Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w11 11/15 pp. 6-10
  • “No Depend Long Savve Bilong Iuseleva”

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • “No Depend Long Savve Bilong Iuseleva”
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2011
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Taem Iumi Kasem Hard Taem
  • Taem Iumi Disaedem Samting
  • Taem Iumi Kasem Test
  • Hao for Winim Wik Point Bilong Iumi
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2001
  • Impruvim Quality blo Olketa Prea blo Iumi
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2023
  • Why Nao Iumi Mas Prea Evritaem?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2003
  • “Mekem Iufala No Foldaon Long Temptation”
    Gohed for Luk Aot!
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2011
w11 11/15 pp. 6-10

“No Depend Long Savve Bilong Iuseleva”

“Trustim Jehovah long full heart bilong iu and no depend long savve bilong iuseleva.”—PROV. 3:5.

1, 2. (a) Wanem nao samfala hard taem wea iumi savve kasem? (b) Hu nao iumi shud trustim and why nao olsem?

TINGIM samting wea kasem thrifala hia. Boss bilong Cynthiaa finisim samfala wakaman long company. Cynthia wari nogud hem tu lusim waka bilong hem. Wanem nao bae hem duim sapos boss finisim hem? Hao nao bae hem peim samting wea famili needim? Tingim Pamela. Hem laek for muv long ples wea needim samfala pablisa moa for preachim gud nius. Bat hem no savve sapos hem shud go or nomoa. And tingim problem bilong Samuel. Taem hem smol hem lukluk long olketa rabis piksa. Distaem hem 20 year finis, bat feeling for laek lukim olketa rabis piksa hem stap yet. Wanem nao bae helpem hem for winim datwan?

2 Taem iu kasem hard taem, or iu need for disaedem samting, or iu kasem test, hu nao iu trustim for helpem iu? Waswe, iu depend long savve bilong iuseleva or iu “putim evri hevi bilong iu long hand bilong Jehovah”? (Ps. 55:22) Bible sei: “Jehovah hem lukluk long olketa wea raeteous, and taem olketa askem hem for helpem olketa, hem herem olketa.” (Ps. 34:15) So hem important for trustim Jehovah long full heart bilong iumi and no depend long savve bilong iumiseleva!—Prov. 3:5.

3. (a) Wanem nao hem minim for trustim Jehovah? (b) Why nao samfala depend long savve bilong olketa seleva nomoa?

3 Iumi showimaot iumi trustim Jehovah long full heart taem iumi duim samting wea hem laekem. Iumi mas prea evritaem long hem mekem hem savve helpem and leadim iumi. Nomata olsem, staka pipol tingse hem hard for trustim Jehovah. Tingim wanfala sista wea nem bilong hem Lynn. Hem sei hem no isi for hem trustim Jehovah. Why nao olsem? Hem sei: “Mi no savve story or lukim dadi bilong mi and mami no lovem and lukaftarem mi tu. So mi nao mas waka hard for kasem wanem mi needim.” From datwan, hem no isi for Lynn trustim narawan. Plande pipol no trustim Jehovah bat olketa depend long savve bilong olketa seleva nomoa. Olketa tingse olketa no needim Jehovah for helpem olketa. Olsem example, brata wea elder for longtaem maet depend long savve bilong hemseleva winim wei for prea bifor hem duim waka long kongregeson.

4. Wanem nao bae iumi storyim long disfala study?

4 Taem iumi prea long Jehovah for helpem iumi, hem laekem iumi for duim samting followim wanem iumi askem and wanem hem hapi long hem. So hao nao bae iumi luksavve sapos iumi needim Jehovah for helpem iumi stretem problem or iumiseleva nao fit for stretem datwan? Wanem nao iumi shud tingim taem iumi disaedem samting? Taem iumi kasem test, why nao iumi need for prea? Bae iumi storyim samfala example long Bible wea bae helpem iumi.

Taem Iumi Kasem Hard Taem

5, 6. Taem King Sennacherib laek for tekovarem Jerusalem, wanem nao Hezekiah duim?

5 Bible sei olsem abaotem King Hezekiah bilong Judah: “Hem nating lusim Jehovah. Hem evritaem obeyim Jehovah and followim olketa law wea hem givim long Moses bifor.” Tru tumas, Hezekiah “trustim Jehovah.” (2 Ki. 18:5, 6) Long wanfala taem, King Sennacherib bilong Assyria and army bilong hem faetem olketa Israelite and tekovarem samfala taon long Judah, and hem laek for tekovarem Jerusalem tu. So king hia sendem army bilong hem long Jerusalem. Hem sendem Rabshakeh and tufala nara man for tok spoelem pipol long Jerusalem and for mekem olketa fraet. Wanem nao Hezekiah duim? Hem go long temple and prea long Jehovah. Hem sei: “Jehovah, iu nao God bilong mifala. Plis Jehovah, sevem mifala from olketa bilong Assyria mekem evri pipol long world savve hao iu nomoa trufala God.”—2 Ki. 19:14-19.

6 Hezekiah askem Jehovah for helpem hem and duim samting followim prea bilong hem. Olsem example, bifor hem go long temple for prea, hem talem olketa Israelite for no talem eni samting long Rabshakeh. Hezekiah sendem tu samfala man for askem advaes long profet Isaiah. (2 Ki. 18:36; 19:1, 2) Hezekiah duim samting wea Jehovah hapi long hem. Hem no askem olketa long Egypt or pipol from olketa nara kantri for helpem hem bikos hem savve Jehovah no laekem hem for duim datwan. Hezekiah no depend long savve bilong hemseleva bat hem trustim Jehovah. Bihaen angel bilong Jehovah killim dae 185,000 soldia bilong Assyria, King Sennacherib bilong Assyria witim olketa soldia wea laef yet lusim datfala ples and go bak long Nineveh.—2 Ki. 19:35, 36.

7. Hao nao prea bilong Hannah and Jonah savve strongim iumi?

7 Tingim Hannah, waef bilong Elkanah. Hannah sorre tumas bikos hem no savve garem pikinini. Nomata olsem, hem depend long Jehovah and prea abaotem datwan. (1 Sam. 1:9-11, 18) Tingim tu profet Jonah. From hem no obeyim Jehovah, wanfala big fish swallowim hem. Bat Jonah prea long Jehovah. Hem sei: “Long taem wea mi kasem trabol mi singaot long Jehovah, and hem ansarem mi. From bele bilong grev mi singaot for help and iu herem voice bilong mi.” (Jonah 2:1, 2, 10) Nomata problem wea iumi kasem hem big tumas, iumi savve prea long Jehovah and askem hem for helpem iumi. Datwan comfortim iumi.—Readim Psalm 55:1, 16.

8, 9. (a) Taem Hezekiah, Hannah, and Jonah prea, wanem nao main samting wea olketa tingim? (b) Wanem nao iumi savve lanem from datwan?

8 Hezekiah sorre bikos pipol no tinghae long nem bilong God. Hannah promisim Jehovah sapos hem garem wanfala son bae hem givim datfala pikinini for waka long tabernacle long Shiloh. And Jonah sei: “Evri samting wea mi promisim long iu, bae mi duim.” (Jonah 2:9) Example bilong Hezekiah, Hannah, and Jonah helpem iumi for luksavve wanem samting nao iumi shud prea abaotem long Jehovah taem iumi safa. Nomata thrifala hia kasem hard taem, prea bilong olketa showimaot olketa no tingim olketa seleva nomoa and problem wea olketa kasem. Main samting wea olketa tingim nao hem for mekhae long nem bilong God, for worshipim hem, and for duim wanem hem laekem.

9 Taem iumi kasem hard taem and prea long Jehovah for helpem iumi, hem gud for tingim why nao iumi duim datwan. Waswe, iumi askem Jehovah for stretem datfala problem nomoa? Or waswe, iumi tingim Jehovah and olketa plan bilong hem tu? Taem iumi kasem hard taem, datwan savve mekem iumi wari and tingim nomoa problem wea iumi kasem. Maet iumi no tingim nao plan bilong Jehovah and wei wea iumi worshipim hem. So taem iumi prea long Jehovah for helpem iumi, iumi shud prea for pipol tinghae long nem bilong hem and for luksavve Jehovah nomoa fit for rul. Sapos iumi tingim olketa samting hia, datwan bae helpem iumi for no wikdaon nomata problem wea iumi kasem hem no finis. Maet samfala taem Jehovah no finisim problem bilong iumi stretawe. Bat hem savve strongim iumi for no givap.—Readim Isaiah 40:29; Philippians 4:13.

Taem Iumi Disaedem Samting

10, 11. Wanem nao Jehoshaphat duim taem hem mas mekem wanfala important disison?

10 Hao nao iu savve disaedem olketa important samting long laef? Waswe, iu disaedem firstaem wanem iu laekem and then askem Jehovah for blessim datwan? Jehoshaphat wea hem king long Judah showimaot gudfala example long wei for duim samting firstaem bifor hem mekem disison. Olketa long Moab and Ammon kam for faetem olketa long Judah bat olketa long Judah no fit for faetem olketa. Wanem nao Jehoshaphat duim?

11 Bible sei: “Taem Jehoshaphat herem nius, hem fraet tumas so hem prea long Jehovah.” Hem talem evriwan long Judah for no kaikai and for olketa hipap tugeta long Jerusalem for askem Jehovah for helpem olketa. Taem evriwan hipap tugeta Jehoshaphat prea olsem: “God bilong mifala, plis panisim olketa. Mifala no strong for faetem disfala army. Mifala no savve wanem nao for duim, bat mifala luk go long iu nomoa for helpem mifala.” Jehovah herem prea bilong Jehoshaphat and hem sevem olketa. (2 Chron. 20:3-12, 17) Taem iumi mekem olketa important disison wea bae affectim wei wea iumi fren witim Jehovah, iumi shud depend long hem and no long savve bilong iumiseleva.

12, 13. Taem iumi disaedem samting, wanem nao iumi savve lanem from King David?

12 Sapos problem wea iumi kasem hem luk olsem hem isi for stretem, wanem nao iumi shud duim? Maet iumi tingse iumi savve stretem kwiktaem nomoa bikos iumi kasem sem samting bifor. Example bilong King David savve helpem iumi for savve wanem for duim taem samting olsem kasem iumi. Taem olketa Amalekite attakim pipol long Ziklag, olketa tekem olketa waef and olketa pikinini bilong David and olketa waef and olketa pikinini bilong olketa man bilong David. David prea olsem long Jehovah: “Waswe, mi shud go bihaenem olketa wea tekem famili bilong mifala?” Jehovah sei: “Iu go bihaenem olketa. Bae iu kasem olketa and tekem bak famili bilong iufala.” David obeyim Jehovah and hem tekem bak evriwan and evri samting wea olketa Amalekite tekem.—1 Sam. 30:7-9, 18-20.

13 Bihaen olketa Amalekite attakim Ziklag, olketa Philistine attakim olketa Israelite. David prea moa long Jehovah abaotem wanem for duim. God sei: “Iu go faetem olketa Philistine and bae mi helpem iu for winim olketa.” (2 Sam. 5:18, 19) No longtaem bihaen, olketa Philistine kam bak moa for faetem David and army bilong hem. Wanem nao David duim? Maet hem tingse hem savve wanem for duim bikos tufala taem bifor hem kasem sem samting tu. Maet David tingse hem fit for go faetem olketa enemy. Nomata olsem, hem no depend long savve bilong hemseleva bat hem prea moa long Jehovah. David hapi tumas hem askem Jehovah for leadim hem bikos Jehovah talem hem for duim difren samting. (2 Sam. 5:22, 23) So nomata problem wea iumi kasem hem luk olsem hem isi nomoa for stretem, iumi mas no depend long savve bilong iumiseleva nomata iumi kasem kaen problem olsem bifor.—Readim Jeremiah 10:23.

14. Wanem nao iumi savve lanem from story bilong Joshua and olketa Gibeonite?

14 Iumi evriwan sin. So nomata brata hem elder and savve long staka samting, iumi evriwan shud askem Jehovah for helpem iumi taem iumi disaedem samting. Tingim wanem Joshua and olketa olo man long Israel bifor duim. Taem olketa Gibeonite kam for askem Joshua for mekem agreement for no faetem olketa, Joshua and olketa olo man hia no prea long Jehovah abaotem datwan. Nomata olketa Gibeonite stap klosap, olketa trikim Joshua and olketa olo man hia for tingse olketa kam from farawe ples. So Joshua and olketa olo man mekem agreement witim olketa. Nomata Jehovah no stopem olketa for mekem datfala agreement, hem mek sure datfala example stap long Bible for helpem iumi luksavve Joshua and olketa olo man hia no prea long Jehovah firstaem. So bifor iumi disaedem eni samting iumi shud prea long Jehovah.—Josh. 9:3-6, 14, 15.

Taem Iumi Kasem Test

15. Why nao hem important for prea taem iumi kasem test?

15 From iumi sin, iumi savve garem tingting for duim nogud samting. Dastawe iumi need for evritaem traem best for duim gud samting. (Rom. 7:21-25) Bat wanem nao savve helpem iumi for duim datwan? Jesus talem olketa disaepol for prea long Jehovah for helpem olketa taem olketa kasem test. (Readim Luke 22:40.) Nomata iumi prea long Jehovah maet iumi tingim yet or laek duim nogud samting. Sapos olsem, iumi need for “gohed for askem God” for wisdom for helpem iumi duim stret samting. Bible sei God kaen tumas for givim wisdom “long evriwan and bae hem no kros long man wea askem hem.” (Jas. 1:5) James storyim nara samting tu wea savve helpem iumi. Hem sei man savve “askem olketa elder long kongregeson for helpem hem. Olketa mas prea for hem and putim oil long hem long nem bilong Jehovah. Datfala prea wea olketa talem from olketa garem faith bae mekem datfala man wea sik hem gud bak.”—Jas. 5:14, 15.

16, 17. Sapos iumi kasem test, wanem taem nao hem gud for iumi prea long Jehovah?

16 Sapos iumi no prea, hard for iumi winim samting wea traem iumi. So wanem taem nao hem gud for prea long Jehovah? Tingim wanem happen long wanfala young man wea Proverbs 7:6-23 storyim. Long wanfala evening, man hia go followim road wea klosap long haos bilong wanfala olobaot woman. Woman hia talem hem for kam long haos bilong hem and hem go witim woman hia olsem buluka wea olketa man leadim for killim dae. Why nao young man hia followim datfala road? Bible sei hem “no garem stretfala tingting.” Luk olsem hem no isi for hem duim stret samting. (Prov. 7:7) Wanem taem nao hem gud for hem prea long Jehovah? Hem tru, hem shud prea long taem wea datfala woman story witim hem. Bat best taem for hem prea nao hem taem wea hem tingting for followim datfala road.

17 Maet distaem wanfala man traem best for no lukluk long olketa rabis piksa. Bat waswe sapos hem lukluk long olketa Web site long Internet wea hem savve hem garem olketa rabis movie and piksa? Sapos hem duim datwan, hem bae olsem datfala young man wea Proverbs chapter 7 storyim. Hem bae olsem man wea wakabaot followim road wea no sef. Iumi need for prea long Jehovah for helpem iumi for no lukluk long olketa rabis piksa. Sapos iumi garem feeling for laek lukim olketa rabis piksa, iumi need for prea kwiktaem mekem iumi no lukluk long olketa Web site hia.

18, 19. (a) Why nao hem no isi for duim stret samting, bat wanem nao savve helpem iumi? (b) Wanem nao iu disaed strong for duim?

18 Hem no isi for duim stret samting. Aposol Paul sei “diswan hem bikos nogud samting wea man laek for duim hem againstim spirit.” So samting wea iumi laek for duim hem difren from wanem iumi no laek for duim. (Gal. 5:17) Taem iumi kasem test or iumi garem tingting for laek duim nogud samting, iumi mas prea strong long Jehovah. Then iumi need for duim samting followim wanem iumi prea abaotem. Hem gud for tingim hao Jehovah bae ‘no letem samting for switim iumi wea iumi no fit for winim.’ Hem savve helpem iumi for gohed faithful.—1 Cor. 10:13.

19 Prea hem nambawan present wea savve helpem iumi taem iumi kasem hard taem, taem iumi disaedem samting, and taem iumi kasem test. Taem iumi prea long Jehovah, datwan showimaot iumi trustim hem. Iumi shud gohed askem God for holy spirit bilong hem for leadim and strongim iumi. (Luke 11:9-13) So hem gud for iumi evritaem trustim Jehovah and no depend long savve bilong iumiseleva.

[Footnote]

a Mifala changem olketa nem.

Wanem Nao Ansa Bilong Iu?

• Wanem nao iumi lanem from wei wea Hezekiah, Hannah, and Jonah trustim Jehovah?

• Taem iumi disaedem samting, wanem nao iumi lanem from example bilong David and Joshua?

• Sapos iumi kasem test, wanem taem nao hem gud for iumi prea long Jehovah?

[Piksa long page 9]

Wanem taem nao hem gud for iumi prea?

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem