Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w15 6/15 pp. 3-7
  • Christ Showimaot Paoa Bilong God

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Christ Showimaot Paoa Bilong God
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2015
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • MIRAKOL WEA TEACHIM IUMI FOR KAEN
  • “EVRIWAN KAIKAI AND OLKETA FULAP”
  • JEHOVAH AND JESUS SAVVE KONTROLEM PAOA BILONG NATURE
  • FOLLOWIM EXAMPLE BILONG GOD AND CHRIST
  • “Christ Nao Hem Paoa Bilong God”
    Kam Klos Long Jehovah
  • Wat Nao Iumi Savve Lanem From Olketa Mirakol blo Jesus?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2023
  • Olketa Mirakol Bilong Jesus—Wanem Nao Iu Savve Lanem?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2004
  • Wat Nao Jesus Duim Taem Hem Stap lo Earth?
    Enjoyim Laef for Olowe!—Bible Study Course
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2015
w15 6/15 pp. 3-7
Jesus’ kingly rule brings blessings on an earthwide scale

Christ Showimaot Paoa Bilong God

“Christ hem showimaot paoa . . . bilong God.”—1 COR. 1:24.

WANEM NAO ANSA BILONG IU?

  • Firstfala mirakol wea Jesus duim showimaot hem garem wanem kaen wei?

  • Why nao Jesus duim mirakol wea Matthew 14:14-21 story abaotem?

  • Mirakol wea Jesus duim for kontrolem bigfala wind showimaot hem savve duim wanem samting?

1. Why nao Paul sei ‘Christ hem showimaot paoa bilong God’?

OLKETA mirakol wea Jesus Christ duim taem hem stap long earth showimaot bigfala paoa bilong Jehovah. Bible storyim samfala long olketa mirakol hia, and taem iumi read abaotem olketa, datwan savve strongim faith bilong iumi. (Matt. 9:35; Luke 9:11) Tru nao, Jehovah givim bigfala paoa long Jesus, dastawe aposol Paul sei: ‘Christ hem showimaot paoa bilong God.’ (1 Cor. 1:24) Bat wanem nao iumi savve lanem from olketa mirakol wea Jesus duim?

2. Wanem nao olketa mirakol wea Jesus duim showimaot?

2 Aposol Peter sei Jesus duim “olketa spesol samting,” wea hem nao olketa mirakol. (Acts 2:22) Olketa mirakol hia showimaot wanem Jesus bae duim insaed long wan thousand year wea hem bae rul. Long datfala taem bae hem duim olketa mirakol wea bae helpem pipol evriwea long earth. And tu, olketa mirakol hia helpem iumi for savve abaotem olketa wei bilong Jesus and Dadi bilong hem. Long disfala study bae iumi storyim thrifala mirakol wea Jesus duim, and wanem iumi lanem from olketa mirakol hia.

MIRAKOL WEA TEACHIM IUMI FOR KAEN

3. (a) Storyim wanem nao happen wea mekem Jesus duim firstfala mirakol bilong hem. (b) Hao nao mirakol wea Jesus duim long Cana showimaot hem kaen?

3 Firstfala mirakol wea Jesus duim hem long wanfala marit feast long Cana. Maet from staka pipol nao kam long datfala marit, wine wea olketa garem hem no inaf for evriwan. Datwan savve kamap samting wea bae mekem tufala wea marit feel shame, bikos tufala nao garem responsibility for provaedem evri samting for marit feast. Mary, wea hem mami bilong Jesus tu kam long datfala marit feast. Taem Mary askem Jesus for helpem tufala wea marit, waswe, hem bikos hem bilivim Jesus garem paoa for duim mirakol for helpem tufala? Iumi no barava sure. Bat, masbi Mary hem ting raonem evri profesi abaotem son bilong hem, and hem savve olketa bae kolem Jesus “Son bilong Barava Haefala God.” (Luke 1:30-32; 2:52) Wanem iumi sure long hem nao Mary and Jesus laek for helpem tufala hia wea marit. So Jesus duim mirakol for mekem samting olsem 100 gallon wata for kamap “gudfala wine.” (Readim John 2:3, 6-11.) Jesus no need for duim datfala mirakol. Bat hem duim bikos hem tingim pipol, and hem followim wei bilong Dadi bilong hem wea kaen tumas.

4, 5. (a) Wanem nao iumi savve lanem from firstfala mirakol wea Jesus duim? (b) Mirakol wea Jesus duim long Cana mekem iumi tingim wanem samting wea bae kamap long niu world?

4 Jesus duim mirakol for provaedem gudfala wine for fitim staka pipol. Wanem nao iumi lanem from disfala mirakol? Disfala mirakol showimaot Jehovah and Jesus kaen tumas, tufala no hol bak for give, and tufala barava tingim feeling bilong pipol. And tu, mirakol hia showimaot Jehovah bae iusim paoa bilong hem for provaedem staka kaikai long niu world for pipol evriwea long earth.—Readim Isaiah 25:6.

5 Klosap nao Jehovah bae givim iumi evri samting wea iumi needim! Evriwan bae garem naesfala haos and gudfala kaikai. Iumi barava tinghae long Jehovah taem iumi tingim staka nambawan samting wea hem bae givim long iumi taem earth kamap Paradaes.

A congregation elder listens to a young brother practice his talk

Iumi followim example bilong Jesus taem iumi iusim taem bilong iumi for helpem narawan (Paragraf 6 storyim diswan)

6. Jesus evritaem iusim paoa bilong hem for duim wanem, and wanem nao iumi savve duim for followim example bilong hem?

6 No enitaem Jesus iusim paoa wea hem garem for kasem gud samting for hemseleva. Tingim samting wea happen taem Devil testim Jesus, and talem hem for changem olketa ston for kamap bred. Jesus no laek for duim datwan. (Matt. 4:2-4) Bat Jesus laek iusim paoa wea hem garem for helpem olketa narawan. Hao nao iumi savve followim example bilong hem? Jesus sei iumi shud “givim samting long nara pipol.” (Luke 6:38) Iumi savve duim olsem taem iumi invaetem narawan for kam kaikai long haos bilong iumi. And tu, bihaen long meeting iumi savve spendem taem for helpem samwan. Olsem example, maet iumi lisin long wanfala brata wea practicem tok bilong hem. Or maet iumi savve helpem and trainim olketa narawan long ministry. Taem iumi helpem olketa narawan long eni wei wea iumi fit for duim iumi kaen olsem Jesus.

“EVRIWAN KAIKAI AND OLKETA FULAP”

7. Wanem nogud samting nao kasem staka pipol long disfala world bilong Satan?

7 Pipol bifor tu olketa poor. Jehovah talem olketa Israelite: “Pipol wea poor bae stap olowe long land bilong iufala.” (Deut. 15:11) Staka handred year bihaen, Jesus sei: “Pipol wea poor bae stap olowe witim iufala.” (Matt. 26:11) Waswe, datfala toktok bilong Jesus showimaot earth bae evritaem garem poor pipol? Nomoa. Datfala toktok showimaot pipol wea poor bae stap go kasem taem wea world bilong Satan hem finis. Insaed long niu world laef bae hem gud tumas! Long datfala taem, no eniwan bae poor, and staka kaikai bae stap for evriwan!

8, 9. (a) Why nao Jesus duim mirakol for feedim staka thousand pipol? (b) Wanem nao tingting bilong iu abaotem disfala mirakol wea Jesus duim?

8 Man wea raetem psalm talem disfala toktok abaotem Jehovah: “Iu openem hand bilong iu and givim long evri samting wea laef, evri samting wea olketa laekem.” (Ps. 145:16) Taem Jesus stap long earth, hem followim example bilong Dadi bilong hem and duim staka samting for helpem pipol. Hem no duim olketa samting hia for showimaot hem garem paoa nomoa bat hem duim bikos hem tingim pipol and laek for helpem olketa tu. Distaem bae iumi storyim Matthew 14:14-21. (Readim.) Pipol from olketa taon kam for lisin long Jesus. (Matt. 14:13) Taem hem gogo for naet, olketa disaepol start for wari nogud pipol hia taed tumas and hangre. So olketa askem Jesus for sendem pipol hia go long olketa vilij for baem kaikai for olketa seleva. Wanem nao Jesus duim?

9 Jesus feedim samting olsem 5,000 man, witim olketa woman and olketa pikinini tu long faevfala bred and tufala fish nomoa. Why nao Jesus duim disfala mirakol? Hem duim datwan bikos hem barava lovem pipol and laek for helpem olketa. Masbi staka kaikai nao Jesus provaedem, bikos olketa pipol hia “kaikai and olketa fulap nao.” Datfala kaikai strongim olketa taem olketa go bak long haos bilong olketa wea stap farawe. (Luke 9:10-17) And taem evriwan kaikai finis olketa disaepol fulimap 12-fala basket witim olketa leftova kaikai!

10. Long future, wanem nao bae happen long wei for poor?

10 Distaem plande handred million pipol olketa barava poor bikos pipol wea rulim olketa greedy and raverave. Samfala brata bilong iumi tu no garem inaf kaikai. Bat klosap nao olketa wea worshipim Jehovah bae stap insaed world wea no eniwan bae raverave or poor. Jehovah nao hem Olmaeti God and hem garem paoa for provaedem evri samting wea pipol needim and hem barava laek for duim datwan. Klosap nao hem bae finisim wei for safa!—Readim Psalm 72:16.

11. Wanem nao mekem iu sure klosap nao Christ bae iusim paoa bilong hem for helpem pipol evriwea long earth, and datwan mekem iu laek for duim wanem samting?

11 Taem Jesus stap long earth, hem duim olketa mirakol long samfala ples nomoa for thri and haf year. (Matt. 15:24) Bat long datfala wan thousand year rul bilong Christ, hem bae helpem pipol evriwea long earth. (Ps. 72:8) Olketa mirakol wea Jesus duim showimaot hem laek for iusim paoa bilong hem for helpem iumi. Iumi no garem paoa for duim olketa mirakol, bat wanem nao iumi savve duim? Iumi savve iusim taem and strong bilong iumi for talem pipol abaotem nambawan future wea Bible promisim. Datwan hem responsibility wea iumi olketa Witness bilong Jehovah garem. (Rome 1:14, 15) Taem iumi ting raonem olketa samting wea Christ klosap for duim, iumi bae laek for talem datwan long narawan.—Ps. 45:1; 49:3.

JEHOVAH AND JESUS SAVVE KONTROLEM PAOA BILONG NATURE

12. Why nao iumi sure Jesus barava savve gud long environment bilong earth?

12 Taem God creatim earth and evri samting long earth, hem iusim Jesus wea hem datfala “nambawan wakaman” for helpem hem. (Prov. 8:22, 30, 31; Col. 1:15-17) So Jesus barava savve gud long environment bilong earth. Hem savve gud abaotem olketa natural resource bilong earth, and hao for iusim olketa long stretfala wei.

Jesus miraculously calms the windstorm

Wanem nao mekem iu tinghae long wei wea Jesus iusim paoa bilong hem? (Paragraf 13, 14 storyim diswan)

13, 14. Storyim example wea showimaot Christ savve kontrolem paoa bilong nature.

13 Taem Jesus stap long earth hem duim mirakol wea showimaot hem savve kontrolem paoa bilong nature. Olsem example, tingim samting wea Jesus duim taem bigfala wind kamap and laef bilong olketa disaepol stap long danger. (Readim Mark 4:37-39.) Wanfala savveman sei datfala Greek word wea iumi transleitim “bigfala wind” long buk bilong Mark hem minim wanfala cyclone, wea garem olketa blak cloud, strong wind, thunder, and hevi rain. Bihaen long wanfala cyclone, evri samting savve olobaot. Aposol Matthew sei taem datfala big wind hem kam, “sea hem barava raf.”—Matt. 8:24.

14 Long datfala taem olketa wave bangam datfala boat and wata gohed for kam insaed long boat. Nomata datfala wind hem mekem bigfala noise and boat hem rola olobaot, Jesus hem deepim sleep bikos hem barava taed. Bat olketa disaepol fraet, so olketa wekapem Jesus and sei: “Iumi klosap dae nao!” (Matt. 8:25) Wanem nao Jesus duim? Hem wekap and tok strong olsem long wind and sea: “Kwaet!” (Mark 4:39) Semtaem nomoa, wind hem stop and “sea hem fine nao.” Diswan showimaot Jesus savve kontrolem paoa bilong nature!

15. Wanem nao showimaot Jehovah savve kontrolem paoa bilong nature?

15 From Jehovah nao givim paoa long Jesus for duim olketa mirakol hia, iumi savve Olmaeti God tu savve kontrolem paoa bilong nature. Olsem example, bifor Flood hem kam, Jehovah sei: “Bihaen sevenfala day nomoa bae mi mekem bigfala rain for kam. Bae hem rain for 40 day and 40 naet.” (Gen. 7:4) And Exodus 14:21 sei: “Jehovah hem mekem east wind hem blow strong for full naet, and gogo sea hia hem divaed.” And tu Jonah 1:4 sei: “Jehovah mekem bigfala wind for blow long sea, wea mekem sea hem barava raf tumas and datfala ship hem gogo for brek nao.” Iumi hapi for savve, Jehovah hem fit for kontrolem paoa bilong nature. Long future, Jehovah bae no letem eni samting for spoelem earth.

16. Why nao iumi hapi for savve Jehovah and Jesus fit for kontrolem paoa bilong nature?

16 Iumi hapi for savve Jehovah and Jesus fit for kontrolem paoa bilong nature. Long wan thousand year wea Christ bae rul, evriwan wea laef long earth bae stap sef. No eniwan bae garekil or dae long olketa natural disaster, olsem cyclone, tsunami, volkeno, or earthquake. Iumi bae no fraetem eni disaster bikos “tent bilong God [bae] stap witim olketa man”! (Rev. 21:3, 4) Iumi barava sure Jesus bae kontrolem paoa bilong nature long datfala wan thousand year wea hem bae rul.

FOLLOWIM EXAMPLE BILONG GOD AND CHRIST

17. Wanem nao wanfala samting wea iumi savve duim distaem for followim example bilong God and Christ?

17 Jehovah and Jesus nomoa garem paoa for stopem olketa natural disaster. Iumi no savve duim datwan. Bat wanfala samting nao iumi savve duim. Iumi savve followim toktok wea stap long Proverbs 3:27. (Readim.) Taem olketa brata and sista bilong iumi kasem hard taem, iumi savve comfortim olketa, and givim help and sapot wea olketa needim. (Prov. 17:17) Olsem example, iumi savve helpem olketa bihaen olketa kasem natural disaster. Wanfala widow woman wea cyclone spoelem haos bilong hem sei: “Mi hapi tumas for stap insaed organization bilong Jehovah, wea helpem mi long physical wei and long spiritual wei tu.” Narafala singol sista no savve nao wanem for duim taem big wind and rain spoelem haos bilong hem. Bihaen olketa brata kam and wakem bak haos bilong hem, hem sei: “Mi no savve nao wanem for talem . . . Thankiu nao Jehovah!” Iumi barava hapi long wei wea olketa brata and sista bilong iumi tingim olketa narawan. And samting wea iumi barava hapi tumas long hem nao, Jehovah and Jesus Christ barava tingim iumi.

18. Wanem nao mekem iu tinghae long wei wea Jesus iusim paoa bilong hem?

18 Taem Jesus duim ministry bilong hem long earth, hem ‘showimaot paoa bilong God.’ No enitaem hem iusim paoa bilong hem for mekem narawan tinghae long hem or for kasem gud samting for hemseleva. Bat Jesus iusim paoa bilong hem for duim olketa mirakol bikos hem barava lovem pipol. Bae iumi story abaotem diswan long nextfala study.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem