‘Wisdom Bilong God Barava Big Tumas!’
“Olketa blessing, wisdom, and savve bilong God barava big tumas! Hem hard for iumi barava minim olketa judgment bilong God and olketa wei bilong hem!”—ROM. 11:33.
1. Wanem nambawan privilege nao olketa Christian wea baptaes finis garem?
WANEM nambawan privilege nao iu kasem? Maet iu tingim wanfala assignment wea iu kasem long kongregeson or praise wea iu kasem for gud samting wea iu duim long skul or long waka. Bat nambawan privilege wea iumi olketa Christian wea baptaes finis garem nao hem for fren gud witim tru God, Jehovah. Datwan mekem “God hem savve gud long [iumi].”—1 Cor. 8:3; Gal. 4:9.
2. Why nao wei for savve long Jehovah and for Jehovah savve long iumi hem nambawan privilege?
2 Why nao wei for savve long Jehovah and for Jehovah savve long iumi hem nambawan privilege? Hem bikos Jehovah nao hae winim evriwan long universe and hem savve protectim olketa wea hem lovem. Profet Nahum sei: “Jehovah hem gud and hem wanfala sef ples for haed long taem bilong trabol. Hem tingim olketa wea trustim hem olsem sef ples for haed.” (Nah. 1:7; Ps. 1:6) Tru tumas, for kasem laef olowe iumi mas lane abaotem trufala God and Son bilong hem, Jesus Christ.—John 17:3.
3. Wanem nao iumi need for duim for savve long God?
3 For savve long God hem minim moa samting winim wei for savve nomoa long nem bilong hem. Iumi mas duim samting for kamap fren bilong hem, and for savve long wanem hem laekem and wanem hem no laekem. Wanem iumi duim long laef tu hem wanfala important samting wea showimaot iumi barava fren gud witim God. (1 John 2:4) Bat iumi need for duim nara samting sapos iumi barava laek for savve gud long Jehovah. Iumi need for savve, no long wanem hem duim nomoa bat hao hem duim datwan and why hem duim datfala samting. Taem iumi minim gud olketa plan bilong Jehovah, datwan bae mekem iumi for tinghae long ‘wisdom bilong God wea barava big tumas.’—Rom. 11:33.
Jehovah Hem God wea Garem Plan
4, 5. (a) Taem Bible iusim datfala word “plan,” wanem nao hem minim? (b) Storyim example wea showimaot man savve duim olketa difren samting for kasem sem goal nomoa.
4 Jehovah hem God wea garem plan and Bible story abaotem “plan bilong hem wea bae gohed for olowe.” (Eph. 3: 10, 11) Wanem nao diswan minim? Disfala word “plan” wea Bible iusim, hem minim wanfala goal or samting wea man laek for duim. Man savve duim olketa difren samting for kasem datfala goal.
5 Tingim disfala tokpiksa: Maet wanfala man laek for go long wanfala ples. Goal bilong hem nao for kasem datfala ples. Hem savve chusim olketa difren wei for go and difren road for kasem datfala ples. Taem hem go, maet weather hem change, traffic hem busy, or olketa satem road, so hem mas chusim difren wei for kasem datfala ples wea hem laek for go long hem. Nomata wanem samting nao hem mas disaedem, taem hem kasem datfala ples, hem kasem nao datfala goal bilong hem.
6. Wanem nao Jehovah duim wea showimaot hem savve changem samting for mekem plan bilong hem kamap tru?
6 Jehovah tu duim sem samting olsem datfala man long tokpiksa. Hem mas changem staka samting for mekem plan bilong hem kamap tru. From Jehovah tingim wei wea olketa man savve chusim wanem olketa laek duim, hem willing for changem wanem hem duim for mekem plan bilong hem kamap tru. Olsem example, Jehovah talem Adam and Eve: “Garem plande pikinini and fulimap earth and lukaftarem.” (Gen. 1:28) Bat from Adam and Eve no obeyim Jehovah, waswe, datwan spoelem nao plan bilong Jehovah? Barava nomoa nao! Stretawe Jehovah duim difren samting for mekem plan bilong hem kamap tru. Hem talem profesi hao wanfala “pikinini” bae finisim olketa nogud samting wea kamaot from wanem Satan, Adam, and Eve duim.—Gen. 3:15; Heb. 2:14-17; 1 John 3:8.
7. Wanem nao iumi lanem from samting wea Jehovah talem abaotem hemseleva long Exodus 3:14?
7 Wei wea Jehovah savve changem samting for mekem plan bilong hem kamap tru, hem barava fitim hao hem story abaotem hemseleva. Taem Moses talem long Jehovah hao hem hard lelebet for duim assignment wea hem kasem, Jehovah strongim hem olsem: “‘Mi bae kamap wanem mi laek for kamap.’ And hem sei moa: ‘Iu mas talem olsem long olketa Israelite, “Mi bae kamap nao hem sendem mi long iufala.”’” (Ex. 3:14) Tru tumas, Jehovah hem fit for duim eni samting wea hem need for duim for mekem plan bilong hem kamap tru! Aposol Paul storyim datwan long Romans chapter 11. Hem story abaotem tokpiksa olive tree. Wei for savve long datfala tokpiksa bae helpem iumi for tinghae long wisdom bilong Jehovah, nomata iumi garem hope for go long heven or for laef olowe long earth.
Plan Bilong Jehovah Abaotem Pikinini wea Profesi Storyim
8, 9. (a) Wanem nao fofala samting wea bae helpem iumi minim tokpiksa abaotem olive tree? (b) Wanem kwestin nao bae iumi storyim? (c) Wanem nao bae datwan showimaot abaotem Jehovah?
8 Bifor iumi minim tokpiksa abaotem olive tree, iumi need for savve long fofala samting wea Jehovah duim for mekem plan bilong hem abaotem Pikinini wea hem promisim for kamap tru. First samting, Jehovah promisim long Abraham hao “pipol long evri kantri [bae] kasem gud samting” from pikinini bilong hem. (Gen. 22:17, 18) Mek-tu samting, nation bilong Israel wea kam from laen bilong Abraham nao garem chance for kamap “olketa priest wea rul olsem king.” (Ex. 19:5, 6) Mek-thri samting, from staka Israelite no acceptim Messiah, Jehovah duim nara samting mekem olketa narawan kamap “olketa priest wea rul olsem king.” (Matt. 21:43; Rom. 9:27-29) Last samting, nomata Jesus nao main pikinini wea profesi storyim wea bae kam from laen bilong Abraham, olketa narawan tu kasem privilege for kamap pikinini bilong Abraham.—Gal. 3:16, 29.
9 Nara samting wea iumi lanem long buk bilong Revelation hem abaotem 144,000 wea bae king and priest witim Jesus long heven. (Rev. 14:1-4) Bible storyim olketa hia “olketa son bilong Israel.” (Rev. 7:4-8) Bat waswe, evriwan long 144,000 hem olketa Israelite or Jew nomoa? Ansa bilong datfala kwestin showimaot wei wea Jehovah savve changem wanem hem duim mekem plan bilong kamap tru. Bae iumi storyim hao leta wea aposol Paul raetem for olketa long Rome helpem iumi for savve long ansa.
“Olketa Priest wea Rul Olsem King”
10. Wanem chance nao nation bilong Israel garem?
10 Olsem iumi storyim finis, nation bilong Israel nomoa garem chance for “kamap olketa priest wea rul olsem king and wanfala holy nation.” (Readim Romans 9:4, 5.) Bat wanem nao bae happen taem datfala Pikinini wea God promisim hem kam? Waswe, bae nation bilong Israel garem inaf pipol for kasem full namba bilong “Israel bilong God” wea hem 144,000, wea olketa tu bae kamap pikinini bilong Abraham?—Gal. 6:16.
11, 12. (a) Wanem taem nao God start for chusim olketa wea bae rul long Kingdom long heven, and wanem nao tingting bilong staka Jew long datfala taem? (b) Wanem nao Jehovah duim for kasem “full namba bilong olketa” wea bae kamap pikinini bilong Abraham?
11 Readim Romans 11:7-10. Olketa Jew long first century les long Jesus. So olketa lusim nao chance wea olketa garem. Nomata olsem, long Pentecost 33 C.E. taem God start for chusim olketa narawan for kamap “olketa priest wea rul olsem king,” God chusim samfala Jew wea biliv long Jesus. Olketa hia “smol sekson” nomoa taem iumi comparem olketa witim full nation bilong olketa Jew.—Rom. 11:5.
12 Bat wanem nao Jehovah mas duim for kasem “full namba bilong olketa” wea bae kamap pikinini bilong Abraham? (Rom. 11:12, 25) Tingim wanem aposol Paul talem. Hem sei: “Diswan no minim toktok bilong God hem no kam tru, bikos no evriwan wea born long Israel hem wanfala Israelite. Nomata olketa born kam long laen bilong Abraham, long tingting bilong God no evriwan long olketa barava pikinini bilong Abraham . . . Diswan minim no evri pikinini bilong Abraham hem barava pikinini bilong God, bat olketa wea born bikos long datfala promis nao olketa trufala pikinini bilong Abraham.” (Rom. 9:6-8) So Jehovah no sei olketa wea bae kamap pikinini bilong Abraham mas kam from laen bilong Abraham.
Tokpiksa Olive Tree
13. Wanem nao (a) olive tree, (b) rut bilong hem, (c) body bilong hem, and (d) olketa branch piksarem?
13 Aposol Paul comparem olketa wea bae kamap pikinini bilong Abraham witim olketa branch bilong wanfala tokpiksa olive tree.a (Rom. 11:21) Disfala olive tree piksarem wei wea plan bilong God abaotem agreement wea hem mekem witim Abraham kamap tru. Rut bilong datfala tree hem holy and piksarem Jehovah wea hem givim laef long spiritual Israel. (Isa. 10:20; Rom. 11:16) Body bilong datfala tree piksarem Jesus wea hem nao barava important “pikinini” bilong Abraham. Each branch long datfala tree piksarem “full namba bilong olketa” wea kamap pikinini bilong Abraham tu.
14, 15. Hu nao God “katem” from datfala olive tree, and hu nao hem joinim long datfala tree?
14 Long tokpiksa abaotem olive tree, olketa Jew wea les long Jesus piksarem olketa branch bilong datfala olive tree wea God “katem.” (Rom. 11:17) Dastawe olketa lusim chance for kamap pikinini bilong Abraham. Bat hu nao bae changem olketa? Long tingting bilong olketa Jew, olketa praod and tingse olketa nao garem raet bikos olketa kam from laen bilong Abraham and hem bae no stret for letem pipol from olketa nara nation kamap pikinini bilong Abraham. Bat John Baptaesa talem olketa finis sapos Jehovah laekem, hem savve mekem olketa ston for garem olketa pikinini for Abraham.—Luke 3:8.
15 Wanem nao Jehovah duim for mekem plan bilong hem kamap tru? Paul talem hao God joinim olketa branch from wanfala wild olive tree go long datfala olive tree for changem olketa branch wea God katem. (Readim Romans 11:17, 18.) So olketa anointed Christian wea no Jew, wea samfala from kongregeson long Rome, olketa hia piksarem olketa branch bilong wild olive tree wea God joinim long datfala tokpiksa olive tree. Datwan mekem olketa kamap pikinini bilong Abraham. Tru tumas, firstaem olketa hia olketa branch bilong wild olive tree wea no garem chance for kamap pikinini bilong Abraham. Bat Jehovah mekem wei for olketa savve kamap olketa spiritual Israelite.—Rom. 2:28, 29.
16. Hao nao aposol Peter explainim wei wea God startim datfala spiritual nation?
16 Aposol Peter storyim hao God duim datwan. Hem sei: “Hem [Jesus Christ] spesol long iufala [olketa spiritual Israelite, wea samfala hem olketa Christian wea no Jew] bikos iufala biliv, bat long olketa wea no biliv, ‘datfala sem ston wea olketa man wea wakem haos les long hem, hem nao kamap main ston long haos,’ and hem kamap ‘ston wea savve mekem pipol foldaon and wanfala big ston wea satem road bilong olketa.’ . . . Bat iufala ‘pipol wea God chusim and olketa priest wea rul olsem king. Iufala wanfala holy nation and spesol pipol bilong God. Hem chusim iufala for talemaot long evri ples olketa nambawan wei’ bilong hem. Hem nao kolem iufala kamaot from darkness and tekem iufala go insaed long nambawan laet bilong hem. Long bifor, iufala no pipol bilong God, bat distaem iufala pipol bilong hem nao. Long bifor, God hem no showimaot mercy long iufala, bat distaem hem showimaot mercy long iufala nao.”—1 Pet. 2:7-10.
17. Why nao samting wea Jehovah duim “hem no samting wea olketa man savve duim”?
17 Jehovah duim samting wea staka tingse hem bae no duim. Paul sei samting wea happen “hem no samting wea olketa man savve duim.” (Rom. 11:24) Why nao olsem? For katem wanfala branch bilong wild tree and joinim go long tree bilong agriculture hem samting wea staka no savve duim. Nomata olsem, samfala farmer long first century duim datwan.b Long sem wei, Jehovah duim samting wea iumi no tingim. Long tingting bilong olketa Jew, olketa wea no Jew bae no garem olketa frut wea fitim, wea minim olketa bae no duim samting wea God laekem. Nomata olsem, Jehovah chusim olketa wea no Jew for kamap part long “pipol” wea bae garem datfala frut. (Matt. 21:43) Cornelius nao first wan wea no circumcise and wea no Jew for kamap Christian long 36 C.E. Bihaen datwan, chance hem stap for olketa wea no Jew for join go long datfala tokpiksa olive tree.—Acts 10:44-48.c
18. Wanem chance nao olketa Jew garem bihaen 36 C.E.?
18 Waswe, datwan minim bihaen long 36 C.E., olketa Jew no garem chance nao for kamap pikinini bilong Abraham? Nomoa. Paul sei: “Sapos olketa Jew start for garem faith, God bae joinim olketa go bak long datfala tree moa bikos hem savve duim datwan. God hem katem iufala from wild olive tree and joinim iufala go long olive tree wea grow long planteison, nomata datwan hem no samting wea olketa man savve duim. So sapos hem savve duim olsem, bae hem isi nomoa for hem joinim go bak olketa really branch bilong datfala olive tree wea hem katem!”d—Rom. 11:23, 24.
“Evriwan Bilong Israel Bae Sev”
19, 20. Wanem gud samting nao kamaot from samting wea Jehovah duim wea datfala olive tree piksarem?
19 Tru tumas, plan bilong Jehovah wea hem abaotem datfala “Israel bilong God” hem kamap tru long spesol wei. (Gal. 6:16) Olsem Paul hem talem, “evriwan bilong Israel bae sev.” (Rom. 11:26) “Evriwan bilong Israel” wea olketa nao full namba bilong Israel bilong God, bae kamap olketa priest wea rul olsem king long heven long taem wea Jehovah markem. No eni samting savve spoelem plan bilong Jehovah God!
20 Olsem profesi talem, pikinini bilong Abraham wea hem nao Jesus Christ witim 144,000 anointed Christian bae mekem “pipol long evri kantri” for kasem olketa blessing. (Rom. 11:12; Gen. 22:18) Datwan mekem evriwan wea worshipim God for kasem gud samting from datfala arrangement. Tru tumas, taem iumi gohed for lane abaotem hao Jehovah mekem plan bilong hem for kamap tru, datwan mekem iumi tinghae long “olketa blessing, wisdom, and savve bilong God [wea] barava big tumas.”—Rom. 11:33.
[Olketa Footnote]
a Luk olsem disfala olive tree no piksarem Israel bifor bikos nomata hem garem olketa king and priest, datfala nation no kamap olketa priest wea rul olsem king. Long Israel bifor, Law tambuim king for kamap priest. Paul iusim example bilong olive tree for showimaot spiritual Israel nao mekem plan bilong God for garem “olketa priest wea rul olsem king” for kamap tru. Mining bilong diswan hem change from wanem hem stap long August 15, 1983, Watchtower, page 14-19.
c Diswan hem happen long end bilong thri and haf year wea olketa Jew garem chance for kamap part bilong Israel bilong God. Profesi abaotem 70 week bilong olketa year storyim datwan.—Dan. 9:27.
d Datfala Greek word wea olketa transleitim olsem “planteison” long Romans 11:24 hem kam from nara word wea minim “gud, nambawan, or savve duim wanem hem shud duim.” Olketa iusim datwan for olketa samting wea duim nao wanem olketa shud duim.
Waswe, Iu Tingim Yet?
• Wanem nao iumi lanem abaotem Jehovah long wei wea hem mekem plan bilong hem kamap tru?
• Long Romans chapter 11, wanem nao . . .
olive tree piksarem?
rut bilong hem piksarem?
body bilong hem piksarem?
olketa branch piksarem?
• Why nao wei for joinim branch bilong wild tree long olive tree wea grow long planteison “hem no samting wea olketa man savve duim”?
[Piksa long page 24]
Why Nao Olketa Joinim Olketa Branch Bilong Wild Olive Tree?
▪ Lucius Junius Moderatus Columella, hem wanfala soldia bilong Rome and farmer wea stap long first century C.E. Staka savve long hem bikos hem raetem 12-fala buk abaotem laef long bush and hao for wakem garden and lukaftarem olketa animal.
Long mek-faev buk wea hem raetem, hem storyim wanfala wise toktok wea sei: “Man wea houm olive planteison showimaot hem ask for frut, man wea putim fertilizer showimaot hem barava ask for frut, and man wea prunim olive tree hem forcem tree for garem frut.”
Then hem story wanem for duim long olketa tree wea grow gud, bat wea no garem eni frut. Hem sei: “Hem gud for iusim wanfala tul for mekem hol long datfala tree and joinim wanfala branch bilong wild olive tree long datfala hol. Datwan bae mekem datfala olive tree for garem staka frut.”
[Piksa long page 23]
Waswe, iu minim tokpiksa abaotem olive tree?