A3
Hao Gogo Bible Kasem Iumi
Author and Man wea Bible start kam from, hem keepim gud tu Bible. Hem nao Man wea mekem for olketa raetem disfala toktok:
“Toktok blo God blo iumi hem stap for olowe.”—Isaiah 40:8.
Datfala toktok hem tru, nomata original Bible manuscript blo Hebrew and Aramaic Scripturea or Christian Greek Scripture hem no stap nao distaem. So, hao nao iumi savve trustim toktok insaed Bible distaem dat hem barava stret followim olketa original raeting wea kam from God?
OLKETA MAN FOR COPYIM WORD BLO GOD KEEPIM GUD DATWAN
Saed lo olketa Hebrew Scripture, reason hem bikos lo samting wea God nao talem for olketa mas duim bifor kam yet, hem nao for olketa mas copyimb olketa toktok hia. For example, Jehovah givim instruction lo olketa king blo Israel bifor for olketa mas copyim Law wea olketa raetem for olketa seleva. (Deuteronomy 17:18) And tu, God givim waka lo olketa Levite for keepim gud Law and for olketa teachim lo pipol. (Deuteronomy 31:26; Nehemiah 8:7) Bihaen olketa Jew go prisoner lo Babylon, wanfala grup blo olketa scribe (Sopherim) hem start. (Ezra 7:6, footnote) Gogo olketa scribe hia mekem staka copy blo datfala 39 buk blo Olketa Hebrew Scripture.
For staka handred year, olketa scribe barava careful lo hao olketa copyim olketa buk hia. Lo taem blo Middle Ages, wanfala grup blo olketa scribe wea olketa Jew, wea olketa kolem olketa lo Masoretes nao gohed duim datfala waka. Full complete Masoretic manuscript wea hem barava old, hem nao datfala Leningrad Codex, wea stap kam from 1008/1009 C.E. Bat, lo midol lo 20th century, olketa faendem samting olsem 220 Bible manuscript or samfala part blo hem olketa stap witim datfala Dead Sea Scroll. Olketa Bible manuscript hia hem wan thousand year old winim nao datfala Leningrad Codex. Taem olketa comparem Dead Sea Scroll witim datfala Leningrad Codex olketa faendem wanfala important point: Hem tru samfala word lo datfala Dead Sea Scroll hem no semsem, bat olketa word hia wea no semsem no affectim message insaed Bible.
Waswe lo datfala 27 buk blo Olketa Christian Greek Scripture? Samfala lo olketa aposol blo Jesus Christ and samfala nara disaepol tu, olketa nao raetem olketa buk hia. Followim wanem olketa scribe wea olketa Jew duim bifor, olketa Christian bifor tu mekem olketa copy lo olketa buk hia. (Colossians 4:16) Nomata Emperor Diocletian blo Rome and olketa narawan trae for distroem evri buk blo olketa Christian bifor, staka thousand smol part blo olketa buk hia and olketa manuscript olketa keepim gud kam kasem tuday.
Olketa transleitim tu olketa raeting blo olketa Christian hia lo olketa nara languis. Olketa transleitim Bible lo olketa nara old languis olsem Armenian, Coptic, Ethiopic, Georgian, Latin, and Syriac.
REDYIM HEBREW AND GREEK TEXT FOR TRANSLEISON
Lo evri old Bible manuscript wea olketa copyim, staka lo olketa word wea olketa copyim hem no semsem. So hao nao bae iumi savve wat nao hem stap lo original text?
Iumi savve comparem diswan olsem wanfala teacher wea askem 100 student for copyim wanfala chapter lo buk. Nomata sapos datfala original chapter hem lus, taem olketa comparem 100-fala copy hia, bae hem still garem original text blo datfala chapter. Nomata maet each student mekem samfala mistek, no evri student nao bae mekem sem mistek. Lo sem wei tu, taem olketa scholar comparem staka thousand smol part and olketa copy blo olketa old Bible buk wea olketa garem, olketa savve faendem mistek blo olketa wea mekem olketa copy hia and faendemaot wat nao original toktok.
“Hem stret for iumi talem dat no eni nara old buk hem olsem Bible wea toktok insaed hem barava stret and hem stap kam kasem distaem”
Hao nao iumi bae barava sure dat message wea iumi kasem hem stret witim wanem hem stap lo original Bible? Wanfala scholar, William H. Green hem story olsem abaotem Olketa Hebrew Scripture, hem sei: “Hem stret for iumi talem dat no eni nara old buk hem olsem Bible wea toktok insaed hem barava stret and hem stap kam kasem distaem.” For Olketa Christian Greek Scripture, or wea olketa savve kolem Niu Testament, Bible scholar F. F. Bruce raet olsem: “Pruv wea stap wea showimaot Niu Testament raeting hem barava stret, hem staka winim pruv wea showim staka nara raeting blo pipol bifor, wea no eniwan fit for kwestinim datwan.” Hem sei tu: “Sapos Niu Testament hem buk wea kam from olketa man, pipol bae ting lo hem olsem hem barava tru.”
Chapter 40 lo buk blo Isaiah insaed lo datfala Dead Sea Scroll (date blo hem from 125 go kasem 100 B.C.E.)
Taem olketa comparem witim Hebrew manuscript from samting olsem wan thousand year bihaen, olketa faendem tu-thri samting nomoa hem difren, bat hem saed lo spelling nomoa
Chapter 40 lo buk blo Isaiah insaed lo datfala Aleppo Codex, hem wanfala important Hebrew Masoretic manuscript from samting olsem 930 C.E.
Hebrew Text: Datfala New World Translation of the Hebrew Scriptures (1953-1960) hem base lo Biblia Hebraica, wea Rudolf Kittel raetem. Start lo datfala taem, olketa updatem Hebrew text lo tufala Bible hia, Biblia Hebraica Stuttgartensia and Biblia Hebraica Quinta for followim nao research wea olketa faendem lo olketa Dead Sea Scroll and olketa nara old manuscript. Wanem olketa scholar duim lo tufala Bible hia, olketa copyim datfala Leningrad Codex lo main text witim footnote wea garem olketa toktok from olketa nara raeting olsem Samaritan Pentateuch, Dead Sea Scroll, Greek Septuagint, Aramaic Targums, Latin Vulgate, and Syriac Peshitta. Olketa lukluk nao lo tufala Bible hia Biblia Hebraica Stuttgartensia and Biblia Hebraica Quinta, taem olketa redyim English New World Translation revision wea disfala Bible hem transleit from.
Greek Text: Lo end lo 19th century, tufala scholar hia, B. F. Westcott and F.J.A. Hort comparem olketa Bible manuscript and olketa smol part blo hem wea stap lo datfala taem, wea olketa sure datwan barava klosap semsem witim olketa original text taem olketa redyim masta text blo Greek Scripture. Lo midol blo 20th century, Niu World Transleison Komiti olketa transleitim Bible followim nao datfala masta text. Olketa iusim tu olketa nara old papyrus, wea luk olsem hem from mek-tu and mek-thri century C.E. Bihaen lo datfala taem, olketa kasem moa samfala papyrus. And tu, olketa masta text olsem datwan blo Nestle and Aland and blo United Bible Society garem olketa niu information from research blo olketa scholar. Samfala lo olketa information hia wea olketa faendem olketa iusim nao lo disfala Bible.
Base lo olketa masta text hia, hem klia dat samfala verse lo Christian Greek Scripture wea hem stap lo samfala Bible bifor, olsem King James Version, olketa wea copyim Bible bihaen olketa nao addim, bat hem no stap lo olketa Holy Raeting wea kam from God. Bat, lo 16th century olketa acceptim finis wei for divaedem olketa verse lo olketa Bible transleison, so olketa verse wea olketa aotem hem mekem spes hem stap nao lo staka Bible. Olketa verse hia nao hem Matthew 17:21; 18:11; 23:14; Mark 7:16; 9:44, 46; 11:26; 15:28; Luke 17:36; 23:17; John 5:4; Acts 8:37; 15:34; 24:7; 28:29; and Romans 16:24. So lo disfala Bible, olketa verse wea olketa aotem hem garem wanfala footnote.
Saed lo long ending lo Mark 16 (verse 9-20), and short ending lo Mark 16, and toktok wea stap lo John 7:53–8:11, hem showimaot klia dat olketa verse hia no stap lo original manuscript. Dastawe olketa text hia wea no tru hem no stap lo disfala Bible.
Samfala toktok olketa changem lelebet followim wanem olketa scholar agree witim wea hem klosap semsem olsem olketa original raeting. For example, lo samfala manuscript, Matthew 7:13 hem read olsem: “Go insaed lo smol gate, bikos nara gate wea waed hem stap wea road blo hem leadim man go for dae.” Lo English New World Translation Bible bifor, “nara gate” hem no stap lo datfala verse. Bat taem olketa studyim moa olketa manuscript hia, olketa lukim datfala toktok hia “nara gate” hem stap lo original text. So olketa addim insaed disfala transleison. Staka nara toktok tu olketa changem olsem. Bat olketa change hia hem smol nomoa, and olketa no changem main mining blo Word blo God.
Wanfala papyrus manuscript blo 2 Corinthians 4:13–5:4 from samting olsem 200 C.E.
a Start lo hia and go mifala iusim nomoa toktok Hebrew Scripture.
b Wanfala lo olketa reason why olketa need for copyim olketa manuscript hia, hem bikos olketa original wan olketa raetem lo material wea savve rotten.