Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w08 2/15 pp. 3-7
  • Tingim Jehovah Evritaem

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Tingim Jehovah Evritaem
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2008
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Jehovah Herem Olketa Prea Bilong Iumi
  • Obeyim God Long Evri Samting
  • Trustim Jehovah Evritaem
  • Depend Long Holy Spirit
  • Tinghae Evritaem Long Jehovah wea Hem Leader Bilong Olketa Angel
  • Ruth and Naomi
    Bible Story Buk Bilong Mi
  • Helpem Olketa Widow Deal Witim Hard Taem
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2001
  • “Ples Iu Go lo Hem, Bae Mi Go Tu”
    Garem Sem Faith Olsem Olketa
  • Ruth and Naomi
    Olketa Leson Iu Savve Lanem lo Bible
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2008
w08 2/15 pp. 3-7

Tingim Jehovah Evritaem

“Mi tingim Jehovah evritaem.”​—PS. 16:8.

1. Olketa story long Bible savve helpem iumi long wanem wei?

BIBLE hem garem olketa nambawan story abaotem wei wea God deal witim olketa man. Hem story abaotem plande pipol wea God iusim insaed long plan bilong Hem. Samting wea olketa duim and talem hem no olketa story nating nomoa insaed long Bible. Taem iumi readim olketa story hia, datwan savve helpem iumi for fren gud witim God.​—Jas. 4:8.

2, 3. Wanem nao mining bilong toktok long Psalm 16:8?

2 Iumi evriwan savve lanem plande samting from pipol wea Bible storyim wea iumi savve gud long story bilong olketa. Samfala nao hem Abraham, Sarah, Moses, Ruth, David, Esther, aposol Paul, and olketa narawan. Nomata olsem, pipol wea Bible storyim wea iumi no savve gud long story bilong olketa, savve helpem iumi tu. Sapos iumi ting raonem olketa story hia, diswan savve helpem iumi for duim samting wea man wea raetem psalm hem talem. Hem sei olsem: “Mi tingim Jehovah evritaem. From hem olsem hem stap long raet saed bilong mi, dastawe bae mi no seksek.” (Ps. 16:8) Wanem nao mining bilong toktok long disfala scripture?

3 Plande taem, wanfala soldia savve holem sword long raet hand bilong hem and shield long left hand bilong hem. From hem holem shield long left hand, datwan mekem hem hard lelebet for protectim raet saed long body bilong hem. Bat sapos nara soldia standap long raet saed bilong hem, bae hem nao protectim hem. Sapos iumi tingim Jehovah evritaem and duim samting wea hem laekem, hem bae protectim iumi. So distaem bae iumi storyim samfala story insaed Bible wea savve strongim faith bilong iumi mekem iumi savve “tingim Jehovah evritaem.”

Jehovah Herem Olketa Prea Bilong Iumi

4. Wanem example long Bible nao showimaot God herem olketa prea?

4 Sapos iumi tingim Jehovah evritaem, bae hem herem olketa prea bilong iumi. (Ps. 65:2; 66:19) Diswan nao samting wea kasem wanfala man wea waka for Abraham for longfala taem, wea maet hem nao Eliezer. Abraham sendem hem go long Mesopotamia for lukaotem wanfala gele wea worshipim God for maritim Isaac. Eliezer hem prea long God for leadim hem. Dastawe, taem Rebekah givim wata for olketa camel bilong hem drinkim, Eliezer luksavve Jehovah herem nao prea bilong hem. From Eliezer hem man wea tinghae long wei for prea, hem faendem gele for maritim Isaac. (Gen. 24:​12-​14, 67) Hem tru, disfala servant bilong Abraham hem duim wanfala spesol waka. Bat iumi tu barava sure Jehovah bae herem prea bilong iumi olsem hem herem prea bilong Eliezer!

5. Nomata man prea kwaet or talem shortfala prea, hao nao iumi savve Jehovah herem hem?

5 Samfala taem maet iumi need for kwiktaem prea long God for helpem iumi. Tingim Nehemiah wea garem waka for givim wine long King Artaxerxes bilong Persia. Wantaem king hia lukim Nehemiah hem luk sorre. Hem askem Nehemiah: “Wanem nao iu laek for duim? [Nehemiah] kwiktaem prea long God bilong heven.” From hem no garem taem, hem mas talem shortfala prea nomoa and hem prea kwaet. Nomata olsem, God herem prea bilong hem. King hia helpem hem for buildim bak wall bilong Jerusalem. (Readim Nehemiah 2:​1-8.) Tru nao, nomata man hem prea kwaet or hem talem shortfala prea, God savve herem datwan.

6, 7. (a) Wanem example nao Epaphras showimaot saed long wei for prea? (b) Why nao iumi shud tingim olketa narawan taem iumi prea?

6 Bible encouragem iumi for “prea for narawan” nomata sapos iumi no lukim kwiktaem samting wea iumi askem long prea bilong iumi. (Jas. 5:​16) Epaphras, wea hem “wanfala gudfala wakman bilong Christ,” hem prea strong for olketa Christian brata and sista bilong hem. Taem Paul stap long Rome hem raet olsem for olketa Christian long Colossae: “Epaphras, wea hem wanfala wakman bilong Christ Jesus wea stap witim iufala bifor, hem talem hello long iufala. Evritaem hem prea strong for iufala, mekem taem end hem kam, iufala olketa strongfala Christian wea barava biliv long will bilong God. Mi nao lukim hem barava waka hard for iufala and for olketa long Laodicea and for olketa long Hierapolis.”​—Col. 1:7; 4:​12, 13.

7 Colossae, Laodicea, and Hierapolis hem olketa taon wea stap klosap long each other long Asia Minor. Olketa Christian long Hierapolis stap midolwan long pipol wea worshipim datfala woman god Cybele. Long Laodicea olketa stap midolwan long pipol wea aftarem tumas material samting. And long Colossae, olketa stap midolwan long pipol wea followim tumas olketa idea bilong man. (Col. 2:8) Dastawe Epaphras wea stap long Colossae bifor hem “prea strong” for olketa Christian long datfala taon! Bible no talem wanem nao happen bihaen Epaphras hem prea, bat hem no stop for prea for olketa Christian hia. Iumi tu shud olsem hem. Hem no minim iumi “poke-nose long samting wea nara pipol duim,” bat maet iumi savve samwan long famili or wanfala fren hem kasem bigfala samting wea testim faith bilong hem. (1 Pet. 4:​15) Hem barava gud for iumi tingim hem taem iumi prea seleva! Strongfala prea bilong olketa narawan hem helpem Paul. Olketa prea bilong iumi tu savve olsem.​—2 Cor. 1:​10, 11.

8. (a) Hao nao iumi savve olketa elder long Ephesus tinghae long wei for prea? (b) Iumi shud garem wanem kaen tingting abaotem wei for prea long God?

8 Waswe, nara pipol luksavve long iumi olsem pipol wea tinghae long wei for prea and savve prea evritaem? Bihaen Paul story witim olketa elder long Ephesus, “hem nildaon witim evriwan and hem prea.” Then “evriwan long olketa krae and olketa holem Paul and kissim hem, bikos olketa barava sorre tumas taem olketa herem Paul sei bae olketa no lukim hem moa.” (Acts 20:36-​38) Iumi no savve hu nao nem bilong evri elder hia, bat iumi sure olketa hia tinghae long wei for prea. Iumi tu shud tinghae long wei wea iumi savve prea long God and trustim hao Dadi bilong iumi long heven bae herem iumi taem iumi ‘apim hand bilong iumi long prea.’​—1 Tim. 2:8.

Obeyim God Long Evri Samting

9, 10. (a) Wanem example nao olketa gele bilong Zelophehad showimaot? (b) Long wanem wei nao example bilong olketa gele hia wea obeyim God savve helpem olketa Christian distaem saed long marit?

9 Sapos iumi tingim Jehovah evritaem, datwan bae helpem iumi for obeyim hem and bae hem blessim iumi. (Deut. 28:13; 1 Sam. 15:22) Diswan minim iumi mas willing for obey. Tingim faevfala gele bilong Zelophehad wea stap long taem bilong Moses. Bae iumi storyim samting wea kasem olketa and wanem nao tingting bilong olketa long datwan. Hem wei bilong olketa Israelite for olketa boy long famili nao tekem land and evri samting bilong famili. Bat Zelophehad no garem eni boy gogo hem dae. So Jehovah talem for faevfala gele bilong hem for tekem evri samting bilong hem. Bat for tekem datwan, olketa gele hia mas duim wanfala samting. Olketa mas maritim olketa boy long laen bilong Manasseh mekem land and evri samting bilong dadi bilong olketa bae stap long datfala sem tribe.​—Num. 27:​1-8; 36:​6-8.

10 Olketa gele bilong Zelophehad savve hao sapos olketa obeyim God, gudfala samting nao bae kamaot from datwan. Olsem Bible talem, “olketa gele bilong Zelophehad duim samting wea Jehovah talem long Moses. Olketa gele bilong Zelophehad, wea nem bilong olketa hem Mahlah, Tirzah, Hoglah, Milcah, and Noah, olketa maritim nao olketa boy bilong olketa brata bilong dadi bilong olketa. So for mekem evri samting bilong olketa stap insaed tribe bilong dadi bilong olketa, olketa maritim olketa boy long laen bilong Manasseh wea hem son bilong Joseph.” (Num. 36:10-​12) Olketa gele hia duim samting wea Jehovah talem. (Josh. 17:​3, 4) Long sem wei tu, olketa Christian distaem wea strong long spiritual wei obeyim God taem olketa maritim nomoa “man wea followim Lord.”​—1 Cor. 7:​39.

11, 12. Wanem nao Caleb duim wea showimaot hem trustim God?

11 Iumi mas obeyim Jehovah long evri samting olsem datfala Israelite man Caleb. (Deut. 1:​36) Bihaen Jehovah mekem olketa Israelite kamap free from Egypt long mek-16 century B.C.E., Moses sendem 12-fala man for go spae long land bilong Canaan. Bat taem olketa kam bak, Caleb and Joshua nomoa encouragem olketa Israelite for barava trustim God taem olketa go insaed long datfala land. (Num. 14:​6-9) Samting olsem 40 year bihaen datwan, Joshua and Caleb gohed for obeyim Jehovah, and God iusim Joshua for leadim olketa Israelite for go insaed long Promis Land. Bat luk olsem nara tenfala spae wea no trustim God olketa dae taem olketa Israelite wakabaot long wilderness for 40 year.​—Num. 14:31-​34.

12 Caleb hem no dae taem olketa Israelite wakabaot long wilderness. Taem hem olo hem sei olsem long Joshua: “Mi obeyim God bilong mi Jehovah long evri samting.” (Readim Joshua 14:​6-9.) Long datfala taem Caleb hem 85 year. Hem laek tekem nao datfala area wea garem olketa maunten wea God promis for givim long hem, nomata olketa enemy nao stap long olketa bigfala taon long there.​—Josh. 14:10-​15.

13. Nomata wanem hard samting iumi kasem, Jehovah bae blessim iumi sapos iumi duim wanem?

13 Jehovah bae blessim iumi sapos iumi ‘obeyim Hem long evri samting,’ olsem hem blessim Caleb wea faithful and obey. Taem iumi kasem olketa problem, Jehovah bae helpem iumi sapos iumi ‘obeyim Hem long evri samting.’ Bat hem no isi for duim diswan for full laef bilong iumi olsem Caleb. Nomata firstaem King Solomon hem worshipim Jehovah, gogo taem hem olo olketa waef bilong hem switim hem for worshipim olketa false god, and “hem no obeyim Jehovah long evri samting olsem dadi bilong hem David.” (1 Ki. 11:​4-6) Nomata wanem hard samting iumi kasem, iumi mas obeyim God long evri samting and tingim hem evritaem.

Trustim Jehovah Evritaem

14, 15. Hao nao story bilong Naomi savve helpem iu for luksavve iumi need for trustim God?

14 Taem iumi wikdaon from maet luk olsem iumi no wei nao, iumi mas trustim God. Tingim datfala olo woman Naomi wea hasband and tufala boy bilong hem dae. Taem hem lusim Moab for go bak long Judah, hem talem disfala sorre toktok: “Nem bilong mi distaem hem Mara [“Feel Nogud,” footnote], no Naomi [“Hapi,” footnote] bikos Olmaeti hem mekem hem hard tumas for mi. Taem mi lusim disfala ples, mi garem plande samting, bat taem Jehovah mekem mi kam bak, mi nating garem eni samting. So for wanem nao iufala kolem mi Naomi? Jehovah nao mekem mi kasem shame and Olmaeti nao mekem mi kasem bigfala trabol!”​—Ruth 1:​20, 21.

15 Taem iumi readim buk bilong Ruth, iumi lukim hao nomata Naomi kasem bigfala hevi, hem gohed for trustim Jehovah. Long bihaen, laef bilong hem barava kamap gud tumas! In-law bilong Naomi, Ruth, wea hem widow woman, hem maritim nao Boaz, and tufala garem wanfala boy. Naomi nao keepim datfala pikinini. Bible hem sei: “Olketa woman long datfala ples givim nem Obed long datfala pikinini, and olketa sei, ‘Naomi garem wanfala boy nao.’ Obed hem dadi bilong Jesse, and Jesse hem dadi bilong David.” (Ruth 4:​14-​17) Taem Naomi and Ruth bae laef bak moa long earth, Naomi bae faendaot hao Jesus, datfala Messiah, hem born kam long laen bilong Ruth. (Matt. 1:​5, 6, 16) Olsem Naomi, iumi tu no savve wanem samting nao bae kamaot from eni nogud samting wea happen distaem. Dastawe iumi mas trustim God evritaem, olsem disfala toktok long Proverbs 3:​5, 6 hem talem: “Barava trustim Jehovah and no depend long savve bilong iuseleva. Tingim hem long evri samting wea iu duim, and hem nao bae showim iu stretfala road for followim.”

Depend Long Holy Spirit

16. Long wanem wei nao holy spirit bilong God helpem olketa olo man long Israel bifor?

16 Sapos iumi tingim Jehovah evritaem, bae hem givim holy spirit bilong hem for leadim iumi. (Gal. 5:​16-​18) God givim spirit bilong hem long 70 olo man wea Moses chusim for helpem hem “lukaftarem olketa pipol” bilong Israel. Nomata Bible talem nem bilong Eldad and Medad nomoa, holy spirit helpem olketa evriwan for duim waka bilong olketa. (Num. 11:13-​29) Olketa hia olsem olketa nara man wea Moses chusim firstaem. Olketa fraet long God, nara pipol savve trustim olketa, olketa honest, and olketa fit for duim datfala waka. (Ex. 18:21) Olketa Christian elder distaem tu garem semkaen fasin olsem olketa.

17. Long wanem wei nao Jehovah iusim holy spirit bilong hem long disfala waka for buildim tabernacle?

17 Jehovah iusim holy spirit bilong hem tu for helpem disfala waka for buildim tabernacle long wilderness. Jehovah markem Bezalel olsem main wakman for buildim datfala tabernacle and wakem olketa spesol samting insaed. Hem promis for “givim hem spirit bilong God, mekem hem wise, minim samting, garem savve, and savve tumas for wakem enikaen spesol samting.” (Ex. 31:​3-5) Olketa man wea “wise” nao waka witim Bezalel and Oholiab wea helpem hem, for duim datfala nambawan waka. And tu, Jehovah iusim spirit bilong hem for muvim olketa pipol for willing for givim olketa bigfala donation. (Ex. 31:6; 35:​5, 30-​34) Datfala spirit muvim pipol bilong God distaem tu for aftarem Kingdom firstaem. (Matt. 6:​33) Maet iumi garem savve for duim samfala samting. Bat sapos iumi laek for duim waka wea Jehovah givim long pipol bilong hem distaem, iumi need for askem God for givim holy spirit bilong hem for leadim iumi.​—Luke 11:13.

Tinghae Evritaem Long Jehovah wea Hem Leader Bilong Olketa Angel

18, 19. (a) Holy spirit bilong God helpem iumi for garem wanem kaen tingting abaotem God? (b) Wanem nao iu lanem from example bilong Simeon and Anna?

18 Holy spirit bae helpem iumi for barava tinghae long Jehovah, and diswan mekem iumi tingim Hem evritaem. Pipol bilong God bifor mas duim disfala samting: “Iufala mas tingim Jehovah hem holy, wea hem nao leader bilong olketa angel.” (Isa. 8:13) Long Jerusalem long first century, tufala olo wea tinghae long God nao hem Simeon and Anna. (Readim Luke 2:​25-​38.) Simeon hem bilivim olketa profesi abaotem Messiah and hem “weitim God for comfortim Israel.” God givim holy spirit long Simeon and promisim hao bae hem lukim datfala Messiah. And datwan hem tru nao. Long year 2 B.C.E., Mary and Joseph, dadi and mami bilong Jesus long earth, tekem kam baby Jesus long temple. Holy spirit muvim Simeon for talem profesi abaotem Messiah, and hao Mary bae sorre fogud. Tru nao, Mary hem sorre fogud taem olketa killim dae Jesus long post. Bat tingim hao Simeon hem hapi tumas taem hem karem “Messiah wea Jehovah sendem kam”! Simeon hem showimaot nambawan example for tinghae long God, wea pipol bilong God savve followim distaem!

19 Datfala widow woman Anna wea 84 year, hem barava tinghae long God and hem “go evritaem long temple.” Hem worshipim Jehovah day and naet and hem “prea strong and no kaikai.” Anna tu hem stap taem olketa tekem kam baby Jesus long temple. Masbi hem hapi tumas for lukim man wea bae kamap Messiah! Hem “thankiu long God and storyim pikinini hia long olketa wea weitim taem wea Jerusalem bae sev.” Anna no savve weit nao for talem disfala gud nius long evriwan! Olketa olo Christian distaem tu olsem Simeon and Anna. Olketa hapi tumas from nomata olketa olo, olketa savve worshipim Jehovah yet.

20. Nomata iumi young or olo, wanem nao iumi mas duim, and why nao olsem?

20 Nomata iumi young or olo, iumi mas tingim Jehovah evritaem. Sapos iumi duim datwan, bae hem blessim iumi taem iumi waka hard for talem pipol abaotem wei wea hem rul and olketa nambawan samting wea hem duim. (Ps. 71:17, 18; 145:10-​13) Iumi mas showimaot iumi tinghae long Jehovah long wei for garem olketa fasin wea Hem hapi long hem. Bae iumi savve lanem moa samting abaotem olketa fasin hia taem iumi storyim samfala nara story insaed long Bible.

Wanem Nao Ansa Bilong Iu?

• Hao nao iumi savve Jehovah herem prea bilong iumi?

• Why nao iumi shud obeyim God long evri samting?

• Nomata long taem wea iumi wikdaon, why nao iumi shud trustim Jehovah evritaem?

• Long wanem wei nao holy spirit bilong God savve helpem pipol bilong hem?

[Piksa long page 4]

Jehovah herem prea bilong Nehemiah

[Piksa long page 5]

Gudfala samting wea Naomi kasem bae helpem iumi for trustim Jehovah

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem