Olketa Masorete copyim gud olketa Holy Raeting
KAVA SUBJECT | BIBLE STAP KAM KASEM DISTAEM
Why Nao Pipol No Win for Changem Message Bilong Bible?
PROBLEM: Nomata pipol againstim Bible and olketa samting olsem rat or insect savve kaikaim kaen pepa wea olketa iusim bifor, or hem savve rotten, Bible hem stap kam kasem distaem. Nomata olsem, samfala man wea copyim and transleitim Bible trae for changem message insaed long Bible. Olketa no laek changem teaching bilong olketa for followim wanem Bible talem, so samfala taem olketa trae for changem Bible for fitim teaching bilong olketa. Tingim samfala example:
Ples for worship: Midolwan long year 400 B.C.E. go kasem 100 B.C.E., olketa wea raetem Samaritan Pentateucha addim samfala toktok long Exodus 20:17 wea sei “long Aargaareezem. Long there nao iufala shud wakem wanfala altar.” Olketa duim olsem bikos olketa laekem Bible for sei hem fitim for olketa wakem temple long “Aargaareezem,” wea hem nao Maunt Gerizim.
Trinity: Samting olsem 300 year bihaen olketa raetem full Bible, wanfala man wea bilivim Trinity addim samfala toktok long 1 John 5:7 wea sei, “long heven, Dadi, datfala Word, and Holy Ghost: and thrifala hia wanfala nomoa.” Datfala toktok no stap long olketa Holy Raeting long firstaem. Wanfala Bible savveman, Bruce Metzger, hem sei: “Start long 500 C.E.,” olketa toktok hia “kamap staka taem long olketa manuscript long Oldfala Latin Languis and long olketa copy bilong [Latin] Vulgate.”
Nem bilong God: Staka man wea transleitim Bible aotem nem bilong God from Bible. Olketa duim olsem bikos long kastom biliv bilong olketa Jew for no talemaot datfala nem. Olketa changem datfala nem long olketa title olsem “God” or “Lord.” Long Bible, “God” and “Lord” savve minim Creator, olketa man, olketa samting wea pipol savve worshipim, and Satan tu.—John 10:34, 35; 1 Corinth 8:5, 6; 2 Corinth 4:4.b
HAO NAO BIBLE STAP KAM KASEM DISTAEM?: First samting, nomata samfala wea copyim Bible no duim gud waka bilong olketa, and samfala narawan changem, staka narawan duim gud waka bilong olketa and barava chekim gud. Midolwan 500 C.E. go kasem 900 C.E., olketa Masorete copyim olketa Hebrew Scripture wea gogo olketa kolem datwan long Masoretic text. Olketa kaontem evri word and olketa leta for mek sure hem barava stret. Sapos olketa tingse olketa lukim eni mistek long datfala raeting wea olketa copy from, olketa raetem note long margin. Olketa Masorete no changem eni samting long Bible. Professor Moshe Goshen-Gottstein storyim hao long tingting bilong olketa Masorete, hem bigfala sin for changem eni samting insaed long olketa Holy Raeting.
Mek-tu samting, staka old manuscript hem stap, so hem isi for olketa Bible savveman luksavve long olketa mistek. Olsem example, for plande handred year, olketa bigman talem pipol Bible long Latin languis nao hem stret. Bat olketa addim toktok wea no stret long Latin Bible bilong olketa long 1 John 5:7 wea iumi storyim finis. Gogo datfala toktok stap tu insaed long English King James Version wea staka pipol tinghae long hem! Bat wanem nao olketa nara oldfala manuscript wea olketa faendem showimaot? Bruce Metzger sei: “Datfala toktok [long 1 John 5:7] hem stap long olketa manuscript long Latin languis nomoa, and no long olketa nara manuscript (long languis bilong Syria, Armenia, Ethiopia and Slavonia, and long Coptic and Arabic languis).” Dastawe olketa niu copy bilong King James Version and olketa nara Bible no garem datfala toktok.
Chester Beatty P46, Bible manuscript wea olketa raetem long papyrus long samting olsem 200 C.E.
Waswe, olketa old manuscript hia pruvim message bilong Bible hem no change? Taem olketa faendem olketa Dead Sea Scroll long 1947, olketa savveman savve comparem Hebrew Masoretic text witim olketa Bible scroll hia wea olketa raetem winim 1,000 year bifor. Wanfala man wea studyim olketa Dead Sea Scroll hem sei wanfala scroll “barava pruvim nomata olketa Jew copyim Bible for winim 1,000 year, olketa barava duim gud waka bilong olketa.”
Long Chester Beatty Library long Dublin, Ireland, olketa garem samfala raeting long papyrus from klosap evri buk bilong olketa Christian Greek Scripture. Olketa garem tu olketa manuscript wea olketa raetem long samting olsem 200 C.E., wea hem 100 year nomoa bihaen olketa finis for raetem Bible. The Anchor Bible Dictionary sei: “Nomata iumi kasem staka niu information from olketa papyrus hia, olketa showimaot tu Bible no change.”
“Nomata olketa copyim [olketa Hebrew Scripture] staka taem, message insaed hem no change”
GUD SAMTING WEA KAMAOT FROM DATWAN: Nomata staka manuscript hem stap and hem old tumas, hem no changem message insaed long Bible bat hem mekem hem barava stret. Sir Frederic Kenyon hem sei olsem abaotem olketa Christian Greek Scripture: “No eni nara oldfala buk hem garem staka oldfala manuscript wea pruvim hem no change, and olketa savveman wea honest no savve denyim Bible wea iumi garem distaem hem semsem olsem wanem olketa raetem long firstaem.” Savveman William Green storyim hao no eni nara buk hem olsem olketa Hebrew Scripture. Hem sei: “Nomata olketa copyim staka taem, message insaed hem no change.”
a Samaritan Pentateuch hem buk wea garem nomoa first faevfala buk bilong Bible wea olketa Samaritan appruvim.
b For moa information, lukim Appendix A4 and A5 long New World Translation of the Holy Scriptures, long www.jw.org.