Wei wea Jehovah Bae Ansarem Wanfala Prea
“Mekem pipol savve long iu, wea nem bilong iu nao Jehovah, iu nomoa Barava Haefala God long full earth.”—PS. 83:18.
1, 2. Hao nao tingting bilong staka pipol taem olketa savve long nem bilong God? Wanem nao olketa kwestin wea iumi savve askem?
LONG staka year go finis, wanfala woman sorre tumas taem nogud samting hem happen long ples bilong hem. From famili bilong hem Roman Catholic, hem go long priest nao for helpem hem. Bat datfala priest nating laek story long hem. So woman hia prea olsem long God: “Mi no savve long iu, . . . . bat mi savve iu stap nomoa. Plis helpem mi for savve long iu!” No longtaem bihaen, Olketa Jehovah’s Witness kam long haos bilong hem and story gud long hem and helpem hem for minim samting wea hem laek savve long hem. Hem lanem staka samting, bat wanfala nao, hem lanem hao God hem garem nem, Jehovah. Taem hem lanem datwan, hem barava hapi. Hem sei: “Start kam long taem mi pikinini yet, disfala God nao mi lukaotem!”
2 Staka pipol tu hapi tumas taem olketa savve long nem bilong God. Firstaem for plande pipol lukim nem bilong Jehovah nao hem taem olketa readim Psalm 83:18 long Bible. Datfala scripture long New World Translation hem sei: “Mekem pipol savve long iu, wea nem bilong iu nao Jehovah, iu nomoa Barava Haefala God long full earth.” Bat waswe, enitaem iu tingting why nao olketa raetem Psalm 83? Wanem nao bae happen wea bae mekem evriwan luksavve Jehovah nomoa trufala God? Wanem nao iumi savve lanem from datfala psalm? Bae iumi storyim olketa kwestin hia long disfala study.a
Olketa Plan for Finisim Pipol Bilong Jehovah
3, 4. Hu nao raetem Psalm 83? Wanem nogud plan nao hem storyim?
3 Toktok wea stap antap long Psalm 83 hem sei: “Singsing bilong Asaph.” Luk olsem man wea raetem datfala psalm hem kam from laen bilong Asaph, wanfala Levite wea pleim music taem David hem king. Long datfala psalm, man hia barava askem Jehovah for mekem pipol luksavve Jehovah nomoa fit for rul and for evriwan savve long nem bilong Hem. Luk olsem man hia raetem datfala psalm bihaen Solomon hem dae. Why nao iumi savve sei olsem? Bikos taem David and Solomon rul, king bilong Tyre no againstim Israel. Bat taem man hia raetem Psalm 83, pipol bilong Tyre againstim Israel nao.
4 Datfala man hem storyim tenfala nation wea plan for finisim pipol bilong God. Olketa hia stap klosap long Israel and olketa nao: “Pipol bilong Edom and olketa from laen bilong Ishmael, pipol bilong Moab and olketa Hagrite, pipol bilong Gebal and Ammon and olketa from laen bilong Amalek, pipol bilong Philistia and Tyre. And pipol bilong Assyria tu joinim olketa.” (Ps. 83:6-8) Wanem samting nao happen bifor wea datfala psalm hem storyim? Samfala pipol sei datfala psalm hem storyim taem olketa bilong Ammon, Moab, and pipol long Maunt Seir join tugeta for faetem Israel taem Jehoshaphat hem king. (2 Chron. 20:1-26) Olketa narawan sei hem storyim nomoa hao olketa pipol wea stap klosap long Israel heitim olketa Israelite for longfala taem.
5. Psalm 83 savve helpem iumi long wanem wei?
5 Nomata iumi no barava savve wanem nao happen bifor, iumi savve Jehovah God nao mekem datfala man raetem Psalm 83 taem nara pipol laek spoelem olketa Israelite. Datfala psalm strongim iumi tu distaem. Long taem bilong iumi, staka pipol duim enikaen nogud samting from olketa laek finisim pipol bilong God. And iumi savve datfala psalm bae strongim iumi long future tu taem Gog bilong Magog witim olketa wea saedem hem laek finisim evriwan wea worshipim God long spirit and truth.—Readim Ezekiel 38:2, 8, 9, 16.
Samting wea Hem Tingim Tumas
6, 7. (a) Wanem nao man wea raetem Psalm 83 hem prea abaotem? (b) Wanem nao hem tingim tumas?
6 Datfala man wea raetem psalm hem prea olsem: “Plis God, iu no stap kwaet nomoa. Plis God, iu no sidaon and stap nating nomoa. Lukim go ia! Olketa enemy bilong iu againstim iu nao. Ia, olketa wea heitim iu againstim iu tu. Olketa planim haed olketa rabis samting for spoelem mifala olketa pipol bilong iu . . . Olketa wan mind nao long plan bilong olketa and olketa join tugeta nao for againstim iu.”—Ps. 83:1-3, 5.
7 Wanem nao man wea raetem psalm hem tingim tumas? Hem tru, maet hem tingim hemseleva witim famili bilong hem bikos hem no laekem eni samting for spoelem olketa. Bat samting wea hem tingim tumas nao, hem no laekem pipol for tok spoelem nem bilong Jehovah and nogud samting wea olketa laek duim long pipol bilong Jehovah. Hem gud for iumi evriwan tu for tingim datwan taem disfala world hem gogo for finis.—Readim Matthew 6:9, 10.
8. Why nao olketa nation laek duim nogud samting long Israel?
8 Man wea raetem psalm hem sei olketa nation wea againstim Israel tok olsem: “Iumi go nao mekem iumi finisim evribit pipol hia, mekem no eniwan savve tingim moa datfala nem Israel.” (Ps. 83:4) Olketa nation hia barava heitim pipol bilong God! Bat nara samting tu mekem olketa laek duim nogud samting long Israel. Olketa kavetem land bilong Israel and olketa tok praod olsem: “Bae iumi tekem land hia bilong God for iumi.” (Ps. 83:12) Waswe, semkaen samting happen long taem bilong iumi tu? Ia!
“Holy Ples Bilong Iu”
9, 10. (a) Long bifor, wanem nao holy ples bilong God? (b) Wanem gud samting nao olketa anointed Christian and “nara sheepsheep” kasem distaem?
9 Long bifor, Promis Land nao hem holy ples bilong God. Tingim disfala singsing bilong olketa Israelite taem olketa kamap free from Egypt: “Iu lovem mifala tumas dastawe iu mekem mifala kamap free. Long paoa bilong iu nao iu bae tekem mifala long holy ples bilong iu.” (Ex. 15:13) Gogo datfala “holy ples” nao hem temple witim olketa priest and datfala taon Jerusalem witim olketa king wea kam from laen bilong David. Olketa king hia sidaon long throne bilong Jehovah. (1 Chron. 29:23) Jesus tu talem Jerusalem hem “taon bilong datfala King wea garem bigfala paoa.”—Matt. 5:35.
10 Waswe long taem bilong iumi? Long 33 C.E., wanfala niu nation hem kamap, wea hem nao “Israel bilong God.” (Gal. 6:16) Olketa wea insaed long datfala nation nao hem olketa anointed Christian. Olketa duim wanem nation bilong Israel no duim, wea hem nao for witness abaotem nem bilong God. (Isa. 43:10; 1 Pet. 2:9) Jehovah talem sem samting wea hem promisim long olketa Israelite bifor. Hem sei: “Mi nao bae God bilong olketa, and olketa nao bae pipol bilong mi.” (2 Cor. 6:16; Lev. 26:12) Long 1919, Jehovah leadim olketa anointed Christian for stap long wanfala “land,” wea hem nao spiritual paradaes. (Isa. 66:8) Long olketa year bihaen 1930, staka million “nara sheepsheep” kam for worshipim God witim olketa tu. (John 10:16) From Jehovah mekem staka pipol kam for worshipim hem and hem protectim olketa, datwan showimaot Jehovah nomoa fit for rul. (Readim Psalm 91:1, 2.) Datwan mekem Satan kros go moa!
11. Wanem nao Satan and olketa wea saedem hem barava laek for duim?
11 Long taem bilong iumi, Satan hem iusim pipol wea saedem hem for againstim olketa anointed Christian and olketa nara sheepsheep. Diswan happen long staka brata and sista long Western Europe taem Hitler hem rul and long Eastern Europe taem Communist gavman bilong Soviet Union hem rul. Hem happen tu long staka nara kantri, and bae hem happen moa, olsem long taem wea Gog bilong Magog bae attakim pipol bilong God. Long datfala taem, maet pipol wea againstim iumi tekem land and olketa samting bilong iumi, olsem hem happen long bifor tu. Bat samting wea Satan barava laek for duim nao, hem for mekem pipol bilong God divaed mekem no eniwan tingim moa disfala nem “Olketa Jehovah’s Witness.” So wanem nao Jehovah bae duim from olketa againstim rul bilong hem? Tingim moa toktok bilong man wea raetem Psalm 83.
Samting wea Happen Bifor Showimaot Jehovah Bae Winim Faet
12-14. Wanem nao tufala faet wea olketa Israelite winim klosap long datfala taon Megiddo?
12 Man wea raetem datfala psalm hem garem strongfala faith long Jehovah. Hem savve Jehovah garem paoa for spoelem nogud plan bilong olketa nation. Man hia storyim tufala faet wea olketa Israelite winim long valley wea stap klosap long datfala taon Megiddo. Long taem bilong hot season, Kishon River long valley hia hem savve drae. Bat bihaen big rain long taem bilong cold season, datfala river hem ran big and valley hem flood nao. Maet dastawe olketa nemim datfala river “wata bilong Megiddo.”—Judg. 4:13; 5:19.
13 Hill bilong Moreh hem stap samting olsem 15 kilometer from Megiddo. Long there nao Judge Gideon faetem army bilong Midian, olketa from laen bilong Amalek, and olketa from East. (Judg. 7:1, 12) Nomata army bilong Gideon hem 300 man nomoa, Jehovah helpem olketa for winim datfala big army. Wanem nao hem duim for helpem olketa? Olketa followim wanem God hem talem olketa. Long naet nomoa olketa raonem camp bilong enemy and olketa holem olketa clay pot wea garem fire insaed. Taem Gideon givim saen for olketa nomoa, olketa man bilong hem pisisim olketa clay pot hia and pipol lukim nao fire wea stap insaed. Semtaem nomoa, olketa blowim horn and singaot big olsem: “Faet bilong Jehovah and Gideon!” Olketa enemy hia konfius nao and olketa killim dae soldia bilong olketa seleva nomoa. Bat samfala katkros long Jordan River and ranawe. So samfala nara Israelite ronem olketa. Long datfala faet 120,000 soldia bilong enemy nao dae.—Judg. 7:19-25; 8:10.
14 Maunt Tabor hem stap samting olsem 6 kilometer from hill bilong Moreh. Long there nao Judge Barak hem hipimap 10,000 Israelite for faetem army bilong Jabin, king bilong Canaan wea stap long Hazor. Sisera nao komanda bilong army bilong Jabin. Disfala army bilong olketa long Canaan garem 900 war chariot wea garem olketa sharp naef wea pokaot from wheel bilong olketa. Bat army bilong Israel no garem staka samting for faet. So taem army bilong Israel hipap long Maunt Tabor, strongfala army bilong Sisera kam long valley bikos olketa tingse bae olketa winim olketa Israelite. Bat seknomoa, “Jehovah mekem Sisera and evri man wea raedem olketa war chariot and army bilong hem konfius nao.” Maet wanfala big rain nao mekem Kishon River ran big gogo olketa chariot pas insaed long mud bikos valley hem flood nao. Olketa Israelite killim dae evri enemy bilong olketa.—Judg. 4:13-16; 5:19-21.
15. (a) Wanem nao man wea raetem psalm askem Jehovah for duim? (b) Armageddon hem mekem iumi tingim wanem?
15 Datfala man wea raetem psalm barava askem Jehovah for duim sem samting long olketa nation wea laek finisim olketa Israelite. Hem prea olsem: “Plis iu duim sem samting olsem iu duim long pipol bilong Midian bifor, and olsem iu duim long Sisera and Jabin long Kishon River. Tufala dae long En-dor and body bilong tufala hem rotten long datfala ples.” (Ps. 83:9, 10) Interesting samting nao, bigfala faet wea God bae finisim world bilong Satan nao hem Armageddon (wea minim “Maunten bilong Megiddo”). Datfala nem Armageddon hem mekem iumi tingim tufala big faet wea happen bifor klosap long Megiddo. From Jehovah winim olketa faet hia, iumi savve hem bae win long Armageddon tu.—Rev. 16:13-16.
Pipol Bae Luksavve Jehovah Nomoa Fit for Rul
16. Wanem nao mekem olketa wea againstim pipol bilong God distaem “shame”?
16 Long “olketa last day,” Jehovah no letem eniwan for finisim pipol bilong hem. (2 Tim. 3:1) From hem duim olsem, olketa wea againstim pipol bilong hem shame. Psalm 83:16 talem finis diswan bae happen. Hem sei: “Plis Jehovah, mekem olketa shame, mekem pipol bae laek for savve long nem bilong iu.” Long staka kantri, pipol wea againstim iumi nating savve stopem Olketa Jehovah’s Witness for preach. From olketa brata and sista long olketa kantri hia gohed strong for worshipim trufala God, diswan mekem staka pipol ‘laek for savve long disfala nem Jehovah.’ Distaem staka thousand Witness nao worshipim Jehovah long plande kantri wea pipol barava spoelem olketa bifor. Diswan showimaot Jehovah nao win! Bat olketa wea againstim pipol bilong God barava shame nao!—Readim Jeremiah 1:19.
17. Wanem chance nao klosap finis? Wanem toktok nao bae iumi tingim moa?
17 Iumi savve pipol bae gohed for spoelem iumi. Bat iumi bae gohed for preachim gud nius, nomata long olketa wea againstim iumi tu. (Matt. 24:14, 21) From world hem klosap finis, chance for olketa wea againstim iumi for repent and kasem laef hem klosap finis tu. Samting wea important winim laef bilong iumi nao hem for nem bilong Jehovah stap holy. (Readim Ezekiel 38:23.) Taem evri kantri long earth join tugeta from olketa laek finisim pipol bilong God, iumi bae tingim moa disfala prea bilong man wea raetem psalm: “Hem gud tumas sapos iu mekem olketa shame and feel nogud for olowe, and hem gud tumas sapos nem bilong olketa nogud evribit taem olketa dae.”—Ps. 83:17.
18, 19. (a) Wanem nao bae kasem bighed pipol wea againstim rul bilong Jehovah? (b) From klosap nao evriwan bae luksavve Jehovah nomoa fit for rul, datwan mekem iumi laek duim wanem?
18 Klosap nao bighed pipol wea againstim rul bilong Jehovah bae shame. Bible talem finis pipol wea “no obeyim gud nius” bae dae long Armageddon. Olketa bae “dae for olowe” nao. (2 Thess. 1:7-9) Taem Jehovah finisim olketa hia and sevem pipol wea worshipim hem, datwan bae showimaot klia Jehovah nomoa hem trufala God. Long niu world, no eniwan bae forgetim bigfala faet wea Jehovah hem winim. Taem “pipol wea gud and pipol wea nogud laef bak moa,” olketa bae herem tu disfala nambawan samting wea Jehovah duim finis. (Acts 24:15) Long niu world, olketa bae luksavve hao living bae gud tumas taem Jehovah nomoa rulim iumi. And pipol wea hambol bae kwiktaem luksavve Jehovah nomoa hem trufala God.
19 Dadi bilong iumi long heven hem promisim nambawan future for pipol wea faithful long hem! Tru tumas, iumi tu laek prea long Jehovah for hem barava ansarem datfala prea bilong man wea raetem psalm: “Hem gud tumas sapos nem bilong [olketa enemy bilong iu] nogud evribit taem olketa dae, mekem pipol savve long iu, wea nem bilong iu nao Jehovah, iu nomoa Barava Haefala God long full earth.”—Ps. 83:17, 18.
[Footnote]
a Hem gud for iu readim firstaem Psalm 83 bifor iu redyim disfala study, mekem iu savve wanem nao datfala psalm storyim.
Waswe, Iu Savve Minim Kam?
• Wanem nao kasem olketa Israelite taem datfala man raetem Psalm 83?
• Wanem samting nao datfala man wea raetem Psalm 83 hem tingim tumas?
• Hu nao Satan barava heitim distaem?
• Long wanem wei nao bae Jehovah barava ansarem datfala prea long Psalm 83:18?
[Piksa long page 15]
(For fully formatted text, see publication)
Tufala faet wea happen klosap long Megiddo bifor mekem iumi tingim wanem nao bae happen long future?
Kishon River
Harosheth
Maunt Carmel
Valley Bilong Jezreel
Megiddo
Taanach
Maunt Gilboa
Well Bilong Harod
Maunt Moreh
En-dor
Maunt Tabor
Saedsea Long Galilee
Jordan River
[Piksa long page 12]
Wanem nao mekem wanfala man wea raetem psalm for prea long God?