Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w14 9/1 pp. 4-6
  • Gudfala Pipol Kasem Nogud Samting Why Nao Olsem?

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Gudfala Pipol Kasem Nogud Samting Why Nao Olsem?
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2014
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • SEKNOMOA NOGUD SAMTING HEM HAPPEN
  • WASWE, OLKETA MAN NAO BIHAENEM OLKETA NOGUD SAMTING?
  • WASWE, MAN SAFA BIKOS LONG KARMA?
  • MAIN WAN WEA BIHAENIM OLKETA NOGUD SAMTING!
  • Why Nao Staka Nogud Samting Kasem Iumi?
    Wanem Nao Iumi Savve Lanem Long Bible?
  • Why Nao God Letem Yumi for Suffer?
    Savvy Wea Lead Go long Laef Olawe
  • Wanem God Bae Duim for Finisim Olketa Nogud Samting
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2014
  • Why Nao God Letem Iumi for Safa?
    Wanem Nao Really Samting wea Bible Teachim?
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2014
w14 9/1 pp. 4-6
People running to escape a disaster

KAVA SUBJECT | WHY NAO GUDFALA PIPOL KASEM NOGUD SAMTING?

Gudfala Pipol Kasem Nogud Samting Why Nao Olsem?

From Jehovah Goda hem wakem evri samting and hem olmaeti, maet staka pipol tingse God nao bihaenem evri samting wea happen long world, nomata olketa nogud samting tu. Bat hem gud for tingim samting wea Bible talem abaotem God.

  • “Jehovah hem raeteous.”—Psalm 145:17.

  • “Evri samting wea [God] duim hem stret. Hem God wea keepim olketa promis bilong hem and hem no savve duim samting wea no stret. Hem raeteous and stret.”—Deuteronomy 32:4.

  • “Jehovah hem lovem man and hem showimaot mercy long hem.”—James 5:11.

God no mekem olketa nogud samting for happen. Bat waswe, hem switim pipol for duim olketa nogud samting? Barava nomoa nao. Bible hem sei: “Taem man kasem test, hem mas no sei: ‘God nao hem traem mi.’ Diswan hem bikos no eniwan savve switim God for duim nogud samting and God tu no switim eniwan for duim nogud samting.” (James 1:13) God no traem eniwan long wei for switim hem for duim nogud samting. God no mekem olketa nogud samting for happen and hem no switim pipol for duim olketa nogud samting. Wanem nao kosim olketa nogud samting for happen or, hu nao bihaenem olketa samting hia?

SEKNOMOA NOGUD SAMTING HEM HAPPEN

Bible storyim wanfala reason why pipol safa. Hem sei: “Seknomoa samting wea olketa no tingim savve kasem olketa evriwan.” (Ecclesiastes 9:11) Taem seknomoa samting hem happen, wei wea datwan affectim iumi bae depend long wea nao iumi stap long datfala taem. Samting olsem 2,000 year go finis, Jesus Christ hem story abaotem 18-fala pipol wea dae taem wanfala taoa hem foldaon long olketa. (Luke 13:1-5) Olketa no dae bikos olketa duim nogud samting, bat olketa dae bikos olketa stap long there long taem wea taoa hem foldaon. Long January 2010, wanfala big earthquake kasem Haiti. Gavman bilong Haiti sei winim 300,000 pipol nao dae. Datfala earthquake killim dae staka difren kaen pipol. Sik tu savve seknomoa kasem eniwan.

Why nao God no protectim gud pipol long taem wea nogud samting hem happen?

Maet samfala ask olsem: ‘Why nao God no stopem olketa nogud samting olsem for happen? Why nao hem no protectim gud pipol long taem wea nogud samting hem happen?’ For God duim olsem, datwan bae minim hem mas savve long olketa nogud samting bifor hem happen. Hem tru, God hem fit for savve long olketa samting wea bae happen long future, bat iumi shud tingim disfala kwestin: Waswe, God iusim bigfala paoa wea hem garem for savve firstaem long evri samting olsem wea bae happen?—Isaiah 42:9.

Bible hem sei: ‘God wea stap long heven, hem duim eni samting wea hem laekem.’ (Psalm 115:3) Nomata Jehovah savve lukluk long future, hem duim datwan long taem wea hem tingse hem fitim nomoa. Olsem example, taem evriwan long Sodom and Gomorrah duim olketa nogud samting, God sei long Abraham: “Bae mi lukluk sapos wanem mi herem hem tru. And sapos nomoa, bae mi savve.” (Genesis 18:20, 21) Firstaem Jehovah no savve pipol long there duim olketa barava nogud samting. So Jehovah savve disaed for no savve long evri samting. (Genesis 22:12) Diswan no minim hem no perfect or hem no savve lukim samting long future. “Evri samting wea [God] duim hem perfect” so hem lukluk long future nomoa long taem wea datwan hem fitim plan bilong hem. Hem nating lukluk long future for kontrolem wanem pipol duim.b (Deuteronomy 32:4) So olketa samting hia mekem iumi luksavve long diswan: God iusim paoa bilong hem for lukluk long future samfala taem nomoa and for savve long samfala samting nomoa.

A woman in a parking lot about to become a victim of crime

Why nao God no protectim gud pipol from olketa criminal?

WASWE, OLKETA MAN NAO BIHAENEM OLKETA NOGUD SAMTING?

Olketa man duim staka nogud samting. Bible storyim wanem nao savve leadim man for duim nogud samting. Hem sei: “Samting wea man seleva laekem nao savve traem hem. Taem datfala feeling for laekem samting hem kamap strong tumas, hem mekem man for duim sin, wea datwan hem lead go long dae.” (James 1:14, 15) Taem pipol followim feeling bilong olketa for laek duim nogud samting datwan bae mekem olketa for kasem nogud samting. (Rome 7:21-23) Kam kasem distaem, pipol duim olketa rabis samting and mekem staka narawan safa tumas. Nara samting tu, pipol wea duim nogud samting mekem olketa narawan tingse hem olraet for duim datwan tu, and datwan mekem staka pipol for duim nogud samting.—Proverbs 1:10-16.

Pipol duim olketa barava nogud samting and olketa mekem staka pipol safa

Waswe, God shud stopem pipol for duim olketa nogud samting? Firstaem tingim wanem Bible talem abaotem hao God wakem man for olsem hem. Datwan minim iumi olketa man savve showimaot olketa wei bilong God. (Genesis 1:26) Iumi savve chus for faithful long God and duim wanem hem laekem. (Deuteronomy 30:19, 20) Sapos God forcem pipol for duim wanem hem laekem, bae hem olsem hem no letem pipol for disaed seleva. Olketa man bae olsem wanfala machine wea duim nomoa wanem man wea wakem datwan laekem hem for duim! Samfala tingse samting hem happen bikos hem taem bilong datfala samting for happen. Bat iumi hapi bikos God letem iumi for chusim wanem nao iumi laek for duim long laef bilong iumi! Nomata olsem, diswan no minim olketa nogud samting wea happen bae gohed for olowe.

WASWE, MAN SAFA BIKOS LONG KARMA?

Olketa Hindu and olketa Buddhist bilivim taem samwan dae hem bae laef bak moa olsem wanfala animal or man, and olketa biliv long Karma. Karma hem wanfala teaching wea sei samting wea man duim taem hem laef bifor mekem hem for safa. Sapos iu askem wanfala Hindu or Buddhist, “Why nao gudfala pipol kasem nogud samting?” maet olketa sei: “Olketa nogud samting kasem gudfala pipol bikos long Karma. Olketa kasem nogud samting bikos olketa duim nogud samting bifor.”c

For helpem iumi for savve sapos teaching abaotem Karma hem stret or nomoa, hem gud for iumi lukim wanem nao Bible talem abaotem why pipol dae. Long garden bilong Eden, God sei long Adam, datfala first man: “Iu savve kaikaim frut bilong evri tree long garden. Bat iu mas no kaikaim frut from datfala tree wea piksarem wei for savve long gud and nogud samting, bikos long day wea iu kaikaim datwan bae iu dae.” (Genesis 2:16, 17) Sapos Adam obeyim God, hem bae laef for olowe. Adam hem dae bikos hem no obeyim law bilong God. Then evriwan wea born kam from laen bilong Adam olketa “dae bikos evriwan sin.” (Rome 5:12) Dastawe Bible hem sei, “pei wea sin givim hem dae.” (Rome 6:23) Bible sei tu: “Man wea dae, hem no guilty nao long olketa sin bilong hem.” (Rome 6:7) Diswan minim dae mekem man free nao from evri sin bilong hem.

Plande million pipol distaem tingse olketa man safa bikos long Karma. Man wea bilivim disfala teaching acceptim nomoa wei wea hem or olketa narawan safa. Bat disfala teaching mekem pipol for tingse no eni hope nao for olketa nogud samting for finis. Olketa sei only wei for no dae and laef bak moa hem for olketa duim gud samting long disfala laef and for kasem spesol savve bilong Hindu religion. Olketa idea olsem hem no teaching wea stap insaed long Bible.d

MAIN WAN WEA BIHAENIM OLKETA NOGUD SAMTING!

A hand holding planet Earth

Waswe, iu savve Satan nao main wan wea bihaenem olketa nogud samting?—John 14:30

Satan nao main wan wea bihaenem olketa nogud samting, no olketa man. Firstaem Satan hem wanfala faithful angel, bat “hem no gohed followim samting wea tru” and hem mekem sin kasem evriwan long world. (John 8:44) Hem nao bihaenem wei wea Adam and Eve bighed againstim God. (Genesis 3:1-5) Jesus Christ sei Satan nao “man wea rulim disfala world.” (Matthew 6:13; John 14:30) Taem pipol no followim samting wea Jehovah sei hem stret, olketa followim nao Satan. (1 John 2:15, 16) Long 1 John 5:19 hem sei: “Full world hem stap long paoa bilong Satan.” Olketa nara angel tu againstim God and joinim Satan. Bible hem sei Satan and olketa demon bilong hem “laea long evriwan long earth” and ‘earth bae kasem barava nogud samting.’ (Revelation 12:9, 12) Dastawe hem stret for sei Satan nao main wan wea bihaenem olketa nogud samting.

Iumi luksavve God no bihaenem olketa nogud samting wea kasem pipol and hem no mekem pipol safa. Bat hem promis for finisim olketa nogud samting. Next article bae storyim diswan.

a Jehovah hem nem bilong God wea stap long Bible.

b For savve long why nao God letem pipol for gohed safa, lukim chapter 11 long buk Wanem Nao Really Samting wea Bible Teachim? wea Olketa Jehovah’s Witness pablisim.

c For savve hao teaching abaotem Karma hem start, lukim page 8-12 long brochure Wanem Nao Happen Long Iumi Taem Iumi Dae? wea Olketa Jehovah’s Witness pablisim.

d For savve long wanem Bible teachim abaotem wanem nao happen long olketa wea dae and wanem nao hope for olketa, lukim chapter 6 and 7 long buk Wanem Nao Really Samting wea Bible Teachim?

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem