Lane From Gud and Nogud Samting wea Solomon Duim
“God bilong Jacob . . . bae lanem iumi long olketa wei bilong hem, and iumi bae followim hem.”—ISA. 2:3
1, 2. Wanem nao iumi savve lanem from olketa example long Bible?
IUMI savve kasem gud samting from wanem Bible talem. Iumi lane abaotem olketa faithful man and woman wea showimaot gudfala example. (Heb. 11:32-34) Iumi lane tu abaotem olketa wea showimaot nogud example and iumi shud no followim wei and tingting bilong olketa.
2 Samfala pipol wea Bible storyim showimaot gudfala example bat olketa duim nogud samting tu wea iumi shud no followim. Tingim David. Hem man for lukaftarem sheepsheep and bihaen hem kamap king. Iumi savve followim example bilong David bikos hem tinghae long tru worship and trustim Jehovah. Bat David duim olketa bigfala sin tu. Hem duim adultery witim Bath-sheba and killim dae hasband bilong hem Uriah. Hem kaontem pipol long Israel and Judah nomata Jehovah no talem hem for duim datwan. Long disfala study, bae iumi lane abaotem Solomon, son bilong David, wea hem wanfala king and hem raetem samfala part long Bible. Bae iumi storyim tufala gud samting wea iumi savve lanem from Solomon.
“Wise Toktok Bilong Solomon”
3. Why nao Solomon hem gudfala example for iumi followim?
3 Jesus Christ nao hem bigfala Solomon. Hem storyim hao King Solomon hem gudfala example for iumi followim. Jesus sei olsem long samfala Jew: “Long taem wea God judgem evriwan, pipol distaem and queen bilong Sheba bae laef bak, and queen bilong Sheba bae showimaot pipol distaem, olketa guilty. Diswan hem bikos hem kam from farawe for herem wise toktok bilong Solomon. Bat samwan wea important winim Solomon nao hem stap.” (Matt. 12:42) Staka pipol savve long Solomon bikos hem garem wisdom. Solomon tu talem iumi for duim samting for kamap wise.
4, 5. (a) Wanem nao mekem Solomon for garem wisdom? (b) Hao nao wei wea iumi kasem wisdom hem difren from Solomon?
4 Taem Solomon kamap king, God story long hem long wanfala dream and talem Solomon for ask for eni samting wea hem laekem. Solomon askem God for wisdom bikos hem savve hem need for lanem staka samting. (Readim 1 Kings 3:5-9.) God hapi long Solomon bikos hem ask for wisdom. So God givim hem “heart wea wise and minim samting” and hem givim tu staka rich samting nomata Solomon no ask for datwan. (1 Ki. 3:10-14) Jesus storyim Solomon garem bigfala wisdom and taem queen bilong Sheba herem nius abaotem datwan, hem kam from farawe for herem wise toktok bilong Solomon.—1 Ki. 10:1, 4-9.
5 Iumi shud no tingse Jehovah bae givim wisdom long iumi long mirakol wei. Solomon sei “Jehovah nao givim wisdom” bat hem sei iumi mas waka hard for kasem datwan. Hem sei: “Lisin gud long wisdom, mekem heart bilong iu savve minim samting.” Solomon talem tu for iumi “ask for” wisdom and “gohed for lukaotem” wisdom. (Prov. 2:1-6) Tru tumas, iumi savve kasem wisdom.
6. Wanem nao iumi savve duim for followim gudfala example bilong Solomon?
6 Tingim diswan: ‘Waswe, mi tu laek for kasem wisdom olsem Solomon?’ Staka pipol busy long waka bikos olketa garem problem saed long selen. And datwan affectim tu disison wea olketa mekem saed long wanem education and haomas education nao olketa shud kasem. Wanem nao tingting bilong iu and famili? Waswe, samting wea iu disaedem showimaot iu lukaotem wisdom olsem samting wea garem hae price? Waswe, iu need for changem tingting bilong iu abaotem education mekem iu savve duim moa samting for kasem wisdom from God? Wisdom wea iumi kasem bae helpem iumi for olowe. Solomon sei: “Sapos iu duim olsem, bae iu luksavve wanem hem stret and gud, and hao for duim stret samting.”—Prov. 2:9.
Olketa Garem Peace Taem Solomon Mekhae Long Tru Worship
7. Wanem nao David and Solomon duim for wakem temple for worshipim God?
7 No longtaem bihaen Solomon hem king, hem laek buildim temple for changem tabernacle wea olketa iusim start kam from taem bilong Moses. So hem wakem temple wea barava luk naes. (1 Ki. 6:1) Staka pipol savve Solomon nao wakem datfala temple, bat hem no duim datwan for garem bignem. Hem no plan bilong Solomon tu for wakem temple bat hem plan bilong David. God nao talem David hao for wakem datfala temple and olketa samting wea bae stap insaed. David givim staka selen tu for buildim temple. (2 Sam. 7:2, 12, 13; 1 Chron. 22:14-16) Nomata olsem, Solomon nao garem waka for buildim temple. Hem wakem datfala temple for seven and haf year.—1 Ki. 6:37, 38; 7:51.
8, 9. (a) Wanem gud samting nao iumi lanem from example bilong Solomon? (b) Wanem gud samting nao olketa Israelite kasem taem Solomon mekhae long tru worship?
8 Solomon showimaot gudfala example taem hem no givap for duim gud samting and showimaot tru worship nao main samting long laef bilong hem. Taem hem finis for wakem temple, olketa putim ark bilong agreement insaed and Solomon prea for evriwan wea hipap. Hem askem Jehovah for herem prea bilong olketa wea worshipim hem wea prea kam long datfala temple. (1 Ki. 8:6, 29) Solomon wakem temple for pipol mekhae long nem bilong God. Olketa Israelite and pipol from nara ples wea stap farawe tu savve luk go long ples wea temple hem stap and prea.—1 Ki. 8:30, 41-43, 60.
9 Wanem gud samting nao olketa Israelite kasem taem Solomon mekhae long tru worship? Bihaen olketa dedicatem temple, olketa Israelite “barava hapi and feel gud from evri gudfala samting wea Jehovah duim for wakaman bilong hem David and for pipol bilong hem Israel.” (1 Ki. 8:65, 66) Long 40 year wea Solomon hem rul, olketa Israelite stap long peace and garem staka gud samting. (Readim 1 Kings 4:20, 21, 25.) Psalm 72 storyim datwan and helpem iumi for luksavve long olketa blessing wea iumi bae kasem anda long rul bilong Jesus Christ wea hem bigfala Solomon.—Ps. 72:6-8, 16.
Nogud Samting wea Solomon Duim
10. Wanem nogud samting nao Solomon duim?
10 Why nao example bilong Solomon hem olsem wanfala warning? Maet first samting wea iumi tingim hem olketa woman from difren ples wea Solomon maritim and olketa concubine bilong hem. Bible sei: “Taem Solomon hem olo, olketa waef bilong hem switim hem for worshipim olketa nara god, and hem no lovem Jehovah, God bilong hem witim full heart.” (1 Ki. 11:1-6) Iumi no laek for duim sem samting wea Solomon duim. Bat Solomon duim samfala nara samting tu wea maet iumi no tingim. Bae iumi storyim olketa samting hia bikos hem olsem warning for iumi distaem.
11. Wanem nao iumi lanem from 1 Kings 14:21?
11 Solomon hem rul for 40 year. (2 Chron. 9:30) Wanem nao iumi savve lanem from 1 Kings 14:21? (Readim.) Datfala scripture sei taem Solomon dae, son bilong hem Rehoboam kamap king taem hem 41 year. Mami bilong Rehoboam hem “Naamah wea kam from Ammon.” Datwan showimaot bifor Solomon king, hem maritim woman from difren ples wea olketa no worshipim Jehovah. (Judg. 10:6; 2 Sam. 10:6) Iumi no savve sapos Naamah gohed for worshipim olketa false god or sapos hem worshipim Jehovah olsem Rahab and Ruth. (Ruth 1:16; 4:13-17; Matt. 1:5, 6) Bat from Solomon maritim Naamah, hem garem olketa in-law and relative from Ammon wea no worshipim Jehovah.
12, 13. (a) Wanem nogud samting nao Solomon duim no longtaem bihaen hem king? (b) Wanem nao samfala excuse wea Solomon maet tingim?
12 Solomon duim samfala nogud samting moa bihaen hem king. Hem “mekem wanfala spesol agreement witim king bilong Egypt and maritim dota bilong datfala king. Hem tekem datfala woman long Taon bilong David.” (1 Ki. 3:1) Waswe, datfala woman duim samting for worshipim Jehovah olsem Ruth? Bible no storyim datwan bat hem sei Solomon wakem haos for datfala woman witim olketa haosgele bilong hem aotsaed long Taon bilong David. Why nao olsem? Hem no fitim for datfala woman wea no worshipim Jehovah for stap klosap long ark bilong agreement.—2 Chron. 8:11.
13 Maet Solomon tingse wei for maritim dota bilong king bae mekem olketa long Israel and Egypt for fren gud tugeta. Bat datwan hem no gudfala reason bikos Jehovah talem olketa Israelite finis for no maritim pipol bilong Canaan. Hem talem tu nem bilong samfala ples wea olketa shud no fren witim pipol long there. (Ex. 34:11-16) Waswe, Solomon tingse hem savve maritim woman long Egypt bikos Jehovah no storyim Egypt? Sapos hem nao excuse bilong Solomon, waswe, God bae acceptim datwan? Solomon no tinghae long warning wea Jehovah talem for no maritim woman from difren ples bikos datwan savve mekem wanfala Israelite for start worshipim olketa false god.—Readim Deuteronomy 7:1-4.
14. Wanem nao iumi savve lanem from nogud samting wea Solomon duim?
14 Wanem nao iumi savve lanem from nogud samting wea Solomon duim? Tingim diswan. Maet wanfala sista laek for maritim man wea no “disaepol bilong Christ” and hem excuse for no obeyim wanem God talem. (1 Cor. 7:39) Maet iumi mek excuse long olketa nara samting tu. Olsem example, maet samwan excuse for joinim sports or olketa nara grup long skul wea hem shud no joinim. Or maet samwan tingse hem garem gudfala reason for no peim evri tax, or for laea abaotem samting wea hem duim mekem hem no shame. Iumi lanem hao Solomon excuse for no obeyim God, and iumi mas careful for no duim sem samting.
15. Hao nao Jehovah showim mercy long Solomon, and wanem nao iumi shud tingim?
15 Bible storyim hao God givim wisdom and staka material samting long Solomon, nomata bihaen hem maritim woman wea no worshipim Jehovah. (1 Ki. 3:10-13) Nomata Solomon no obey, Jehovah no stretawe les for Solomon king or panisim hem bat Jehovah showim mercy long hem. Jehovah duim datwan bikos hem savve iumi no perfect. (Ps. 103:10, 13, 14) Bat hem gud for luksavve samting wea iumi duim savve affectim laef bilong iumi distaem or long future.
Solomon Garem Staka Waef!
16. Wanem law nao Solomon no obeyim taem hem maritim staka woman?
16 Long buk bilong Song of Solomon, King Solomon talem staka naesfala toktok abaotem wanfala young gele. Hem sei datfala gele hem luk naes winim 60 queen and 80 concubine. (Song of Sol. 6:1, 8-10) Maet hem nao namba bilong olketa waef and concubine bilong Solomon long datfala taem. Nomata sapos evri woman hia worshipim Jehovah, wanem Solomon duim showimaot hem no obey. Jehovah talem Moses hao king bilong Israel “mas no garem staka waef, bikos bae olketa mekem tingting bilong hem for go difren.” (Deut. 17:17) Nomata olsem, Jehovah no les long Solomon. Hem blessim Solomon and iusim hem for raetem datfala Bible buk Song of Solomon.
17. Wanem tru samting nao iumi shud tingim?
17 Waswe diswan showimaot Solomon bae no kasem nogud samting nomata hem no obeyim God? Waswe, hem olraet nomoa for iumi tu no obey? Nomoa. Datwan showimaot Jehovah hem patient. Hem tru, samwan maet no obeyim Jehovah and no kasem nogud samting semtaem. Bat maet datwan affectim hem long future. Tingim samting wea Solomon talem. Hem sei: “Taem pipol no kwiktaem for kasem panis for nogud samting wea olketa duim, datwan savve mekem nara pipol for laek duim nogud samting tu.” Hem sei tu: “Mi luksavve evri samting bae gohed gud for olketa wea fraet long trufala God.”—Eccl. 8:11, 12.
18. Wanem nao happen long Solomon wea showimaot toktok long Galatians 6:7 hem tru?
18 Solomon duim staka gud samting and Jehovah blessim hem. Bat hem no luksavve long nogud samting wea bae kamaot from wei for no obeyim God and hem gohed for duim samting wea Jehovah no laekem. Aposol Paul sei: “No laea long iufala seleva: Hard tumas for man mekful long God. Eni samting wea hem plantim, datwan nao bae hem harvestim”! (Gal. 6:7) Bihaen, Solomon kasem nogud samting from hem no obeyim God. Bible sei: “King Solomon garem staka waef from difren kantri. Hem maritim dota bilong Pharaoh, and hem tekem olketa woman from Moab, Ammon, Edom, Sidon and olketa Hittite woman.” (1 Ki. 11:1) Staka woman wea Solomon maritim gohed for worshipim olketa false god and datwan affectim hem. Solomon “start for duim samting wea Jehovah no hapi long hem,” and datwan spoelem wei wea hem fren witim Jehovah.—Readim 1 Kings 11:4-8.
Lane From Gud and Nogud Example
19. Olketa wanem gud example nao Bible storyim?
19 Paul sei: “Evri samting wea olketa raetem bifor hem for teachim iumi. Hem givim iumi hope bikos olketa Holy Raeting hia helpem iumi for no givap and comfortim iumi.” (Rom. 15:4) Bible storyim staka man and woman wea showimaot gudfala example. Paul sei: “Hem nomoa olketa wea bae mi storyim. Mi no garem taem for storyim Gideon, Barak, Samson, Jephthah, David, witim Samuel and olketa nara profet tu. From olketa hia garem faith, olketa faetem olketa king and winim olketa, duim samting wea raeteous, kasem samting wea God promisim . . . and nomata olketa wik, olketa kamap strong.” (Heb. 11:32-34) Iumi savve lane and followim gud example bilong olketa hia.
20, 21. Why nao iu laek for lane from olketa example long Bible?
20 Bat samfala example long Bible hem warning for iumi. Firstaem olketa man and woman hia duim stret samting and Jehovah hapi long wanem olketa duim. Taem iumi readim Bible, iumi savve lane from mistek bilong olketa mekem iumi no duim sem samting. Iumi lanem tu hao samfala isisi start for garem rong tingting and olketa disaedem samting wea mekem olketa for kasem nogud samting. Maet hem gud for iumi tingim olketa kwestin hia: Wanem nao mekem datfala man start for garem rong tingting? Waswe, mi tu savve garem rong tingting olsem? Hao nao example hia savve helpem mi for duim stret samting?
21 Iumi garem staka reason for studyim olketa example hia. Paul sei: “Olketa samting wea happen long olketa hem for teachim iumi, and hem stap long olketa Holy Raeting for warnim iumi wea stap long disfala taem wea world hem klosap for finis.”—1 Cor. 10:11.
Wanem Nao Iu Lanem?
• Storyim samfala gud and nogud example long Bible.
• Why nao Solomon duim staka samting wea mekem Jehovah no hapi?
• Wanem nao iumi lanem from nogud samting wea Solomon duim?
[Piksa long page 9]
Wisdom wea God givim helpem Solomon
[Piksa long page 12]
Wanem nao iu lanem from nogud samting wea Solomon duim?