Lanem Pikinini Bilong Iu
Why Jesus No Kwiktaem Duim Samting
JESUS herem gud fren bilong hem Lazarus hem sik fogud. Mary and Martha, tufala sista bilong Lazarus sendem wanfala man for go talem nius long Jesus. Datfala man kam from Bethany, ples wea Lazarus and tufala sista bilong hem stap. Tufala hia bilivim Jesus savve healim brata bilong tufala, nomata olketa stap farawe narasaed long Jordan River. Tufala savve Jesus healim finis samfala pipol wea stap farawe from ples wea Jesus stap.—Matthew 8:5-13; John 11:1-3.
Taem datfala man talem sorre nius long Jesus, hem nating duim eni samting. Bible sei: “Hem weit for tufala day moa long ples wea hem stap.” (John 11:6) Waswe, iu savve why nao Jesus no kwiktaem for duim samting for helpem Lazarus?—a Iumi storyim diswan.
Jesus savve Lazarus dae finis dastawe hem talem olketa aposol: “Iumi go bak moa long Judea.” Olketa sei: “No longtaem go nomoa olketa long Judea laek sutim iu dae long ston. So hao nao iu laek go bak moa long there?” Jesus sei: “Fren bilong iumi Lazarus hem sleep nao, bat bae mi go for wekapem hem.”
Olketa aposol sei: “Lord, sapos hem sleep, bae hem gud bak moa ia.” So Jesus sei: “Lazarus hem dae nao.” Then hem talem toktok wea maet mekem olketa sapraes: “Mi hapi mi no stap long there bikos samting wea mi bae duim bae strongim faith bilong iufala. Iumi go long hem distaem.”
Thomas no fraet and sei: ‘Iumi go tu mekem iumi dae witim Jesus.’ Thomas savve olketa enemy bae laek trae moa for killim Jesus, and maet olketa aposol tu. Nomata olsem, evriwan nao go. Bihaen samting olsem tufala day, olketa kasem Bethany, hom bilong Lazarus. Hem samting olsem 3 kilometer from Jerusalem.—John 11:7-18.
Waswe, iu savve why nao Jesus hapi from hem no kwiktaem go long there?— Long olketa narataem bifor, Jesus mekem samfala for laef bak, bat olketa hia dae for tu-thri hour nomoa. (Luke 7:11-17, 22; 8:49-56) Bat Lazarus stap long grev for samfala day finis. Evriwan savve hem dae finis nao!
Taem Martha, sista bilong Lazarus herem Jesus klosap kasem Bethany, hem ran go for meetim hem. Hem sei: “Lord, sapos iu long hia, hard for brata bilong mi dae.” Jesus comfortim hem olsem: “Brata bilong iu bae laef bak.” Martha ran go bak and tok smol long sista bilong hem Mary: “Teacher hem kam nao and hem laek lukim iu.”
Stretawe Mary go lukim Jesus. Bat staka pipol tingse Mary go long grev, so olketa go followim hem. Taem Jesus lukim Mary and pipol wea kam witim hem olketa krae, hem tu “krae.” No longtaem nomoa, olketa kasem grev wea olketa satem witim big ston. Jesus sei: “Iufala aotem ston hia.” Bat Martha sei: “Lord, hem mek-foa day finis so masbi body bilong hem smel nao ia.”
Pipol obeyim Jesus and olketa aotem datfala ston. Then hem prea firstaem long God for thankiu long hem for paoa wea hem bae givim for mekem Lazarus laef bak. Jesus singaot and sei: “Lazarus, iu kamaot!” Then Lazarus kamaot witim ‘kaleko wea olketa pasolem long hem.’ So Jesus sei: “Aotem kaleko hia mekem hem savve wakabaot.”—John 11:19-44.
Waswe, iu minim why nao Jesus no kwiktaem duim samting?— Hem savve sapos hem weit, hem bae givim gudfala witness abaotem Dadi bilong hem, Jehovah. From hem duim datwan, staka pipol biliv long God. (John 11:45) Waswe, iu luksavve wanem iumi savve lanem from example bilong Jesus?—
Maet iu tu bae luksavve long taem wea fitim for story abaotem olketa naes samting wea God duim finis and wea bae hem duim long future. Maet iu savve story long olketa skulfren or olketa teacher bilong iu. Samfala young wan savve story front long class abaotem olketa nambawan blessing wea pipol bae kasem taem Kingdom bilong God hem rul. Hem tru, iu hard for mekem eniwan wea dae for laef bak, bat iu savve helpem olketa narawan for savve long God. Hem nao bae mekem olketa wea iumi lovem wea dae for laef bak.
a Sapos iu read witim wanfala pikinini, disfala mark (—) hem minim for stop lelebet and askem pikinini for talem tingting bilong hem.