FOLLOWIM FAITH BILONG OLKETA
“Noah Hem Evritaem Duim Wanem God Laekem”
TINGIM, Noah waka gogo hem standap for stretem baksaed and for rest lelebet. Hem faendem pis timba for sidaon long hem and luk followim ark wea olketa gohed for wakem. Hem savve smelem strong smel bilong tar and herem olketa son bilong hem hammerim olketa timba. Noah savve lukim go olketa son bilong hem waka long olketa difren part long ark. For staka year nao hem and waef bilong hem, olketa son bilong tufala witim waef bilong olketa barava waka hard for buildim datfala ark. Olketa wakem finis samfala part long ark bat staka waka stap yet!
Pipol long ples wea Noah stap tingse hem and famili bilong hem krangge. Taem pipol lukim Noah and olketa son bilong hem gohed for wakem ark, pipol no bilivim wanfala flood bae kavarem full earth. Nomata Noah gohed for warnim olketa, olketa sei hem hard for samting olsem happen! Olketa no minim why Noah and famili bilong hem duim krangge samting olsem wea weistim taem bilong olketa nomoa. Bat Jehovah, God bilong Noah no ting long Noah olsem hem krangge.
Bible sei: “Noah hem evritaem duim wanem trufala God laekem.” (Genesis 6:9) Diswan minim Noah obeyim, lovem and fren gud witim Jehovah. Staka thousand year bihaen, Bible sei olsem abaotem Noah: “Faith bilong hem judgem world.” (Hebrew 11:7) Hao nao faith bilong Noah judgem world? Wanem nao iumi savve lanem from faith bilong hem?
WANFALA GUD MAN LONG WORLD WEA NOGUD
Noah growap long world wea barava nogud. Pipol duim olketa nogud samting start kam long taem bilong Enoch, grani bilong hem, wea hem tu evritaem duim wanem God laekem. Enoch profesi abaotem wanfala day wea God bae judgem wicked pipol. Long taem bilong Noah, wei bilong pipol barava nogud tumas and long tingting bilong Jehovah pipol hia spoelem earth bikos olketa raf tumas. (Genesis 5:22; 6:11; Jude 14, 15) Bat wanem nao happen wea mekem evri samting barava nogud olsem?
Samfala angel bilong God duim barava nogud samting. Firstaem wanfala angel bighed againstim Jehovah and hem kamap Satan. Hem tok spoelem God and switim Adam and Eve for duim sin. Long taem bilong Noah, olketa nara angel tu start for againstim rul bilong Jehovah. Olketa lusim waka bilong olketa long heven and kam daon long earth. Olketa kamap olketa man and maritim olketa naesbola woman. Nogud wei bilong olketa bighed angel wea praod and selfish nao hem spoelem olketa man.—Genesis 3:1-5; 6:1, 2; Jude 6, 7.
Gogo olketa angel and olketa woman hia garem olketa pikinini wea big and strong fogud. Olketa kolem olketa pikinini hia Nephilim, wea minim man wea pushim olketa narawan for foldaon. Olketa Nephilim raf tumas and mekem laef long world barava nogud. Jehovah lukim “wei bilong pipol long earth hem barava nogud tumas and tingting bilong olketa hem nogud olowe.” Jehovah disaed for finisim datfala nogud world bihaen samting olsem 120 year.—Genesis 6:3-5.
Tingim, masbi hem no isi for lukaftarem pikinini long datfala taem! Nomata olsem Noah lukaftarem gud famili bilong hem. Hem maritim wanfala gud woman and bihaen Noah hem 500 year, hem garem thrifala son. Nem bilong olketa hem Shem, Ham, and Japheth.a Noah and waef bilong hem mas helpem olketa boy bilong tufala for no followim olketa nogud wei bilong pipol wea stap raonem olketa. Staka taem olketa smol boy savve laekem wei bilong “olketa maeti man” and “olketa man wea garem bignem,” olsem olketa Nephilim. Olketa pikinini bilong tufala bae herem nogud samting wea olketa Nephilim duim, bat Noah and waef bilong hem savve protectim olketa, taem tufala teachim olketa for savve Jehovah God heitim olketa nogud samting. Tufala mas teachim olketa for savve Jehovah feel nogud tumas taem hem lukim pipol long world raf and bighed.—Genesis 6:6.
Maet olketa mami and dadi distaem tu deal witim samting wea kasem Noah and waef bilong hem. Distaem tu pipol long world olketa raf and bighed. Nomata TV program, video game and movie for olketa pikinini tu mekhae long olketa nogud wei olsem. Olketa mami and dadi wea wise savve helpem pikinini taem olketa teachim olketa abaotem Jehovah, datfala God bilong peace, wea klosap nao hem bae finisim evri nogud samting. (Psalm 11:5; 37: 10, 11) Iu savve helpem olketa pikinini bilong iu for savve long stret samting, nomata iumi stap long disfala nogud world! Noah and waef bilong hem duim datwan and olketa son bilong tufala kamap olketa gudfala man, and maritim olketa gudfala waef wea olketa tu worshipim trufala God, Jehovah.
‘IU MAS WAKEM WANFALA ARK’
Laef bilong Noah change taem Jehovah talem plan bilong hem for finisim datfala nogud world. God komandim Noah for hem “mas iusim timba for wakem wanfala ark.”—Genesis 6:14.
Datfala ark hem no wanfala ship olsem samfala sei. Hem no garem front and bihaen, hem no garem steer, and hem no sheip olsem wanfala ship. Hem olsem wanfala big box nomoa. Jehovah talem Noah barava measurement bilong datfala ark, samfala design bilong hem, and for putim tar insaed and aotsaed long ark. And Jehovah talem Noah why hem mas wakem datfala ark. Hem sei: “Bae mi mekem wanfala flood kamap long earth . . . Evri samting wea stap long earth bae dae.” Bat Jehovah talem Noah wanem hem mas duim for hem sev. Hem sei: “Iu mas go insaed long ark witim waef bilong iu, and olketa son bilong iu witim waef bilong olketa.” Noah mas tekem olketa difren kaen animal tu for go insaed long ark. Olketa wea insaed long ark nomoa bae sev taem Flood hem kam!—Genesis 6:17-20.
Noah mas duim bigfala waka for buildim datfala ark wea big fogud. Long bilong hem samting olsem 133 meter, waed bilong hem samting olsem 22 meter and hae bilong hem samting olsem 13 meter. Hem big winim eni ship wea olketa wakem long timba bifor and long distaem tu. Waswe, Noah hol bak for duim assignment bilong hem, or komplen bikos hem no isi, or changem lelebet plan bilong datfala ark mekem hem isi for hem? Bible sei: “Noah barava duim evri samting wea God talem hem for duim.”—Genesis 6:22.
Hem tek longtaem for olketa buildim datfala ark, maet hem samting olsem 40 go kasem 50 year. Olketa mas katem olketa tree, pullim kam, splitim and sheipim olketa timba, and joinim tugeta. Datfala ark garem thrifala story, samfala rum insaed, and wanfala door long saed. Luk olsem samfala window stap long mek-thri story, and ruf hem no barava flat mekem taem hem rain hem isi for wata ran daon.—Genesis 6:14-16.
Masbi Noah hapi tumas bikos famili bilong hem helpem hem for wakem datfala ark nomata hem tek longtaem. Bat olketa mas duim nara waka tu wea olketa maet faendem hem hard winim waka for buildim ark. Bible sei: ‘Noah preach abaotem samting wea raeteous.’ (2 Peter 2:5) So Noah no fraet and trae for warnim nogud pipol abaotem datfala Flood wea bae finisim olketa. Wanem nao olketa duim taem olketa herem datfala warning? Jesus sei olketa busy tumas for kaikai, drink and marit, dastawe “olketa nating tinghae long samting wea Noah talemaot.” (Matthew 24:37-39) Staka mekfani long hem and famili bilong hem, and maet samfala laek for killim hem.
Nomata olsem, Noah and famili bilong hem no givap. Olketa gohed for buildim ark nomata pipol tingse wanem olketa duim hem krangge samting and no important. Olketa Christian famili distaem savve lanem staka samting from wei wea Noah and famili bilong hem showimaot faith. Iumi stap long taem wea Bible kolem “olketa last day” bilong disfala nogud world. (2 Timothy 3:1) Jesus sei taem bilong iumi bae olsem taem bilong Noah. Olketa Christian shud tingim example bilong Noah taem pipol no laek lisin long message abaotem Kingdom bilong God, mekfani, or spoelem olketa, bikos Noah tu kasem hard taem olsem.
“GO INSAED LONG ARK”
Staka year go pas and isisi datfala ark hem finis. Taem Noah klosap 600 year, samfala relative wea hem lovem olketa dae, olsem dadi bilong hem, Lamech.b Faevfala year bihaen datwan, Methuselah, wea hem dadi bilong Lamech dae tu taem hem 969 year. Methuselah laef longtaem winim eni nara man wea Bible storyim. (Genesis 5:27) Methuselah and Lamech laef taem Adam laef yet.
Taem Noah hem 600 year, Jehovah God sei long hem: “Iu and famili bilong iu mas go insaed long ark.” Hem talem Noah tu for tekem olketa difren kaen animal insaed long ark, sevenfala long olketa klin animal wea olketa savve iusim for sakrifaes, and tufala long olketa nara animal.—Genesis 7:1-3.
Masbi hem sapraesing samting for lukim staka handred animal go insaed long ark. Samfala wakabaot, samfala flae, and samfala krol go insaed, olketa big animal, olketa smol wan, olketa wild animal and olketa tame wan. Noah no need for forcem olketa animal hia for go insaed, nomata hem no wei bilong olketa animal for go insaed ark wea hem full sat. Bible sei olketa animal hia “go insaed” nomoa.—Genesis 7:9.
Olketa man wea daotem datwan maet sei: ‘Hao nao kaen samting olsem savve happen? And hao nao bae olketa difren kaen animal savve stap gud tugeta long wanfala smol spes olsem?’ Tingim, God wea wakem evri samting long universe garem bigfala paoa so hem fit for kontrolem olketa animal wea hem wakem, and for mekem olketa stap gud tugeta. Long taem bilong olketa Israelite, Jehovah God divaedem Red Sea and mekem sun for no muv. So hem isi nomoa for God duim evri samting wea happen long taem bilong Noah!
God savve chusim eni difren wei for sevem olketa animal. Bat from Jehovah hem wise hem iusim Noah for mekem iumi tingim wei wea hem trustim olketa man bifor for lukaftarem olketa animal. (Genesis 1:28) Staka mami and dadi distaem iusim story bilong Noah for teachim pikinini for savve Jehovah tinghae long olketa man and olketa animal wea hem wakem.
Jehovah talem Noah bihaen sevenfala day datfala Flood bae kam. Masbi hem wanfala busy taem for famili bilong Noah. Olketa mas putim olketa animal hia insaed ark and redyim kaikai for olketa and for olketa seleva. Olketa mas karem kaikai and evri samting wea olketa needim insaed long ark. Maet waef bilong Noah and waef bilong olketa son bilong hem busy for mekem wanfala area insaed ark for fitim famili stap insaed.
Wanem nao tingting bilong pipol abaotem Noah and famili bilong hem? Pipol hia “nating tinghae long samting wea Noah talemaot,” nomata olketa lukim Jehovah blessim evri samting wea Noah duim. Taem olketa difren kaen animal go seleva insaed long ark olketa lukim bat olketa nating tinghae nomoa. Iumi no sapraes long datwan bikos distaem tu, nomata staka samting happen wea showimaot iumi stap long olketa last day pipol no tinghae long datwan. And olsem aposol Peter talem, pipol bae mekfani long olketa wea obeyim warning bilong God. (2 Peter 3:3-6) Long taem bilong Noah, pipol mekfani tu long hem and famili bilong hem.
Waswe pipol gohed for mekfani long Noah and famili bilong hem? Bible sei bihaen Noah witim famili bilong hem and olketa animal go insaed long ark, “Jehovah satem door.” Sapos olketa no stop for mekfani long datfala taem, masbi taem rain kam nao olketa stop for mekfani. Datfala rain hem big tumas and hem gohed for rain gogo wata hem kavarem full earth nao, olsem Jehovah talem.—Genesis 7:16-21.
Waswe, Jehovah hem hapi taem olketa nogud pipol hia dae? Nomoa! (Ezekiel 33:11) Jehovah givim olketa staka chance for changem nogud wei bilong olketa. Waswe, olketa savve change? Ia, Noah hem evritaem duim wanem God laekem. Datwan showimaot olketa tu savve kasem laef sapos olketa duim sem samting olsem Noah. From pipol showimaot klia olketa no laek for change hem olsem faith bilong Noah judgem world long datfala taem. Faith bilong Noah mekem hem and famili bilong hem for sev. Sapos iumi followim example bilong Noah for showimaot faith, iumi and olketa wea iumi lovem tu savve kasem laef. Olsem Noah, iu savve duim wanem Jehovah God laekem evritaem and fren gud witim hem. Iu savve fren gud witim God for olowe!
a Pipol long datfala taem savve laef longtaem winim iumi distaem. Luk olsem olketa laef longtaem bikos olketa klos relative bilong Adam and Eve, wea firstaem tufala perfect.
b Lamech nemim son bilong hem Noah. Luk olsem datfala nem hem minim “Rest” or “Comfort.” Lamech sei Noah bae duim samting followim mining bilong nem bilong hem wea bae mekem olketa man no waka hard tumas long graon wea God cursim. (Genesis 5:28, 29) Lamech dae bifor datfala profesi hem kamap tru.