‘Letem Wei for No Givap Hem Trainim Iu’
“Letem disfala wei for no givap hem barava trainim iufala, mekem iufala barava fit nao.”—JAS. 1:4.
1, 2. (a) Wanem nao iumi lanem from example bilong Gideon and 300 man bilong hem? (Lukim piksa long start bilong study.) (b) Wanem nao Luke 21:19 talem wea showimaot hem important for no givap?
TRAE for piksarem Judge Gideon and olketa Israelite soldia taem olketa faetem army bilong olketa Midianite and olketa narawan. Datfala faet hem no isi and olketa Israelite taed tumas. Gideon and olketa man bilong hem ronem olketa enemy for full naet for samting olsem 32 kilometer! Bible sei: “Gogo, Gideon kasem Jordan River and hem akrosim. Hem and 300 man wea go witim hem olketa feel taed.” Nomata olsem, olketa no winim yet datfala faet, and olketa mas faetem yet 15,000 soldia. Olketa enemy hia spoelem olketa Israelite for staka year dastawe olketa Israelite soldia no laek for givap. So Gideon and olketa man bilong hem “gohed for ronem olketa” enemy, and gogo olketa winim olketa nao!—Judg. 7:22; 8:4, 10, 28.
2 Iumi tu insaed long wanfala faet wea no isi and wea mekem iumi taed. Samfala enemy wea iumi faetem nao hem Satan, world bilong hem, and wei wea iumi no perfect. Samfala long iumi faetem olketa enemy hia for staka year finis. Jehovah helpem iumi for winim staka hard samting. Nomata olsem, disfala faet hem no finis yet. Samfala taem maet iumi taed. Or maet iumi wikdaon from end bilong world hem no kam yet. Jesus sei long olketa last day iumi bae kasem olketa barava hard taem and pipol bae spoelem iumi. Bat hem sei tu, sapos iumi gohed and no givap, iumi bae win long disfala faet. (Readim Luke 21:19.) Wanem nao wei for no givap? Wanem nao savve helpem iumi for no givap? Wanem nao iumi savve lanem from example bilong olketa wea no givap? And hao nao iumi savve ‘letem wei for no givap hem trainim iumi’?—Jas. 1:4.
WANEM NAO WEI FOR NO GIVAP?
3. Wanem nao wei for no givap?
3 Taem Bible story abaotem wei for no givap, hem no minim nomoa wei for deal witim olketa hard taem. Hem minim tu wei for garem stretfala tingting abaotem hard taem wea kasem iumi, wea diswan helpem iumi for no fraet, iumi garem faith, and iumi patient. Wanfala reference buk sei wei for no givap savve helpem iumi for garem strongfala hope and for nating givap nomata iumi kasem barava hard taem. Nomata iumi kasem nogud samting iumi savve win bikos iumi tingim evritaem goal bilong iumi.
4. Why nao man wea garem love hem no givap?
4 Man wea garem love bae no givap. (Readim 1 Corinth 13:4, 7.) Love for Jehovah hem helpem iumi for no givap nomata iumi kasem eni hard samting. (Luke 22:41, 42) Love wea iumi garem for olketa brata and sista hem helpem iumi for gohed forgivim mistek wea olketa duim. (1 Pet. 4:8) Love wea hasband and waef garem for each other hem helpem tufala for deal witim olketa “hard taem” wea savve kamap long marit and hem helpem tufala for strongim marit bilong tufala.—1 Cor. 7:28.
WANEM NAO SAVVE HELPEM IU FOR NO GIVAP?
5. Why nao Jehovah nomoa savve gud hao for helpem iumi for gohed strong and no givap?
5 Askem Jehovah for strongim iu. Jehovah hem “God [wea] savve comfortim iumi and strongim iumi for no givap.” (Rome 15:5) Hem nomoa savve gud long feeling and wei bilong iumi, and samting wea iumi kasem. Hem savve gud hao for helpem iumi mekem iumi gohed strong and no givap. Bible sei: “Hem bae duim samting wea olketa wea fraet long hem laekem. Hem herem olketa taem olketa askem hem for helpem olketa, and hem sevem olketa.” (Ps. 145:19) Bat long wanem wei nao God ansarem prea bilong iumi for gohed strong and no givap?
6. Wanem nao Jehovah bae duim for helpem iumi for winim olketa hard taem?
6 Iumi savve askem Jehovah for helpem iumi taem iumi kasem hard taem, and hem promis for ‘helpem iumi for winim datwan.’ (Readim 1 Corinth 10:13.) Wanem nao bae hem duim? Samfala taem, maet hem finisim datfala hard taem. Bat staka taem, hem bae strongim iumi mekem iumi “nating givap” and “gohed for patient and hapi.” (Col. 1:11) And from Jehovah barava savve gud long iumi, hem bae no letem eni samting for kasem iumi wea iumi no fit for winim.
7. Why nao spiritual kaikai hem important? Storyim example.
7 Spiritual kaikai savve helpem iu for garem strongfala faith. Why nao spiritual kaikai hem important? Tingim disfala example: Man wea laek for klaem Maunt Everest mas kaikai big evriday. Hem mas duim olsem mekem hem strong for kasem goal bilong hem for klae go kasem antap long datfala maunten. Olsem tu, iumi mas kaikaim staka spiritual kaikai mekem iumi no givap and kasem goal bilong iumi for kasem laef olowe. Iumi mas markem taem for duim study seleva, and evritaem go long olketa meeting. Taem iumi duim olketa samting hia, datwan bae helpem iumi for garem strongfala faith.—John 6:27.
8, 9. (a) Olsem Job 2:4, 5 showimaot, wanem nao Satan sei bae iumi duim taem iumi kasem test? (b) Taem iu kasem hard taem, wanem nao hem gud for piksarem long mind bilong iu?
8 Tingim why hem important for faithful long God. Taem iumi kasem hard taem, samting wea moa important hem insaed diswan winim wei wea iumi safa. Hem nao wei wea iumi kasem test for faithful long God. Samting wea iumi duim taem iumi kasem eni test bae showimaot sapos iumi sapotim rul bilong Jehovah or nomoa. Why nao iumi sei olsem? Satan, wea hem againstim rul bilong God, tok spoelem Jehovah taem hem sei olketa man worshipim Jehovah nomoa taem olketa kasem gud samting from God. Satan sei: “Man bae givim evri samting wea hem garem for sevem laef bilong hem.” Then Satan sei long Jehovah: “Bat sapos iu duim samting for spoelem bon and body bilong [Job], bae iu lukim hem bae barava tok spoelem iu.” (Job 2:4, 5) Waswe, tingting bilong Satan hem change distaem? Nomoa nao! Nomata plande handred year bihaen, taem Jesus torowem Satan go aot from heven, Satan gohed yet for accusim olketa wea faithful for worshipim God. (Rev. 12:10) Distaem tu, Satan sei pipol worshipim Jehovah nomoa taem olketa kasem gud samting from God. Hem laekem tumas for iumi no sapotim rul bilong God and stop for worshipim God.
9 Taem iu kasem hard taem, piksarem diswan long mind bilong iu: Satan and olketa demon bilong hem long wansaed, and olketa gohed lukluk long iu and sei bae iu givap. Long narasaed hem Jehovah, Jesus Christ wea King, olketa anointed wea stap long heven, and staka thousand angel. Olketa tu lukluk long iu, bat olketa laek helpem iu for no givap and gohed faithful long Jehovah! And iu herem Jehovah hem sei olsem long iu: “Son bilong mi, duim samting wea wise, and mekem heart bilong mi hapi, mekem mi savve givim ansa long man wea tok daonem mi.”—Prov. 27:11.
10. Wanem nao Jesus tingim taem hem kasem hard taem, and hao nao iumi savve followim example bilong hem?
10 Ting raonem gud samting wea iumi bae kasem. Tingim sapos iu go for wanfala ples. Taem iu gogo, iu go insaed long wanfala tunnel. Insaed long tunnel hia hem full dark. Bat iu savve sapos iu gogo for end bilong datfala tunnel iu bae lukim laet moa. Laef bilong iumi olketa man hem olsem datfala gogo. Maet iu kasem barava hard taem, and iu feel olsem iu no wei nao. Maet Jesus tu garem sem feeling. Taem olketa redi for killim hem dae, olketa spoelem hem and hem safa tumas. Datwan hem barava hard samting wea kasem Jesus! Wanem nao helpem hem for no givap? Bible sei: “Hem tingim hapi wea hem bae kasem.” (Heb. 12:2, 3) Jesus ting raonem gud samting wea bae kamaot from hem no givap. Main samting wea hem tingim nao hem wei wea hem bae mekhae long nem bilong God and sapotim rul bilong Jehovah. Hem savve datfala test hem for lelebet taem nomoa, and reward wea hem bae kasem long heven hem for olowe. Maet iumi tu kasem samfala barava hard taem distaem wea mekem iumi safa, bat iumi mas tingim, olketa hard taem hia hem for lelebet taem nomoa.
“OLKETA WEA GOHED AND NO GIVAP”
11. Why nao hem gud for ting raonem example bilong olketa narawan wea no givap?
11 Hem no iumiseleva nomoa wea kasem hard taem and no givap. Aposol Peter sei long olketa Christian: “Iufala mas againstim [Satan] and garem strongfala faith, from iufala savve olketa brata bilong iufala evriwea long world tu safa long olketa sem samting wea iufala safa long hem.” (1 Pet. 5:9) Taem iumi ting raonem example bilong olketa narawan wea no givap, datwan encouragem iumi, iumi lanem wanem iumi mas duim for gohed faithful, and iumi sure Jehovah bae blessim iumi sapos iumi no givap. (Jas. 5:11) Distaem bae iumi storyim example bilong samfala wea gohed faithful and no givap.[1]
12. Hao nao example bilong olketa cherub wea kasem assignment long Eden savve helpem iumi?
12 Olketa cherub. Bihaen Adam and Eve sin, Jehovah givim niu assignment long samfala cherub for duim long earth. Waka hia hem barava difren from waka wea olketa duim long heven. Example bilong olketa savve helpem iumi for no givap taem iumi garem wanfala assignment wea no isi for duim. Bible sei Jehovah “putim olketa cherub and datfala sword wea fire and wea tatane raon, long east saed long garden bilong Eden. Hem duim diswan for satem road wea go for datfala tree bilong laef.”[2] (Gen. 3:24) Bible no sei olketa cherub hia komplen or tingse olketa shud no duim kaen waka olsem. Olketa no feel boring or les for duim datfala waka. Bat olketa gohed duim assignment bilong olketa go kasem taem wea datfala waka hem finis, wea maet diswan long taem bilong Flood, wea hem winim 1,600 year bihaen!
13. Wanem nao helpem Job for no givap taem hem kasem hard taem?
13 Job. Samfala taem, maet wanfala fren or samwan long famili talem toktok wea mekem iu feel nogud. Or maet iu garem bigfala sik, or iu sorre bikos samwan wea iu lovem hem dae. Sapos olketa samting hia kasem iu, example bilong Job savve encouragem iu. (Job 1:18, 19; 2:7, 9; 19:1-3) Job no savve why nao staka nogud samting kasem hem, bat hem nating givap. Wanem nao helpem hem for gohed faithful? Firstfala samting, hem lovem Jehovah and hem “fraet long God.” (Job 1:1) Job laek for evritaem faithful long God, nomata long taem wea hem hard tu. Nara samting tu, Jehovah storyim long Job samfala long olketa nambawan samting wea hem creatim for helpem Job luksavve long bigfala paoa bilong hem. Diswan mekem Job barava sure Jehovah bae duim samting for finisim olketa hard taem wea kasem hem. (Job 42:1, 2) And hem nao samting wea happen. Bible sei: “Jehovah finisim hard taem wea kasem Job and mekem hem kamap rich moa. Jehovah givim long hem staka samting winim wanem hem garem bifor.” Job hem “laef for longfala taem and hem garem gudfala laef.”—Job 42:10, 17.
14. Olsem 2 Corinth 1:6 hem showimaot, hao nao example bilong Paul encouragem olketa narawan?
14 Aposol Paul. Waswe, pipol againstim iu or iu kasem persecution? Waswe, iu wanfala elder or circuit overseer wea garem olketa bigfala responsibility? Sapos olsem, example bilong Paul savve helpem iu. Paul kasem nogud persecution, and evriday hem wari tumas abaotem olketa kongregeson. (2 Cor. 11:23-29) Bat Paul no givap, and example bilong hem encouragem olketa narawan. (Readim 2 Corinth 1:6.) Sapos iu gohed faithful and no givap, datwan bae encouragem olketa narawan tu.
WASWE, BAE IU LETEM WEI FOR NO GIVAP “TRAINIM” IU?
15, 16. (a) Hao nao wei for no givap savve “trainim” iumi? (b) Wanem nao samfala wei wea iumi savve showimaot iumi no givap?
15 Disaepol James sei: “Letem disfala wei for no givap hem barava trainim iufala, mekem iufala barava fit nao.” (Jas. 1:4) Hao nao wei for no givap savve “trainim” iumi? Olketa hard taem savve helpem iumi for luksavve long olketa wik point bilong iumi. Taem iumi feisim olketa hard taem and no givap, datwan savve helpem iumi for garem olketa gudfala wei wea God bae hapi long hem. Olsem example, maet iumi savve kamap gud long wei for patient, showimaot love, and garem wei for tinghae.
Taem iumi feisim olketa hard taem and no givap, datwan savve helpem iumi for garem olketa gudfala wei (Paragraf 15, 16 storyim diswan)
16 From disfala wei for no givap savve trainim iumi, iumi no laek for duim samting wea againstim olketa law bilong Jehovah from iumi laekem olketa test hia for finis. Olsem example, sapos samfala taem iu garem dirty tingting, no foldaon long wei for durong! Gohed askem Jehovah for helpem iu for aotem rong tingting olsem. Waswe, wanfala insaed famili bilong iu hem againstim iu? No givap! Gohed strong for worshipim Jehovah. Diswan bae helpem iu for barava trustim Jehovah. No forgetim diswan: Sapos iumi laekem God for hapi long iumi, iumi mas gohed faithful and no givap.—Rome 5:3-5; Jas. 1:12.
17, 18. (a) Storyim example wea showimaot why hem important for no givap. (b) Taem end hem kakam klosap, wanem nao iumi barava sure long hem?
17 Iumi mas gohed faithful and no givap go kasem end bilong disfala world. Tingim wanfala ship wea start for sink daon. Sapos olketa passenger laek for laef, olketa mas swim go kasem shore. Man wea givap no longtaem bihaen hem start for swim, bae hem draon. And tu, man wea givap taem hem klosap kasem shore, bae hem draon tu. Sapos iumi laek for laef long niu world, iumi mas gohed faithful and no givap. Iumi mas garem sem tingting olsem aposol Paul wea sei: “Iumi no givap.”—2 Cor. 4:1, 16.
18 Olsem Paul, iumi barava sure Jehovah bae helpem iumi for gohed faithful and no givap go kasem end. Paul sei: “Iumi barava win bikos hem lovem iumi. Mi bilivim God and Lord bilong iumi Christ Jesus tufala barava lovem iumi. Nomata iumi dae or iumi laef, or nomata long eni samting wea angel or gavman duim, or nomata tu long eni samting wea stap distaem or wea bae kamap bihaen or eni paoa, or eni samting antap or long daon or eni nara samting wea God wakem, no eni samting hia savve stopem iumi for no kasem love bilong tufala.” (Rome 8:37-39) Samfala taem bae iumi feel taed. Bat iumi laek for followim example bilong Gideon and olketa soldia bilong hem. Nomata olketa feel taed, bat olketa no givap. Olketa “gohed for ronem olketa” enemy!—Judg. 8:4.
^ [1] (paragraf 11) Story bilong olketa wea gohed faithful for worshipim God long distaem tu savve encouragem iumi. Olsem example, Yearbook bilong 1992, 1999, and 2008 storyim example bilong olketa brata bilong iumi long Ethiopia, Malawi, and Russia.
^ [2] (paragraf 12) Bible no talem haomas cherub nao kasem datfala assignment.