Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w13 5/15 pp. 26-30
  • Disaed Gud Mekem Iu Kasem Blessing

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Disaed Gud Mekem Iu Kasem Blessing
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2013
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • WANEM NAO DATFALA BLESSING?
  • NO KAMAP OLSEM ESAU
  • REDYIM HEART BILONG IU DISTAEM
  • TING RAONEM FIRSTAEM AND REDYIM IUSELEVA
  • “GOHED FOR LUKAOTEM”
  • Jacob Kasem Raet blo Firstborn
    Olketa Leson Iu Savve Lanem lo Bible
  • Tufala Twin Wea Difren
    Bible Story Buk Bilong Mi
  • Jacob Mek Peace Witim Esau
    Olketa Leson Iu Savve Lanem lo Bible
  • Kwestin From Reader
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2007
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2013
w13 5/15 pp. 26-30

Disaed Gud Mekem Iu Kasem Blessing

“Barava heitim olketa rabis samting and hol strong long samting wea hem stret.”—ROME 12:9.

WANEM NAO ANSA BILONG IU?

  • Wanem nao datfala blessing from Jehovah?

  • Wanem nao iumi savve lanem from samting wea Esau duim?

  • Wanem nao iumi savve duim mekem iumi kasem datfala blessing long future, and olketa blessing distaem?

1, 2. (a) Wanem nao helpem iu for disaed for worshipim God? (b) Olketa wanem kwestin nao bae iumi storyim long disfala study?

PLANDE million pipol mekem wisefala disison for worshipim Jehovah God and followim example bilong Jesus Christ. (Matt. 16:24; 1 Pet. 2:21) Disison bilong iumi for dedicatem laef bilong iumi long God hem wanfala serious samting. Iumi no disaedem diswan bihaen iumi savve lelebet long tu-thri scripture nomoa. Bat iumi studyim gud Bible and strongim faith bilong iumi long datfala blessing wea Jehovah promis for givim long iumi. Bae hem givim datfala blessing long evriwan wea gohed lane abaotem hem and abaotem Jesus Christ.—John 17:3; Rome 12:2.

2 For gohed fren gud witim Jehovah, iumi mas mekem olketa gudfala disison wea mekem hem hapi. Long disfala study, bae iumi storyim olketa important kwestin hia: Wanem nao datfala blessing wea Jehovah promis for givim long iumi? Hao nao iumi shud ting long datwan? Wanem nao iumi savve duim mekem iumi kasem datfala blessing? Wanem nao bae helpem iumi for mekem olketa gudfala disison?

WANEM NAO DATFALA BLESSING?

3. (a) Wanem blessing nao bae olketa anointed Christian kasem? (b) Wanem blessing nao bae “olketa nara sheepsheep” kasem?

3 Smol namba bilong olketa Christian hope for kasem laef olowe long heven. Olketa bae garem nambawan privilege for rul witim Christ insaed Kingdom bilong hem. (1 Pet. 1:3, 4) Olketa wea bae kasem disfala blessing olketa “born moa.” (John 3:1-3) Waswe long staka million “nara sheepsheep” wea waka tugeta witim olketa anointed Christian for preachim gud nius abaotem Kingdom bilong God? (John 10:16) Olketa nara sheepsheep bae kasem samting wea Adam and Eve no kasem, wea hem nao laef olowe long paradaes long earth wea no eniwan bae safa, dae, or sorre. (Rev. 21:1-4) Dastawe Jesus promisim datfala criminal wea hange saed long hem: “Mi talem iu tru samting, Iu bae stap witim mi long Paradaes.”—Luke 23:43.

4. Wanem nao samfala blessing wea iumi kasem distaem?

4 Long distaem tu iumi kasem samfala blessing. From iumi garem faith long “price wea Christ Jesus peim for sevem [iumi],” iumi garem peace and fren gud witim God. (Rome 3:23-25) Iumi minim gud olketa promis wea Bible storyim abaotem future. Love wea olketa brata and sista bilong iumi evriwea long world showimaot hem mekem iumi barava hapi. And hem nambawan privilege for talem nara pipol abaotem Jehovah. Iumi barava tinghae long olketa blessing hia!

5. Wanem nao Satan trae for duim long pipol bilong God, and wanem nao savve helpem iumi for stap klia long olketa trap bilong hem?

5 For mek sure iumi bae no lusim datfala blessing wea iumi bae kasem long future, iumi mas stap klia long olketa trap bilong Satan. Start from bifor kam, Satan switim pipol bilong God for no disaed gud mekem gogo bae olketa no kasem olketa blessing. (Num. 25:1-3, 9) Satan savve hem garem lelebet taem nomoa, so hem barava waka hard for traem iumi for duim olketa nogud samting. (Readim Revelation 12:12, 17.) Sapos iumi laek for “againstim olketa kleva trik bilong Devil,” iumi mas evritaem tinghae long datfala blessing wea iumi bae kasem long future. (Eph. 6:11) Iumi savve lanem olketa important samting from tingting bilong Esau, firstborn son bilong Isaac, abaotem blessing wea hem shud kasem.

NO KAMAP OLSEM ESAU

6, 7. Hu nao Esau, and wanem nao datfala blessing wea hem shud kasem?

6 Samting olsem 4,000 year go finis, Rebekah bornem tufala twin boy, Esau and Jacob. Taem tufala twin hia big, wei bilong tufala no semsem. “Esau hem man wea savve hao for hunting, and hem laek for stap long bush,” bat Jacob hem “man wea stap long tent and hem wanfala raeteous man.” (Gen. 25:27) Bible sei Jacob hem raeteous bikos hem faithful and hem duim samting wea stret.

7 Taem Esau and Jacob 15 year, grani bilong tufala, Abraham, hem dae. Bat Jehovah no forgetim datfala promis wea hem talem long Abraham. Bihaen, Jehovah talem datfala sem promis long Isaac. God sei pipol long evri kantri long earth bae kasem blessing bikos long olketa pikinini bilong Abraham. (Readim Genesis 26:3-5.) God showimaot wanfala pikinini long laen bilong Abraham nao bae datfala “pikinini” wea faithful wea Genesis 3:15 story abaotem, wea hem nao Messiah. From Esau nao firstborn son bilong Isaac, datfala pikinini wea God promisim long Abraham shud kam from laen bilong Esau. Diswan hem nambawan blessing for Esau! Bat waswe, hem tinghae long datwan?

8, 9. (a) Wanem nao Esau disaed for duim witim raet bilong hem olsem firstborn? (b) Plande year bihaen, wanem nao Esau luksavve long hem, and wanem nao hem duim?

8 Wanday, taem Esau hem kam bak from hunting, hem lukim Jacob “kukim supsup.” So Esau sei long Jacob: “Ei, mi taed man. Kwiktaem, givim kam eni supsup for mi!” Jacob hem sei: “Firstaem iu mas salem long mi raet bilong iu olsem firstborn!” Hao nao tingting bilong Esau abaotem datwan? Hem sei raet bilong hem olsem firstborn bae nating helpem hem and hem disaed for exchangem datwan for wanfala pleit kaikai nomoa! From Jacob laekem diswan for stret saed long law, hem sei long Esau: “Iu mas promis long mi firstaem!” Semtaem nomoa, Esau promis and salem raet bilong hem olsem firstborn. Bihaen datwan, “Jacob givim Esau bred and supsup, and hem kaikai and drink. Then hem getap and go nao.” Esau showimaot hem ting long raet bilong hem olsem firstborn olsem samting wea iusles and nating important.—Gen. 25:29-34.

9 Plande year bihaen, taem Isaac tingse hem klosap for dae, Rebekah duim samting for mek sure Jacob bae kasem raet bilong firstborn wea Esau salem finis long hem. Taem Esau luksavve hem duim krangge samting for salem raet bilong hem olsem firstborn, hem sei long Isaac: “Dadi, plis, iu blessim mi tu! . . . Waswe, iu no garem eni blessing for mi nao?” Taem Isaac talem Esau hem no savve tekem bak datfala blessing wea hem givim finis long Jacob, Esau krae fogud.—Gen. 27:30-38.

10. Hao nao Jehovah ting long Esau and Jacob, and why nao olsem?

10 Wanem nao iumi savve lanem abaotem tingting bilong Esau from disfala story? Hem showimaot samting wea body laekem hem important long hem winim olketa blessing wea Jehovah promis for givim long hem. Esau no tinghae long raet bilong hem olsem firstborn and hem no lovem God. And Esau no tingim tu hao samting wea hem disaedem bae affectim olketa pikinini bilong hem. Bat Jacob hem no olsem. Hem tinghae long blessing wea hem bae kasem and hem mekem olketa gudfala disison for protectim datwan. Olsem example, Jacob hem willing for followim advaes bilong parents bilong hem taem hem chusim wanfala waef. (Gen. 27:46–28:3) Diswan hem no isi bat from Jacob hem obey, datfala Messiah hem kam from laen bilong hem. Hao nao God ting long Esau and Jacob? Jehovah sei: “Mi lovem Jacob, and mi heitim Esau.”—Mal. 1:2, 3.

11. (a) Hao nao datfala story abaotem Esau savve helpem iumi olketa Christian? (b) Taem Paul story abaotem samting wea Esau duim, why nao hem storyim tu wei for durong?

11 Iumi savve lanem samting from datfala story abaotem Esau. Aposol Paul warnim olketa Christian for keakea “nogud eniwan long [olketa] hem durong or hem no tinghae long olketa holy samting olsem Esau. Hem lusim raet bilong hem olsem firstborn bikos hem exchangem datwan for wanfala pleit kaikai nomoa.” (Heb. 12:16) Iumi mas lane from datfala warning. Iumi mas evritaem tinghae long olketa holy samting mekem iumi no foldaon long test gogo iumi no kasem datfala blessing. Taem Paul story abaotem samting wea Esau duim, why nao hem storyim tu wei for durong? Bikos sapos iumi olsem Esau and duim nomoa samting wea body laekem, bae hem isi for iumi foldaon long sin, olsem wei for durong, and no kasem nao datfala blessing.

REDYIM HEART BILONG IU DISTAEM

12. (a) Wanem nao Satan duim for trae switim iumi evriwan? (b) Wanem example long Bible nao savve helpem iumi taem eni samting switim iumi for duim rong samting?

12 Iumi wea worshipim Jehovah traem best for stap klia long eni samting wea savve switim iumi for durong. And sapos samwan trae switim iumi for duim datwan, iumi prea for Jehovah God helpem iumi for no foldaon. (Matt. 6:13) Iumi waka hard for faithful long Jehovah long disfala nogud world, bat Satan hem no givap for trae spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah. (Eph. 6:12) Satan nao hem god bilong disfala nogud world, and hem savve tumas for switim pipol for duim nogud samting wea body laekem. (1 Cor. 10:8, 13) Hem nao samting wea hem trae for duim long iumi evriwan. Waswe sapos eni samting switim iu for duim rong samting? Wanem nao bae iu duim? Waswe, bae iu olsem Esau, wea kwiktaem nomoa duim wanem body laekem? Or waswe, bae iu againstim datwan and ranawe olsem Joseph, son bilong Jacob, taem waef bilong Potiphar trae for switim hem?—Readim Genesis 39:10-12.

13. (a) Hao nao samfala distaem followim example bilong Joseph, and olketa narawan followim example bilong Esau? (b) Wanem nao iumi mas duim mekem iumi no followim example bilong Esau?

13 Plande brata and sista bilong iumi kasem kaen test wea olketa mas disaed for followim example bilong Esau or Joseph. Staka long olketa duim samting wea wise and mekem heart bilong Jehovah hapi. (Prov. 27:11) Bat olketa narawan followim example bilong Esau and no tinghae long blessing wea olketa bae kasem. Evri year staka long olketa brata and sista wea kasem strong kaonsel or disfellowship hem bikos olketa durong. Hem barava important for iumi redyim heart bilong iumi distaem mekem iumi strong for no foldaon long eni test wea bae kasem iumi long future! (Ps. 78:8) Iumi bae storyim tufala samting wea iumi savve duim for redyim iumiseleva distaem for no foldaon long test, and for mekem olketa gudfala disison taem iumi kasem test.

TING RAONEM FIRSTAEM AND REDYIM IUSELEVA

14. Olketa wanem kwestin nao bae helpem iumi for “barava heitim olketa rabis samting and hol strong long samting wea stret”?

14 First samting wea iumi savve duim hem for ting raonem wanem nao savve kamaot from wei for duim sin. Sapos iumi barava lovem Jehovah, bae iumi tinghae long blessing wea iumi bae kasem. Taem iumi lovem samwan, iumi no laek duim eni samting for mekem hem feel nogud, bat iumi traem best for mekem hem hapi. So iumi mas ting raonem wanem nao savve kamaot from wei for duim sin, and hao datwan bae spoelem iumiseleva and olketa narawan tu. Iumi wanwan shud tingim olketa kwestin hia: ‘Sapos mi duim datfala samting, hao nao datwan bae affectim wei wea mi fren witim Jehovah? Hao nao datfala sin bae affectim famili bilong mi? Waswe long olketa brata and sista bilong mi long kongregeson? Waswe, bae datwan spoelem faith bilong olketa narawan?’ (Phil. 1:10) Iumi savve tingim tu olketa nara kwestin hia: ‘Waswe, mi laek for duim sin wea mekem mi hapi for lelebet taem nomoa, nomata mi savve bae mi kasem staka nogud samting bihaen? Waswe, mi laek for olsem Esau wea krae fogud taem hem luksavve long nogud samting wea kamaot from sin bilong hem?’ (Heb. 12:17) Sapos iumi tingting gud raonem olketa kwestin hia, datwan bae helpem iumi for “barava heitim olketa rabis samting and hol strong long samting wea stret.” (Rome 12:9) Sapos iumi barava lovem Jehovah, bae iumi waka hard mekem no eni samting stopem iumi for no kasem datfala blessing long future.—Ps. 73:28.

15. Wanem nao bae helpem iumi redyim iumiseleva for no foldaon long eni test, and protectim wei wea iumi fren witim God?

15 Mek-tu samting wea iumi savve duim hem for redyim iumiseleva for no foldaon long olketa test. Jehovah givim iumi staka samting for redyim iumiseleva for againstim samting long world wea savve switim iumi, and for protectim wei wea iumi fren witim hem. Olsem example, hem showim iumi hao for kasem olketa gud samting from wei for studyim Bible, from olketa meeting, field ministry, and prea. (1 Cor. 15:58) Evritaem iumi prea and talem Jehovah evri feeling bilong iumi, and evritaem iumi waka hard long ministry, iumi redyim iumiseleva for no foldaon long eni test. (Readim 1 Timothy 6:12, 19.) Iumi mas gohed traem best for duim olketa samting hia sapos iumi laek for redyim iumiseleva for no foldaon. (Gal. 6:7) Mek-tu chapter long Proverbs hem story abaotem diswan.

“GOHED FOR LUKAOTEM”

16, 17. Wanem nao bae helpem iumi for mekem olketa gudfala disison?

16 Proverbs chapter 2 encouragem iumi for waka hard for garem wisdom and gudfala tingting. Jehovah givim iumi tufala samting hia for helpem iumi savve long wanem hem stret and no stret, and for helpem iumi kontrolem iumiseleva, mekem iumi no duim rong samting wea body laekem. Bat for duim olketa samting hia, iumi mas willing for waka hard. Bible sei: “Son bilong mi, sapos iu willing for herem toktok bilong mi and iu tinghae long olketa law bilong mi, and iu lisin gud long wisdom, mekem heart bilong iu savve minim samting, and tu, sapos iu lukaotem wei for minim samting and wei for luksavve, sapos iu gohed for lukaotem long sem wei wea iu lukaotem silver, and iu digdig for hem long sem wei wea iu digdig for riches wea haed, then bae iu savve wanem nao hem minim for fraet long Jehovah, and bae iu savve long God. Diswan hem bikos Jehovah nao givim wisdom, and toktok wea kamaot from mouth bilong hem mekem man garem savve and wei for luksavve.”—Prov. 2:1-6.

17 Sapos iumi duim wanem Proverbs talem, iumi bae fit for mekem olketa gudfala disison. Iumi savve againstim eni samting wea switim iumi sapos iumi letem toktok bilong Jehovah for changem tingting and feeling bilong iumi, sapos iumi gohed prea long God for leadim iumi, and sapos iumi gohed for lukaotem savve bilong God olsem man wea digdig for riches wea haed.

18. Wanem nao iu laek gohed for duim, and why nao olsem?

18 Jehovah givim savve, wei for minim samting, wei for luksavve, and wisdom long olketa wea waka hard for garem olketa wei hia. Sapos iumi waka hard for garem and iusim olketa wei hia, datwan bae helpem iumi for barava fren gud witim Jehovah God. Datwan bae protectim iumi taem samting switim iumi for duim nogud samting. Sapos iumi gohed fren gud witim Jehovah and fraet long hem, bae iumi traem best for no duim sin. (Ps. 25:14; Jas. 4:8) Wei wea iumi fren witim Jehovah and kasem wisdom from hem bae helpem iumi for mekem olketa gudfala disison wea bae mekem hem hapi, and bae iumi kasem datfala blessing long future.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem