‘Lips wea Talemaot Truth Bae Stap for Olowe’
OLSEM wanfala smol fire wea savve bonem and distroem full bush, hem savve distroem tu full laef bilong wanfala man. Hem savve fulap witim poison, bat hem savve kamap “wanfala tree bilong laef tu.” (Proverbs 15:4) Hem garem paoa ovarem laef and dae. (Proverbs 18:21) Hem nao strong bilong disfala smolfala member, tongue bilong iumi, wea savve spoelem full body. (James 3:5-9) Iumi wise sapos iumi bossim tongue bilong iumi.
Long mek-tu part bilong mek-12 chapter bilong Bible buk bilong Proverbs, King Solomon bilong Israel givim nambawan kaonsel wea savve helpem iumi for kontrolem toktok bilong iumi mekem iumi savve iusim long stretfala wei. Thru long olketa wisefala toktok wea garem bigfala mining, datfala wise king showimaot hao olketa toktok wea man talem garem paoa and showimaot olketa fasin bilong datfala man wea talem olketa toktok hia. Advaes bilong Solomon wea kam from God hem barava important long eniwan wea laek for ‘markem samting for gard ovarem door bilong lips bilong hem.’—Psalm 141:3.
‘Datfala Rong wea Trapim Man’
Solomon hem sei: “Thru long rong toktok bilong lips nogud man foldaon long trap, bat raeteous wan hem ranawe from trabol.” (Proverbs 12:13) Wei for laea hem wanfala sin bilong lips wea kamap trap wea savve killim dae olketa wea go ahed for duim diswan. (Revelation 21:8) Wei for no honest maet luk olsem hem wanfala isi wei for missim panis or for stap klia long samting wea man no laekem. Bat evritaem wanfala laea savve lead go for olketa nara laea! Olsem man wea startim wei for gamble witim lelebet selen nomoa gogo hem iusim staka selen taem hem trae for winim bak selen wea hem lusim, long sem wei, man for laea gogo savve talem staka laea.
Sin bilong lips trapim man tu long wei wea man wea laea long nara pipol gogo savve laea long hemseleva tu. Olsem example, hem isi for man wea laea for bilivim hao hem savve tumas and kleva, bat really samting, savve bilong hem barava smol. Gogo, laef bilong hem start for followim wanfala laea. Tru nao, “from wei bilong hem luk gud tumas long eye bilong hemseleva, hem no savve luksavve nao long rong bilong hem mekem hem heitim.” (Psalm 36:2) Fasin for laea olsem hem barava wanfala trap! Long narasaed, man wea raeteous bae no kasem problem olsem. Nomata hem safa, hem bae nating talem laea samting.
‘Frut wea Mekem Man Satisfae’
Paul givim warning olsem: “No giamanim iufala seleva: iufala no savve mekful long God. Eni samting man hem plantim, datwan nao bae hem harvestim.” (Galatians 6:7) Disfala principle barava fitim toktok and akson bilong iumi. Solomon hem sei: “Man bae satisfae witim gud samting from frut bilong mouth bilong hem, and samting wea hand bilong wanfala man duim bae kam bak long hem.”—Proverbs 12:14.
Mouth wea “talemaot wisdom” mekem kamap frut wea mekem man satisfae. (Psalm 37:30) Wisdom needim savve, bat no eni man garem full savve. Evriwan need for lisin long gudfala kaonsel and followim. King bilong Israel hem sei: “Wei bilong krangge man hem stret long eye bilong hemseleva, bat man wea lisin long kaonsel hem wise.”—Proverbs 12:15.
Jehovah givim iumi gudfala kaonsel thru long Word bilong hem and thru long organization bilong hem, wea iusim olketa pablikeson wea “faithful and wise slave” provaedem. (Matthew 24:45; 2 Timothy 3:16) Hem krangge samting for rejectim gudfala advaes and go ahed for duim samting followim wei bilong iumiseleva! Iumi “mas kwiktaem for lisin” taem Jehovah, “Datwan wea teachim savve long olketa man,” kaonselem iumi thru long sekson wea hem iusim long earth.—James 1:19; Psalm 94:10.
Hao nao man wea wise and man wea krangge ansarem toktok for spoelem man? Solomon ansa olsem: “Wanfala krangge man hem letem pipol savve long problem bilong hem long sem day, bat man wea wise hem kavarem wei wea no showimaot honor.”—Proverbs 12:16.
Taem pipol treatim hem long nogud wei, wanfala krangge man hem kwiktaem ansa witim kros—“long sem day.” Bat man wea wise hem prea for spirit bilong God mekem hem savve showimaot fasin for kontrolem seleva. Hem tek taem for ting raonem advaes long Word bilong God and ting raonem witim fasin for tinghae long disfala toktok bilong Jesus: “Sapos eniwan hem slapem iu long raet saed long feis bilong iu, tanem narasaed for hem slapem tu.” (Matthew 5:39) From hem laek for “no peim bak nogud samting witim nogud samting long eniwan,” wanfala wise man hem bossim lips bilong hem for no toktok olabaot. (Romans 12:17) Long sem wei, taem iumi just no tingim nomoa samting wea pipol duim long iumi wea no honorim iumi, iumi stap klia long wei for raoa.
‘Tongue wea Healim Man’
Nogud toktok bilong lips savve spoelem man saed long justice. King bilong Israel hem sei: “Man wea showimaot faithful fasin bae talem samting wea raeteous, bat giaman witness, giaman samting.” (Proverbs 12:17) Datfala tru witness showimaot faithful fasin bikos samting wea hem talem hem stret and man fit for trustim. Olketa toktok bilong hem mekem justice kamap. Long narasaed, giaman witness hem fulap witim giaman wei and apim wei for mekem disison long kot wea no followim justice.
Solomon go ahed: “Toktok bilong man wea no careful witim toktok hem olsem sword wea katem man, bat tongue bilong wisefala man savve healim man.” (Proverbs 12:18) Toktok savve busarem man olsem wanfala sword, distroem wei for fren and kosim trabol. Or hem savve naes tumas and keepim gud wei for fren. Wei for tok spoelem man, tok big, and evritaem daonem samting wea man duim, savve barava spoelem feeling bilong man! Hem gud tumas for stretem bak eni rong wea iumi maet duim long diswan witim toktok for sei sorre wea savve healim feeling!
Insaed olketa hard taem wea iumi stap long hem, iumi no sapraes hao planti pipol “heart bilong olketa brek” and “spirit bilong olketa pisis.” (Psalm 34:18) Taem iumi “tok long kaenfala wei long olketa soul wea feel sorre” and “saportim olketa wea wik,” iumi iusim toktok for healim man? (1 Thessalonians 5:14) Tru nao, kaenfala toktok savve encouragem olketa young wan wea faet againstim hevi wea kamap from olketa narawan wea sem age. Wei for iusim toktok long gudfala wei savve mekem wanfala olo feelim hao iumi lovem and needim olketa. Olketa kaenfala toktok barava savve mekem day bilong olketa wea sik kamap moa hapi. Hem moa isi for acceptim repruv taem iumi givim “witim kwaet fasin.” (Galatians 6:1) And toktok bilong man wea iusim tongue bilong hem for talemaot gud nius bilong Kingdom bilong God hem mekem olketa wea lisin long hem kasem healing!
‘Lips wea Stap Olowe’
Solomon iusim datfala word “lips” for semsem witim “tongue,” taem hem sei: “Lips wea talem tru toktok nao bae stap for olowe, bat tongue wea talem laea toktok bae stap for shortfala taem nomoa.” (Proverbs 12:19) Long Hebrew, disfala toktok “lips wea talem tru toktok” hem garem mining wea deep winim just tru toktok nomoa. Olsem wanfala buk talem, diswan minim wei for stap olowe, stap strong and fit for trustim. Datfala sem buk sei tu: “Toktok wea garem olketa fasin olsem bae stap . . . olowe bikos hem samting wea man fit for trustim, wea difren from tongue wea laea . . . wea savve giamanim man for lelebet taem nomoa bat wea no savve win taem olketa testim.”
Datfala wise king hem sei: “Giaman fasin hem stap insaed heart bilong olketa wea mekem kamap nogud plan, bat olketa wea mekhae long peace garem hapi.” Hem sei moa: “No eni nogud samting bae kasem raeteous wan, bat wicked wan nao bae kasem bigfala trabol.”—Proverbs 12:20, 21.
Olketa wea mekem kamap nogud plan savve kosim pain and wei for safa. Long narasaed, olketa wea mekhae long peace bae hapi from olketa duim stretfala samting. Olketa hapi tu long wei wea olketa lukim gud samting wea kamaot from diswan. Moa important, olketa enjoyim wei wea God appruvim olketa, from “Jehovah hem barava heitim lips wea talem giaman samting, bat hem hapi long olketa wea duim samting long faithful fasin.”—Proverbs 12:22.
‘Toktok wea Haedem Savve’
Datfala king bilong Israel showimaot hao man wea careful long toktok hem difren from man wea no careful taem hem sei: “Wanfala man wea wise hem haedem savve, bat heart bilong olketa wea krangge talemaot krangge fasin.”—Proverbs 12:23.
Wanfala wise man savve long taem for tok and taem for no tok. Hem haedem savve taem hem hol bak for show-off witim savve bilong hem. Diswan no minim hem evritaem haedem savve bilong hem. Bat, hem showim diswan long wisefala wei. Long wei wea difren, man wea krangge hem kwiktaem for tok and mekem pipol savve long krangge fasin bilong hem. So, iumi mas no toktok tumas and tongue bilong iumi mas free from wei for tok praod.
Taem hem go ahed for showimaot wei wea tufala samting difren, Solomon talem wanfala interesting point abaotem wei for waka hard and lesy fasin. Hem sei: “Hand bilong man wea waka hard bae rul, bat gogo olketa bae forcem hand bilong lesy wan for hard waka.” (Proverbs 12:24) Wei for waka hard savve lead go long wei for win and wei for no depend long eniwan saed long selen, bat lesy fasin savve lead go long wei for kamap slave for narawan. Wanfala savveman sei: “Wanfala lesy man gogo bae kamap slave bilong man wea waka hard.”
‘Toktok wea Mekem Man Hapi’
King Solomon storyim moa wei for toktok and luksavve wanfala interesting samting abaotem fasin bilong olketa man. Hem sei: “Wari wea stap insaed heart bilong man bae mekem heart wikdaon, bat gudfala toktok nao bae mekem heart hapi.”—Proverbs 12:25.
Staka wari stap wea savve mekem heart kamap hevi witim wei for feel sorre. Samting wea man needim for aotem hevi and mekem heart hapi hem nao gudfala toktok for encouragem hem from man wea garem feeling. Bat hao nao nara pipol bae savve hao big nao wari wea stap insaed heart bilong iumi sapos iumi no storyim? Tru nao, taem iumi kasem trabol or feel sorre tumas, iumi need for talemaot long wanfala man wea minim feeling bilong iumi and wea savve help. And tu, wei for talemaot olketa feeling bilong iumi savve aotem wari insaed heart. Dastawe, hem gud for storyim datfala wari long marit partner, dadi or mami, or wanfala loving fren bilong iu wea fit long spiritual wei.
No eni toktok moa savve encouragem man winim toktok wea stap insaed Bible? So iumi mas kam klos long God long wei for ting raonem Word bilong hem witim fasin for tinghae. Diswan savve barava mekem hapi kamap insaed heart wea wikdaon and laet long eye wea sorre. Man for raetem psalm agree witim diswan taem hem sei: “Law bilong Jehovah hem perfect, hem mekem soul kam bak. Man fit for trustim reminder bilong Jehovah, wea mekem man wea no garem savve for kamap wise. Olketa order from Jehovah olketa stret, mekem heart hem hapi; komandment bilong Jehovah hem klin, mekem eye shaen.”—Psalm 19:7, 8.
Wei wea Givim Reward
Taem hem storyim wei wea man wea raeteous hem difren from wicked man, datfala king bilong Israel hem sei: “Raeteous wan hem lukluk gud long land bilong hem, bat road bilong olketa wicked man mekem olketa for olabaot.” (Proverbs 12:26) Man wea raeteous hem careful long land bilong hem—olketa fren and olketa wea hem chus for kaban witim. Hem chusim olketa long wisefala wei, and trae for stap klia long olketa nogud kaban. Bat man wea wicked hem no laekem kaonsel and want for followim mind bilong hemseleva. From olketa no followim stretfala wei, olketa gogo bilong olketa hem olabaot.
Next samting, King Solomon storyim nara wei wea man wea lesy hem difren from man wea waka hard. Hem sei: “Man wea lesy bae no redyim animal for kaikai, bat wei for waka hard hem olsem spesol riches.” (Proverbs 12:27) Wanfala lesy man no “redyim animal for kaikai,” or “kukim,” animal bilong hem. (New International Version) Tru nao, hem kanduit finisim samting wea hem startim. Long narasaed, wei for waka hard, hem semsem witim riches.
From lesy fasin hem barava savve spoelem man, Paul lukim need for raet long olketa Christian long Thessalonica and stretem olketa long there wea “followim rong wei”—no duim eni waka bat poke-nose long bisnis bilong nara pipol. Pipol olsem fulbae long narawan. Dastawe, Paul kaonselem olketa, and encouragem olketa for ‘waka witim kwaet fasin and for kaikaim kaikai wea olketa seleva waka for hem.’ And sapos olketa no laek for followim strongfala kaonsel hia, Paul encouragem olketa narawan insaed kongregeson for “muv awe” from olketa—wea minim for no kaban witim olketa.—2 Thessalonians 3:6-12.
Iumi mas ting hevi no long kaonsel bilong Solomon for waka hard nomoa bat, tu, long advaes bilong hem abaotem hao for iusim tongue long stretfala wei. Iumi mas trae hard for iusim disfala smolfala part long body for givim healing and hapi taem iumi stap klia long wei for talem rong samting witim lips bilong iumi and followim stretfala wei. Solomon hem promis olsem: “Long road bilong raeteous fasin laef hem stap, and gogo long road bilong hem minim no dae.”—Proverbs 12:28.
[Olketa Piksa long page 27]
“Man wea lisin long kaonsel hem wise”
[Olketa Piksa long page 28]
“Tongue bilong wisefala man savve healim man”
[Piksa long page 29]
Wei for talemaot wari long wanfala fren wea iu fit for trustim savve givim comfort
[Piksa long page 30]
Wei for ting raonem Word bilong God mekem heart hapi