Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w10 10/15 pp. 3-7
  • “No Eniwan Hem Savve Long Tingting Bilong Jehovah”

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • “No Eniwan Hem Savve Long Tingting Bilong Jehovah”
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2010
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • No Garem Rong Tingting
  • Garem “Tingting Bilong Christ”
  • Hao Jehovah Story Witim Moses
  • Hao Jehovah Story Witim Abraham
  • Wanem Iumi Lanem
  • Lanem Olketa Wei Bilong Jehovah
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2005
  • Luksavve Long Jesus wea Moses Hem Piksarem
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2009
  • Waswe, Iu Savve Gud lo Jehovah?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2019
  • Tingting Bilong Hu Nao Iu Followim?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2018
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2010
w10 10/15 pp. 3-7

“No Eniwan Hem Savve Long Tingting Bilong Jehovah”

“ ‘No eniwan hem savve long tingting bilong Jehovah mekem hem savve teachim hem.’ Bat iumi garem tingting bilong Christ.”​—⁠1 COR. 2:​16.

1, 2. (a) Wanem samting nao pipol faendem hem hard for minim? (b) Iumi mas luksavve long wanem abaotem tingting bilong iumi and tingting bilong Jehovah?

WASWE, iu faendem hem hard for minim tingting bilong narawan? Maet iu just marit and iu feel olsem hem hard for minim tingting bilong hasband or waef bilong iu. Tru tumas, tingting bilong olketa man and woman hem difren and hao olketa story tu hem difren. Long samfala culture, nomata olketa man and woman story long sem languis, maet hao olketa talem olketa toktok hem here difren tu! From pipol garem difren kastom and languis, tingting and wei bilong olketa no semsem. Nomata olsem, taem iumi savve gud long narawan bae iumi start for minim tingting bilong hem.

2 So iumi shud no sapraes hao tingting bilong iumi hem barava difren from tingting bilong Jehovah. Jehovah iusim profet Isaiah for talem olketa Israelite: “Tingting bilong iufala no olsem tingting bilong mi, and olketa wei bilong mi no olsem olketa wei bilong iufala.” Then Jehovah talem tokpiksa for strongim diswan. Hem sei: “Olsem skae hem hae winim earth, olketa wei bilong mi and tingting bilong mi hem hae winim olketa wei bilong iufala and tingting bilong iufala.”​—⁠Isa. 55:​8, 9.

3. Wanem nao tufala samting wea iumi savve duim for “fren gud witim Jehovah”?

3 Bat waswe, diswan minim iumi shud no trae for minim tingting bilong Jehovah? Nomoa. Nomata hem hard for iumi minim tingting bilong Jehovah long evri samting, Bible encouragem iumi for “fren gud witim Jehovah.” (Readim Psalm 25:14; Proverbs 3:​32.) Wanem nao bae helpem iumi for duim datwan? First samting hem for tinghae long wanem Jehovah duim wea Bible storyim. (Ps. 28:⁠5) Mek-tu samting, hem for savve long “tingting bilong Christ,” bikos Christ hem “olsem God.” (1 Cor. 2:​16; Col. 1:​15) Sapos iumi studyim olketa story long Bible and ting raonem, datwan bae helpem iumi for minim lelebet olketa wei and tingting bilong Jehovah.

No Garem Rong Tingting

4, 5. (a) Wanem samting nao iumi mas no duim? Minim kam. (b) Wanem rong tingting nao olketa Israelite garem?

4 Taem iumi ting raonem wanem Jehovah duim, iumi mas no judgem God followim wanem olketa man tingse hem stret. Diswan showaot long wanem Jehovah talem long Psalm 50:21. Hem sei: “Iufala tingse mi bae olsem iufala.” Hem olsem wanem wanfala savveman wea studyim Bible hem sei winim 175 year go pas: “Pipol savve judgem God followim standard bilong olketa, and olketa tingse God mas followim olketa sem law wea olketa man shud followim.”

5 Iumi mas careful for no garem kaen tingting olsem abaotem Jehovah and tingse hem mas followim olketa standard bilong iumi and wea iumiseleva laekem. Why nao olsem? Taem iumi studyim Bible, maet iumi tingse samfala samting wea Jehovah duim no barava stret. Olketa Israelite bifor garem tingting olsem and datwan mekem olketa for garem rong tingting abaotem hao Jehovah deal witim olketa. Tingim samting wea Jehovah talem long olketa: “Iufala bae sei: ‘Disfala wei bilong Jehovah hem no stret.’ Iufala bilong Israel, plis iufala lisin kam. Waswe, iufala tingse wei bilong mi no stret? Olketa wei bilong iufala nao no stret!”​—⁠Ezek. 18:⁠25.

6. Wanem nao Job lanem, and wanem gud samting nao iumi lanem from datwan?

6 Wanfala samting wea savve helpem iumi for no judgem Jehovah, hem for luksavve hao staka taem tingting bilong iumi hem no stret and iumi no savve long evri samting. Job need for luksavve long datwan. Taem hem safa, hem barava feel wikdaon and start for tingim hemseleva. Hem no tingim olketa samting wea important. Bat Jehovah helpem hem for tingim olketa nara samting. Hem askem winim 70 kwestin long Job, bat Job no savve ansarem. Jehovah duim olsem for helpem Job luksavve hem no savve long evri samting. Job hem hambol and stretem tingting bilong hem.​—⁠Readim Job 42:​1-6.

Garem “Tingting Bilong Christ”

7. Why nao wei for ting raonem olketa samting wea Jesus duim bae helpem iumi minim tingting bilong Jehovah?

7 Evri samting wea Jesus talem and duim barava followim Dadi bilong hem. (John 14:⁠9) So taem iumi ting raonem olketa samting wea Jesus duim, datwan bae helpem iumi for minim tingting bilong Jehovah. (Rom. 15:5; Phil. 2:⁠5) Bae iumi storyim tufala story long Bible.

8, 9. Olsem John 6:​1-5 storyim, wanem nao happen wea mekem Jesus askem kwestin long Philip, and why nao Jesus duim olsem?

8 Tingim disfala story. No longtaem bifor Pasova long 32 C.E., olketa aposol bilong Jesus kam bak from bigfala preaching waka wea olketa duim long Galilee. From evriwan taed, Jesus tekem olketa long narasaed bilong Sea long Galilee long ples wea farawe from eni taon. Bat staka thousand pipol followim olketa. Bihaen Jesus healim olketa and teachim staka samting long olketa, wanfala problem kamap. From pipol hia stap long ples wea farawe from eni taon, wea nao bae olketa tekem kaikai? Jesus luksavve long problem hia and hem askem Philip wea kam from datfala ples: “Wea nao bae iumi peim bred for olketa hia?”​—⁠John 6:​1-5.

9 Why nao Jesus askem datwan long Philip? Waswe, Jesus wari abaotem wanem for duim? Nomoa. Wanem nao Jesus tingim? Aposol John sei: “Jesus savve finis wanem hem bae duim bat hem talem diswan for testim hem nomoa.” (John 6:⁠6) Jesus laek savve sapos faith bilong olketa disaepol hem strong. Taem hem askem datfala kwestin, datwan mekem olketa for tingting and garem chance for showimaot faith long wanem hem savve duim. Bat wanem olketa talem showimaot olketa no garem faith long wanem Jesus savve duim and olketa no ting raonem evri samting. (Readim John 6:​7-9.) Jesus duim samting wea olketa nating tingim. Hem duim mirakol for feedim staka thousand pipol hia wea hangre.​—⁠John 6:​10-​13.

10-12. (a) Maet why nao Jesus no kwiktaem duim wanem datfala woman askem? Minim kam. (b) Wanem nao bae iumi storyim?

10 Disfala story savve helpem iumi for minim tingting bilong Jesus long nara samting wea happen. Bihaen hem feedim staka thousand pipol hia, Jesus and olketa aposol bilong hem go long north long narasaed long border bilong Israel, long olketa ples wea klosap long Tyre and Sidon. Long there, olketa meetim wanfala woman from Greece wea gohed askem Jesus for healim gele bilong hem. Firstaem, Jesus no laek herem datfala woman. Bat taem datfala woman gohed for ask, Jesus sei long hem: “Firstaem, olketa pikinini nao mas kaikai, bikos hem no stret for tekem bred bilong olketa pikinini and torowem go long olketa smol dog.”​—⁠Mark 7:​24-​27.

11 Why nao Jesus no laek for helpem datfala woman firstaem? Waswe, Jesus testim hem for luksavve sapos hem garem faith olsem hem duim long Philip? Wei wea Jesus story long woman hia no mekem hem for givap. From Jesus talem datfala toktok “olketa smol dog,” hem showimaot olketa smol dog no raf olsem olketa big dog. So maet Jesus act olsem wanfala dadi wea no kwiktaem givim wanem pikinini laekem bikos hem laek for testim firstaem sapos pikinini hia barava laekem samting wea hem askem. Iumi no savve why Jesus no kwiktaem duim wanem datfala woman askem, bat taem woman hia showimaot hem garem faith, Jesus duim wanem hem laekem.​—⁠Readim Mark 7:​28-​30.

12 Tufala story hia helpem iumi for minim “tingting bilong Christ.” Bae iumi storyim hao diswan savve helpem iumi for minim tingting bilong Jehovah.

Hao Jehovah Story Witim Moses

13. Hao nao wei for savve long tingting bilong Jesus savve helpem iumi?

13 Taem iumi savve long tingting bilong Jesus, datwan savve helpem iumi for minim olketa story long Bible wea maet no isi for minim. Tingim samting wea Jehovah talem long Moses bihaen olketa Israelite wakem gold buluka for worshipim. God sei: “Mi lukim pipol hia and mi savve olketa bighed tumas. So letem mi finisim olketa bikos mi kros tumas long olketa, and letem mi mekem iu nomoa witim olketa wea bae born kam from laen bilong iu for kamap wanfala big nation.”​—⁠Ex. 32:​9, 10.

14. Wanem nao Moses duim taem hem herem toktok bilong Jehovah?

14 Story gohed olsem: “Bat Moses trae for changem tingting bilong Jehovah, God bilong hem, and hem sei: ‘Jehovah, why nao iu kros tumas long pipol bilong iu and laek finisim olketa? Iu iusim bigfala paoa bilong iu for tekem olketa kamaot from Egypt. Hem nogud for pipol long Egypt sei iu trikim nomoa pipol bilong iu for kam long olketa maunten mekem iu killim olketa dae! Plis iu no kros long olketa. Plis iu changem tingting bilong iu and no finisim olketa. Tingim thrifala wakaman bilong iu Abraham, Isaac, and Israel, and promis wea iu mekem witim olketa. Iu sei long olketa: “Bae mi mekem olketa pikinini bilong iu kamap staka olsem olketa star long skae, and bae mi givim evri land wea mi promisim long olketa, and bae hem land bilong olketa for olowe.” ’ So Jehovah hem feel sorre and changem tingting bilong hem. Hem no finisim olketa olsem hem ting for duim firstaem.”​—⁠Ex. 32:​11-​14.a

15, 16. (a) Samting wea Jehovah talem long olketa Israelite mekem Moses garem chance for duim wanem? (b) Wei wea Jehovah “feel sorre” hem showimaot wanem?

15 Waswe, Moses need for stretem tingting bilong Jehovah? Barava nomoa! Nomata Jehovah talem wanem hem laek for duim, datwan no minim hem disaed finis for duim datwan. Hem olsem Jehovah testim Moses, olsem Jesus duim long Philip and datfala woman from Greece. Jehovah letem Moses for talemaot tingting bilong hem.b Jehovah iusim Moses for talem long olketa Israelite wanem Hem laekem, and Jehovah respectim waka wea hem givim long Moses. Waswe, bae Moses letem samting wea olketa Israelite duim mekem hem feel nogud? Waswe, Moses mekius long chance hia for talem Jehovah for forgetim olketa Israelite and mekem olketa wea bae born kam from laen bilong hem nao for kamap wanfala big nation?

16 Wanem Moses talem showimaot hem garem faith and hem trustim Jehovah bae duim stret samting. Hem showimaot hem tingim nem bilong Jehovah and no hemseleva. Moses no laekem eni samting for spoelem nem bilong God. Datwan showimaot hem minim “tingting bilong Jehovah” abaotem disfala samting wea happen. (1 Cor. 2:​16) Wanem nao kamaot from datwan? From Jehovah no barava disaed for finisim olketa Israelite, Bible sei Jehovah “feel sorre.” Long Hebrew languis, disfala toktok savve minim Jehovah no duim wanem hem laek for duim firstaem long datfala nation.

Hao Jehovah Story Witim Abraham

17. Wanem nao Jehovah duim wea showimaot hem barava patient witim Abraham?

17 Nara example wea showimaot Jehovah letem pipol bilong hem garem chance for showimaot faith and for trustim hem, hem nao taem wea Abraham ask abaotem Sodom. Long datfala story, Jehovah showimaot hem barava patient taem hem letem Abraham for kwestinim hem eitfala taem. Long wanfala taem Abraham barava askem Jehovah: “Hem hard for bilivim iu bae duim olsem and killim dae pipol wea raeteous witim rabis pipol and for mekem pipol wea raeteous for kasem nogud samting wea bae kasem rabis pipol! Hem hard for bilivim iu bae duim olsem. From iu Judge long full earth, waswe, bae iu no duim samting wea stret?”​—⁠Gen. 18:​22-​33.

18. Wanem nao iumi lanem from wei wea Jehovah story witim Abraham?

18 Long disfala story, wanem nao iumi lanem abaotem tingting bilong Jehovah? Waswe, Jehovah need for herem tingting bilong Abraham mekem hem disaedem stret samting? Nomoa. Hem tru, Jehovah savve talem long Abraham firstaem olketa reason why hem disaed for finisim Sodom. Bat Jehovah letem Abraham askem olketa kwestin mekem Abraham garem taem for acceptim wanem Jehovah disaedem and for minim tingting bilong Hem. Datwan helpem Abraham tu for luksavve Jehovah hem barava kaen and evritaem duim stret samting. Tru tumas, Jehovah ting long Abraham olsem fren bilong hem.​—⁠Isa. 41:8; Jas. 2:​23.

Wanem Iumi Lanem

19. Hao nao iumi savve followim example bilong Job?

19 Wanem nao iumi lanem abaotem “tingting bilong Jehovah”? Iumi need for lukluk long Bible mekem iumi savve minim tingting bilong hem. Iumi mas no judgem Jehovah followim standard and tingting bilong iumi. Job sei: “God hem no man olsem mi for mitufala go long kot for mi ansarem hem.” (Job 9:​32) Taem iumi start for minim tingting bilong Jehovah, iumi tu bae talem sem toktok olsem Job. Hem sei: “Olketa samting hia hem smol haf long olketa samting wea hem savve duim, and hem olsem God hem tok smol nomoa! Sapos God barava showimaot evri paoa bilong hem, bae hem olsem hem mekem bigfala thunder, and hard for iumi minim hem!”​—⁠Job 26:⁠14.

20. Wanem nao iumi shud duim sapos iumi readim story long Bible bat hem no isi for iumi minim?

20 Sapos iumi readim wanfala story long Bible bat hem no isi for iumi minim tingting bilong Jehovah, wanem nao iumi mas duim? Sapos iumi duim research bat iumi no minim yet tingting bilong Jehovah, iumi savve ting long diswan olsem wanfala test for showimaot iumi trustim Jehovah. Long olketa taem olsem hem gudfala chance for showimaot iumi minim olketa wei bilong Jehovah and olketa samting wea hem duim followim olketa wei bilong hem. Iumi mas hambol and luksavve iumi no savve minim evri samting wea Jehovah duim. (Eccl. 11:⁠5) Iumi tu bae agree witim disfala toktok bilong aposol Paul: “Olketa blessing, wisdom, and savve bilong God barava big tumas! Hem hard for iumi barava minim olketa judgment bilong God and olketa wei bilong hem! Olketa Holy Raeting sei: ‘Hao, eniwan savve long tingting bilong Jehovah or savve talem hem stretfala samting for duim?’ Or ‘Waswe, eniwan givim eni samting long God firstaem, mekem God mas givim bak eni samting long hem?’ Nomoa ia, bikos evri samting kam from God. Hem nao wakem olketa and hem wakem olketa for fitim wanem hem laekem. Praisem God for olowe. Amen.”​—⁠Rom. 11:​33-​36.

[Footnotes]

a Nara story wea olsem diswan stap long Numbers 14:​11-​20.

b Long tingting bilong samfala savveman, disfala Hebrew toktok “letem mi” wea stap long Exodus 32:​10, maet hem wanfala invitation. Hem olsem Jehovah letem Moses for talemaot tingting bilong hem, or ‘stand midolwan’ long God and olketa Israelite. (Ps. 106:23; Ezek. 22:30) Moses barava feel free for talemaot tingting bilong hem long Jehovah.

Waswe, Iu Tingim Yet?

• Wanem nao bae helpem iumi for no judgem Jehovah followim standard bilong iumiseleva?

• Taem iumi minim samting wea Jesus duim, long wanem wei nao datwan helpem iumi “fren gud witim Jehovah”?

• Wanem nao iu lanem from wei wea Jehovah story witim Moses and Abraham?

[Piksa long page 5]

Taem Jehovah story witim Moses and witim Abraham, wanem nao iumi lanem abaotem tingting bilong Hem?

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem