala brata wea stap seleva long prison sei: “Mi laek for encouragem evriwan for barava tinghae long evri spiritual kaikai wea iumi kasem, from iumi no savve hao nao datwan bae helpem iumi long future.” Sapos iumi studyim gud Bible and olketa buk from wakaman wea faithful and wise, then taem iumi kasem test, holy spirit bae “mekem [iumi] tingim moa” wanem iumi lanem finis.—John 14:26.
Stap Sef From Olketa wea Laek Spoelem Iumi
Rabshakeh trae for mekem olketa Jew feel wikdaon and sei: “Mekem wanfala agreement witim lord bilong mi, king long Assyria, and bae mi givim iufala tu thousand horse sapos iufala garem staka man for raedem olketa. Nomata olsem, waswe, iufala fit for winim wanfala bigman long army bilong lord bilong mi?” (2 Ki. 18:23, 24) Hezekiah and army bilong hem no fit for winim bigfala army bilong Assyria.
Pipol wea spoelem iumi savve garem bigfala paoa from gavman nao sapotim olketa. Hem nao wanem olketa Nazi long Germany duim long World War II. Olketa laek mekem pipol bilong God fraet. Wanfala brata wea stap long prison for staka year storyim nogud samting wea olketa duim long hem. Wantaem, wanfala bigman askem hem: “Waswe, iu lukim hao olketa sutim smol brata bilong iu long gun? Wanem nao iu lanem from datwan?” Hem sei: “Mi wanfala Witness bilong Jehovah and no eni samting bae changem datwan.” Then bigman hia sei, “Sapos olsem, mifala bae sutim iu tu.” Nomata olsem, brata bilong iumi gohed strong, and man hia no duim eni samting moa. Wanem nao helpem hem for gohed strong? Hem sei: “Mi trust long nem bilong Jehovah.”—Prov. 18:10.
Iumi mas garem faith long Jehovah olsem bigfala shield wea protectim iumi from eni samting Satan iusim for spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah. (Eph. 6:16) Dastawe hem gud for iumi prea long Jehovah for hem strongim faith bilong iumi. (Luke 17:5) Iumi mas followim tu evri samting wea wakaman wea faithful and wise talem for strongim faith bilong iumi. Taem iumi ting raonem wei wea Jehovah helpem profet Ezekiel for talemaot message long olketa bighed pipol, datwan savve strongim iumi tu. Jehovah talem hem: “Mi mekem feis bilong iu barava strong olsem feis bilong olketa and forhed bilong iu strong olsem forhed bilong olketa. Olsem wanfala diamond, wea strong winim strongfala ston, mi mekem forhed bilong iu olsem.” (Ezek. 3:8, 9) Jehovah savve helpem iumi for strong olsem Ezekiel.
No Foldaon Long Test
Pipol wea againstim iumi luksavve sapos samting switim man, datwan savve mekem man no faithful long God. Hem nao wanem Rabshakeh traem. Hem talem olketa long Jerusalem: “King long Assyria sei: ‘Iufala sarenda and kam long mi. . . . Bae mi tekem iufala go long land wea hem olsem land bilong iufala wea garem wheat for mekem bred and grape for mekem wine, witim olive tree for mekem oil and honey wea bae mekem iufala gohed for laef.’” (2 Ki. 18:31, 32) Toktok hia for kaikaim bred and drinkim wine mas barava heregud long olketa wea olsem prisoner insaed Jerusalem!
Samfala bigman trae for mekem wanfala missionary wea stap long prison for wikdaon. Olketa sei olketa laek tekem hem go long wanfala “naes haos” wea garem “naes garden” for sixfala month mekem hem tingting gud. Nomata olsem, brata hia disaed strong for gohed faithful long God. Wanem nao helpem hem? Hem sei: “Evritaem mi tingim hope abaotem Kingdom. . . . From mi savve gud long Kingdom bilong God datwan strongim mi, and mi nating daotem, dastawe olketa no savve mekem mi lusim Jehovah.”
Waswe, iumi barava biliv Kingdom bilong God hem stap? Abraham, aposol Paul, and Jesus gohed strong nomata olketa kasem test bikos olketa barava biliv long Kingdom. (Phil. 3:13, 14; Heb. 11:8-10; 12:2) Sapos Kingdom hem first samting long laef bilong iumi and iumi tingim evritaem olketa blessing, iumi tu bae no foldaon long test taem eniwan trae switim iumi.—2 Cor. 4:16-18.
Jehovah Bae Nating Lusim Iumi
Nomata Rabshakeh trae for mekem olketa Jew fraet, Hezekiah and pipol bilong hem gohed for trustim Jehovah. (2 Ki. 19:15, 19; Isa. 37:5-7) Jehovah ansarem prea bilong olketa and sendem wanfala angel for killim dae 185,000 soldia bilong Assyria long wanfala naet nomoa. Next day, Sennacherib shame tumas and hem kwiktaem go bak long Nineveh witim tu-thri soldia.—2 Ki. 19:35, 36.
Jehovah nating lusim pipol wea trustim hem. Jehovah duim sem samting tu long olketa brata and sista wea gohed strong taem olketa kasem test. Dastawe Dadi long heven sei: “Mi nao Jehovah, God bilong iu. Mi hol strong long raet hand bilong iu and sei, ‘Iu no fraet, bae mi helpem iu.’”—Isa. 41:13.
[Footnote]
a “Rabshakeh” hem title bilong wanfala bigman bilong Assyria. Bible no talem nem bilong hem.
[Piksa long page 13]
Winim 30 taem long Bible, Jehovah sei: “Iu no fraet”
[Piksa long page 12]
Olketa enemy bilong pipol bilong God iusim wanem kaen trik distaem olsem Rabshakeh?
[Piksa long page 15]
Taem iumi fren gud witim Jehovah, iumi savve faithful taem iumi kasem test