Wei for No Faithful Kamap Big Long Olketa Last Day!
“Mifala faithful and raeteous and no garem eni blame.” —1 THESS. 2:10.
FAENDEM ANSA FOR OLKETA KWESTIN HIA:
Wanem nao iumi lanem from example bilong Delilah, Absalom, and Judas Iscariot wea olketa no faithful?
Hao nao iumi savve followim example bilong Jonathan and Peter wea faithful?
Wanem nao iumi savve duim mekem iumi gohed faithful long marit partner and long Jehovah?
1-3. (a) Wanem nogud samting nao kamap big distaem? (b) Wanem thrifala kwestin nao bae iumi storyim?
HAO nao Delilah, Absalom, and Judas Iscariot semsem? Evriwan no faithful. Delilah no faithful long Judge Samson wea lovem hem. Absalom no faithful long dadi bilong hem, King David. Judas no faithful long Lord bilong hem, Christ Jesus. Samting wea thrifala hia duim hem barava nogud! Why nao hem important for iumi storyim samting wea olketa duim?
2 Wanfala woman for raet sei wei for no faithful long narawan hem samting wea kamap big distaem. Iumi savve datwan bae happen bikos taem Jesus story abaotem “saen wea bae showimaot . . . world hem gogo for finis,” hem sei: “Plande pipol bae . . . givim fren bilong olketa go long enemy.” (Matt. 24:3, 10) For givim samwan go long enemy hem minim for no faithful long hem. Wei wea staka pipol no faithful long narawan showimaot iumi stap long “olketa last day.” Paul profesi hao pipol bae “no faithful” and “bae spoelem fren bilong olketa.” (2 Tim. 3:1, 2, 4) Pipol wea raetem olketa buk and wakem movie mekem wei for no faithful olsem samting wea hem gud nomoa. Bat datwan hem no tru. Wei for no faithful savve mekem narawan safa and sorre. Tru tumas, olketa samting hia showimaot iumi stap long olketa last day!
3 Wanem nao iumi savve lanem from Bible abaotem olketa bifor wea no faithful? Hu nao samfala pipol wea faithful wea iumi savve followim example bilong olketa? Hu nao iumi shud faithful long hem? Bae iumi storyim olketa kwestin hia.
OLKETA EXAMPLE FOR WARNIM IUMI
4. Long wanem wei nao Delilah no faithful long Samson, and why nao datwan hem barava nogud?
4 Tingim Delilah wea trikim Judge Samson wea lovem hem. Samson laek for faetem olketa Philistine for helpem pipol bilong God. Maet olketa bigman bilong olketa Philistine savve Delilah no barava lovem Samson. So olketa givim staka selen long Delilah and askem hem for faendaot wanem nao mekem Samson strong tumas, mekem olketa savve killim dae Samson. Thrifala taem nao Delilah askem Samson for talem wanem nao mekem hem strong tumas, bat Samson no talem hem. Nomata olsem, Delilah gohed for askem hem, gogo datwan mekem Samson taed for herem hem and “hem laek dae nomoa.” So Samson talem Delilah no enitaem olketa katem hair bilong hem, and sapos olketa duim datwan bae hem no strong nao.a Taem Delilah savve long datwan, hem talem wanfala man for kam katem hair bilong Samson taem hem sleep. Then hem givim go Samson long olketa enemy. (Judg. 16:4, 5, 15-21) Wanem Delilah duim barava nogud! From hem greedy datwan mekem hem for no faithful long man wea lovem hem.
5. (a) Long wanem wei nao Absalom no faithful long David, and datwan showimaot wanem? (b) Wanem nao tingting bilong David taem Ahithophel againstim hem?
5 Tingim tu Absalom. From hem laek for garem hae position hem disaed for aotem dadi bilong hem King David, mekem hem nao rul. First samting wea Absalom duim, hem ososo long olketa Israelite and gohed for talem olketa promis mekem olketa laekem hem. Absalom savve holem and kissim olketa for mekem hem luk olsem hem interest long olketa and laek for helpem olketa. (2 Sam. 15:2-6) Absalom mekem Ahithophel, wea hem nao man wea David trustim for givim advaes, for againstim David tu. (2 Sam. 15:31) Long Psalm 3 and Psalm 55, David storyim wei wea hem sorre from olketa hia no faithful. (Ps. 3:1-8; readim Psalm 55:12-14.) Wei wea Absalom againstim king wea Jehovah chusim showimaot hem nating tinghae long rul bilong God. (1 Chron. 28:5) Gogo plan bilong Absalom hem no waka, and David gohed for rul olsem king wea Jehovah markem.
6. (a) Wanem nao Judas duim for givim Jesus go long olketa enemy? (b) Long samfala ples distaem, pipol savve kolem nem Judas long wanem kaen man?
6 Tingim tu wanem Judas Iscariot duim for givim Jesus go long olketa enemy. Long lastfala naet wea Jesus celebratem Pasova witim 12-fala aposol bilong hem, hem sei: “Mi talem iufala tru samting: Wanfala long iufala bae givim mi go long enemy.” (Matt. 26:21) Long datfala sem naet tu, Jesus sei long Peter, James, and John taem olketa long garden bilong Gethsemane: “Man wea bae givim mi go long enemy hem klosap for kam nao!” Semtaem nomoa, Judas and olketa narawan wea joinim hem kam nao. Judas “hem go stret long Jesus and sei: ‘Teacher!’ and hem kissim hem.” (Matt. 26:46-50; Luke 22:47, 52) Judas wea no faithful hem “givim datfala raeteous man [Jesus]” long olketa enemy. Haomas selen nao Judas tekem for duim datwan? Thirti silver coin nomoa! (Matt. 27:3-5) Kam kasem distaem, long samfala ples, sapos eniwan givim fren bilong hem go long enemy or hem no faithful, olketa savve kolem hem Judas.
7. Wanem nao iumi lanem from example bilong (a) Absalom and Judas and (b) Delilah?
7 Wanem nao iumi lanem from olketa example hia? Absalom and Judas garem barava nogud nem taem tufala dae, bikos tufala givim go long enemy man wea Jehovah chusim for king. (2 Sam. 18:9, 14-17; Acts 1:18-20) Taem pipol herem datfala nem Delilah, olketa tingim wei wea hem no faithful and hem laea for sei hem lovem Samson. (Ps. 119:158) Iumi mas no greedy or laek for kasem hae position bikos datwan savve mekem Jehovah no hapi long iumi! Olketa example hia helpem iumi for aotem eni tingting wea savve leadim iumi for no faithful.
FOLLOWIM EXAMPLE BILONG OLKETA WEA FAITHFUL
8, 9. (a) Wanem nao mekem Jonathan talem promis long David for sapotim hem? (b) Hao nao iumi savve followim example bilong Jonathan?
8 Bible storyim tu example bilong staka pipol wea faithful. Bae iumi storyim tufala example and wanem iumi savve lanem from olketa. First wan hem Jonathan wea faithful for sapotim David. From Jonathan hem firstborn son bilong King Saul, fitim hem nao for kamap nextfala king long Israel. Bat Jehovah chusim David nao for kamap king. Jonathan respectim wanem God disaedem and hem no jealous long David. Jonathan “barava fren gud witim David” and hem promis for faithful for sapotim hem. Jonathan givim David kaleko, sword, bow, and belt bilong hem wea showimaot hem ting long David olsem man wea bae kamap king. (1 Sam. 18:1-4) Jonathan duim best bilong hem for sapotim David. Hem protectim David nomata datwan minim Saul bae laek killim dae Jonathan. Hem sei long David: “Iu nao bae king long Israel, and mi bae sapotim rul bilong iu.” (1 Sam. 20:30-34; 23:16, 17) Dastawe, taem Jonathan dae David singim wanfala song wea showimaot hem lovem Jonathan and hem sorre tumas from hem dae.—2 Sam. 1:17, 26.
9 Jonathan luksavve hu nao hem mas faithful long hem. Hem barava faithful long Jehovah and hem sapotim David, man wea Jehovah markem for king. Iumi distaem tu mas olsem Jonathan. Nomata iumi no kasem eni spesol privilege long kongregeson, iumi shud willing for sapotim olketa brata wea Jehovah markem for leadim iumi.—1 Thess. 5:12, 13; Heb. 13:17, 24.
10, 11. (a) Why nao Peter no lusim Jesus? (b) Hao nao iumi savve followim example bilong Peter?
10 Mek-tu example hem aposol Peter, wea talem Jesus hem bae faithful long hem. Christ iusim wanfala tokpiksa for helpem olketa disaepol for luksavve why hem important for olketa garem faith long body and blood bilong hem wea hem bae sakrifaesim. Bat staka disaepol bilong hem feel nogud long wanem hem talem and olketa lusim hem. (John 6:53-60, 66) So Jesus askem 12-fala aposol bilong hem olsem: “Waswe long iufala, iufala laek go tu?” Peter nao ansarem hem olsem: “Lord, no eniwan moa for mifala followim. Toktok bilong iu nomoa savve mekem man laef olowe and mifala biliv and barava savve iu nao datfala Holy Man wea God sendem kam.” (John 6:67-69) Waswe, Peter hem minim evri samting hia wea Jesus talem abaotem sakrifaes wea hem bae givim? Maet hem no minim evri samting. Nomata olsem, Peter hem disaed strong for faithful long Son bilong God.
11 Peter no tingse Jesus hem garem rong tingting and bihaen bae Jesus luksavve long datwan and stretem wanem hem talem. Peter hem hambol for luksavve Jesus nao garem ‘toktok wea savve mekem man laef olowe.’ Iumi distaem tu mas olsem Peter. Taem iumi readim eni samting wea kam from “datfala wakaman wea faithful” wea iumi hard for minim or wea no fitim tingting bilong iumi, wanem nao bae iumi duim? Iumi shud traem best for minim datwan, and no tingse bae olketa changem datwan for fitim tingting bilong iumi.—Readim Luke 12:42.
FAITHFUL LONG MARIT PARTNER
12, 13. (a) Wanem nao maet mekem wanfala hem no faithful long marit partner bilong hem? (b) Wanem nao excuse wea samfala talem wea hem no stret?
12 Wei for no faithful long samwan hem barava nogud samting. Iumi no laekem diswan for spoelem peace and wan mind long olketa Christian famili and long kongregeson. Bae iumi storyim wanem iumi mas duim for strongim iumi for faithful long marit partner and long God bilong iumi.
13 Adultery hem barava nogud samting. Man wea duim adultery hem no faithful, hem no tingim, and hem no showimaot love long marit partner bilong hem. Partner wea no duim rong samting hem stap seleva and laef bilong hem barava change nao. Hao nao tufala wea lovem tufala long firstaem kasem nogud samting olsem? Staka taem first samting wea happen nao, hasband and waef no tingim feeling bilong narawan. Professor Gabriella Turnaturi sei wei for no faithful savve happen bikos hasband and waef givap for waka hard for strongim marit bilong tufala. Nomata tufala wea marit for longtaem finis savve kasem diswan tu. Olsem example, wanfala man wea 50 year and hem marit for 25 year finis hem divorcem waef bilong hem mekem hem stap witim nara woman wea hem laekem. Samfala pipol sei diswan hem normal samting nomoa for olketa wea kasem age olsem. Bat datwan hem excuse nomoa. Man wea duim datwan hem no faithful long marit partner bilong hem.b
14. (a) Hao nao Jehovah ting long olketa wea no faithful long marit partner? (b) Wanem nao Jesus talem abaotem wei for no faithful long marit partner?
14 Hao nao Jehovah ting long olketa wea no faithful long marit partner? God bilong iumi “heitim wei for divorce” and hem tok strong long olketa wea spoelem and lusim marit partner bilong olketa. (Readim Malachi 2:13-16.) Jesus garem sem tingting olsem Dadi bilong hem. Hem sei hem barava no fitim for samwan tingse hem olraet nomoa for lusim marit partner bilong hem.—Readim Matthew 19:3-6, 9.
15. Wanem nao olketa wea marit savve duim for gohed faithful long marit partner?
15 Wanem nao olketa wea marit savve duim for gohed faithful long marit partner? Bible hem sei: “Hapi witim waef [or hasband] wea iu tekem taem iu young” and, “Hapi witim waef [or hasband] wea iu lovem.” (Prov. 5:18; Eccl. 9:9) Nomata tufala marit for longtaem finis, hasband and waef mas duim best bilong tufala for gohed strongim marit bilong tufala. Hao nao tufala savve duim diswan? Hasband and waef mas fren gud tugeta long wei for kaen long each other, lukaftarem each other, and duim olketa samting tugeta. Tufala mas waka hard for protectim marit bilong tufala and wei wea tufala fren witim Jehovah. For duim olsem tufala mas studyim Bible tugeta, waka tugeta long ministry, and prea tugeta for blessing bilong Jehovah.
FAITHFUL LONG JEHOVAH
16, 17. (a) Wanem test nao maet iumi kasem wea showimaot sapos iumi faithful long God or nomoa? (b) Storyim example wea showimaot gud samting wea savve happen taem iumi obeyim law bilong God for no kaban witim relative wea disfellowship.
16 Samfala long kongregeson duim bigfala sin and kasem strong kaonsel for “stretem olketa mekem olketa garem strongfala faith.” (Titus 1:13) Samfala long olketa mas disfellowship bikos olketa no repent. Datfala discipline savve helpem olketa wea lanem samting from datwan for fren bak moa witim God. (Heb. 12:11) Waswe sapos relative or gud fren bilong iumi hem disfellowship? Samting wea iumi duim bae showimaot sapos iumi faithful long datwan wea disfellowship or iumi faithful long God. Iumi mas faithful long Jehovah. Hem lukluk long iumi for lukim sapos iumi bae obeyim komand bilong hem for no kaban witim eniwan wea disfellowship.—Readim 1 Corinth 5:11-13.
17 Tingim wanfala example wea showimaot gud samting wea savve happen taem wanfala famili hem faithful long Jehovah for no kaban witim relative wea disfellowship. Wanfala young man hem disfellowship for winim tenfala year. Long datfala taem dadi, mami, and fofala brata bilong hem “no fren witim” hem. Samfala taem hem trae for story and go lukim olketa, bat evriwan long famili faithful long Jehovah, and no story witim hem. Bihaen hem reinstate, hem sei taem hem disfellowship, hem evritaem missim famili bilong hem especially long naet taem hem stap seleva. Hem sei sapos famili bilong hem story lelebet nomoa witim hem, bae hem hapi long datwan. Bat no enitaem olketa story witim hem or sendem eni message long hem. Wanfala reason why hem laek for fren bak witim Jehovah hem bikos hem laekem tumas for stap moa witim famili bilong hem. Tingim disfala example sapos enitaem iu ting for brekem law bilong God for no kaban witim olketa relative wea disfellowship.
18. From iumi storyim example bilong olketa wea faithful and olketa wea no faithful, wanem nao bae iu duim?
18 Long world distaem staka pipol no faithful long narawan. Bat insaed long kongregeson iumi savve followim example bilong plande brata and sista wea faithful. Laef bilong olketa showimaot olketa “faithful and raeteous and no garem eni blame.” (1 Thess. 2:10) Iumi laek for duim best bilong iumi for gohed faithful long God and long narawan.
[Olketa Footnote]
a Samting wea mekem Samson for strong hem no datfala hair. Hair bilong hem stand for wei wea hem fren gud witim Jehovah olsem wanfala Nazirite.
b For moa information abaotem wanem for duim taem marit partner no faithful, lukim Wastaoa, June 15, 2010, page 29-32.
[Piksa long page 10]
Nomata olketa narawan lusim Jesus, Peter hem faithful long Son bilong God