“Man wea Kleva and Careful Hem Tingting Gud Bifor Hem Duim Samting”
MAN wea kleva and careful savve tumas hao for deal witim samting and for stretem olketa problem. Hem savve tingting gud fastaem and hem wise, and tu, hem garem fasin for luksavve. Hem no savve laea and hem no trae for mekem pipol duim samting followim tingting bilong hemseleva. Proverbs 13:16 hem sei: “Evriwan wea kleva and careful bae duim samting followim savve.” Tru nao, iumi barava laek for garem diskaen fasin.
Hao nao iumi savve showimaot fasin for kleva and careful, evriday? Hao nao diswan savve showaot thru long samting wea iumi chusim, wei wea iumi deal witim narawan, and long wanem iumi duim taem samting happen? Olketa wea kleva and careful kasem olketa wanem reward, and wanem nao samfala trabol wea olketa bae missim? For kasem olketa ansa wea bae barava helpem iumi, iumi readim samting wea King Solomon long Israel bifor hem raetem long Proverbs 14:12-25.a
Chusim Gud Wei for Iu Followim
For chus long wisefala wei and for mekem iumi win long laef, iumi mas savve hao for luksavve long samting wea stret and samting wea rong. Nomata olsem, Bible talem disfala warning: “Man tingse olketa wei wea hem followim hem stret, bat dae nomoa stap long end bilong datwan.” (Proverbs 14:12) Dastawe, iumi mas lane for luksavve long samting wea really stret and samting wea luk olsem hem stret. Disfala toktok “olketa wei,” hem showimaot hao plande laea wei for followim nao stap. Tingim samfala samting wea iumi need for luksavve and stap klia long hem.
Pipol tinghae and respectim olketa wea rich and garem bignem long world. From olketa man olsem garem hae position and staka selen, maet pipol tingse wei wea olketa duim samting nao hem stret. Bat waswe long samting wea plande long olketa duim for kasem staka selen and bignem hia? Waswe, wei bilong olketa stret evritaem and followim gudfala fasin? Tingim tu samfala pipol wea showimaot fasin for strong for religion bilong olketa. Bat waswe, wei wea olketa biliv strong olsem hem pruvim hao samting olketa bilivim hem stret?—Romans 10:2, 3.
Wei for laea long seleva savve mekem man tingse hem followim stretfala wei. Sapos iumi disaedem samting followim wanem iumiseleva tingse hem stret, iumi depend nao long heart, bat heart hem samting wea savve trikim man. (Jeremiah 17:9) Sapos iumi no teachim and trainim gud conscience bilong iumi, bae hem leadim iumi for tingse rongfala wei nao hem stret. So, wanem nao bae helpem iumi for chusim stretfala wei for followim?
Sapos iumi laek garem ‘paoa for luksavve long samting wea stret and no stret,’ iumi wanwan mas studyim olketa samting long Word bilong God wea moa deep. And tu, iumi mas trainim disfala paoa for luksavve “thru long wei for iusim,” datwan. Iumi duim diswan taem iumi followim olketa Bible principle. (Hebrews 5:14) Iumi mas careful for no letem samting wea luk olsem hem stret, for mekem iumi go difren from datfala ‘road wea lead go long laef and wea no isi for wakabaot followim.’—Matthew 7:13, 14.
Taem “Heart Hem Soa”
Waswe, iumi savve hapi nomoa nomata iumi no garem peace long mind? Waswe, laflaf and hapitaem savve katem daon bigfala sorre wea man garem? Waswe, man hem kleva and careful sapos hem iusim alcohol, olketa drug, or dirty fasin for trae finisim feeling bilong hem for sorre? Ansa hem nomoa. Datfala wise king hem sei: “Nomata man laflaf, maet heart hem soa.”—Proverbs 14:13a.
Laflaf savve kavarem sorre, bat hem no savve aotem. Olsem Bible talem: “Evriting garem wanfala taem wea set finis.” Tru nao, iumi garem taem for “krae and taem for laf; taem for krae big and taem for jampjamp.” (Ecclesiastes 3:1, 4) Sapos sorre bilong iumi hem big tumas and no savve finis, iumi mas duim samting for winim datfala problem, and luk aotem “gudfala direction” taem iu needim datwan. (Proverbs 24:6)b Laflaf and hapitaem hem savve help lelebet, bat no tumas. Solomon talem warning abaotem olketa nogud hapitaem and wei for ova tumas long hapitaem taem hem sei: “Sorre nomoa bae kamap from wei for hapi.”—Proverbs 14:13b.
Hao Nao Man wea No Garem Faith and Man wea Gud Bae Satisfae?
Datfala king bilong Israel hem sei moa: “Man wea heart bilong hem no garem faith bae satisfae nomoa long samting wea kamap from wei bilong hem, bat man wea gud bae satisfae long samting wea kamaot from samting wea hem duim.” (Proverbs 14:14) Hao nao man wea no garem faith and man wea gud bae satisfae long samting wea kamap from wanem olketa duim?
Man wea no garem faith no wari abaotem wei wea hem bae givim ansa long God. From datwan, hem nating ting for duim samting wea Jehovah sei hem stret. (1 Peter 4:3-5) Kaen man olsem satisfae long samting wea hem kasem from olketa material samting. (Psalm 144:11-15a) Bat long narasaed, man wea gud, hem interest for duim samting wea stret long eye bilong God. Hem duim evri samting followim olketa raeteous mark bilong God. Man olsem satisfae long samting wea hem kasem bikos Jehovah nao God bilong hem and hem kasem barava bigfala hapi from wei for servem Most Hae.—Psalm 144:15b.
No “Bilivim Evri Toktok”
Solomon markem wei bilong olketa wea no garem savve witim olketa wea kleva and careful, taem hem sei: “Man wea no garem savve hem bilivim evri toktok, bat man wea kleva and careful hem tingting gud bifor hem duim samting.” (Proverbs 14:15) Man wea kleva and careful no bilivim evri samting wea hem herem. Hem no followim nomoa tingting bilong narawan, bat hem ting raonem samting bifor hem duim datwan. Hem kasem evri information abaotem wanfala samting, then duim samting followim savve.
Olsem example, tingim disfala kwestin, “Waswe, God hem stap?” Man wea no garem savve bae followim nomoa samting wea plande pipol bilivim or samting wea olketa bigman bilivim. Bat, man wea kleva and careful lukluk gud fastaem long evri information. Hem ting raonem olketa scripture olsem Romans 1:20 and Hebrews 3:4. Man wea careful saed long worship hem no acceptim nomoa toktok bilong olketa bigman bilong religion. Hem ‘testim evri toktok from spirit for lukim sapos olketa kam from God.’—1 John 4:1.
Man barava wise sapos hem followim datfala advaes for no “bilivim evri toktok”! Olketa wea garem responsibility for givim kaonsel long Christian kongregeson mas barava tingim diswan. Datwan wea bae givim kaonsel mas minim full story abaotem samting wea happen. Hem mas lisin gud and kasem evri information from evri saed mekem kaonsel bilong hem barava fitim and no followim wan saed nomoa.—Proverbs 18:13; 29:20.
“Pipol Heitim Man wea Tingting Raonem Samting”
King bilong Israel showimaot nara samting wea difren saed long olketa wea wise and olketa wea krangge. Hem sei: “Man wea wise hem fraet and no duim nogud samting, bat man wea stupid hem kamap kros tumas and trustim hemseleva. Man wea kros kwiktaem bae duim krangge samting, bat pipol heitim man wea tingting raonem samting.”—Proverbs 14:16, 17.
Man wea wise hem fraetem samting wea bae kamaot from wei wea hem duim nogud samting. Dastawe, hem careful and tinghae long eni advaes wea helpem hem for missim wei for duim nogud samting. Man wea stupid hem no savve fraet olsem. Hem trustim hemseleva, so hem praod and no acceptim advaes from narawan. From hem savve kros kwiktaem, kaen man olsem bae duim samting wea krangge. Bat why nao pipol bae heitim man wea tingting?
Long languis wea olketa iusim for raetem Bible, disfala toktok “man wea tingting” hem garem tufala mining. Hem savve minim fasin for luksavve or kleva. (Proverbs 1:4; 2:11; 3:21) And tu, hem savve minim olketa nogud idea or tingting for spoelem narawan.—Psalm 37:7; Proverbs 12:2; 24:8.
Sapos disfala toktok “man wea tingting,” hem minim man wea laek for spoelem narawan, iumi barava luksavve why nao pipol heitim kaen man olsem. Bat long narasaed, pipol savve heitim tu man wea garem fasin for luksavve bikos olketa no garem datfala fasin. Olsem example, world heitim olketa wea iusim tingting bilong olketa and chus for “no part long world.” (John 15:19) Samfala young wan savve mekfani long olketa young Christian wea iusim tingting bilong olketa and strong for stap klia long olketa nogud fasin. Tru nao, pipol long world heitim olketa tru worshiper from olketa stap long paoa bilong Satan.—1 John 5:19.
“Nogud Pipol Mas Baodaon”
Nara samting moa stap wea showimaot man wea kleva and careful hem difren from olketa wea no garem savve. “Man wea no garem savve bae barava garem krangge fasin, bat savve bilong man wea kleva and careful bae kamap olsem samting wea barava luk naes wea man werem long hed.” (Proverbs 14:18) From olketa wea no garem savve no garem fasin for minim samting, olketa chusim krangge samting. Bae full laef bilong olketa olsem nao. Bat savve hem mekem olketa wea kleva and careful for luk naes, olsem wei wea wanfala crown hem mekem king hem kasem honor.
Datfala wise king sei: “Nogud pipol mas baodaon front long olketa wea gud, and wicked pipol bae baodaon long gate bilong man wea raeteous.” (Proverbs 14:19) Diswan minim, olketa wea gud bae winim olketa wea wicked. Tingim wei wea namba bilong pipol bilong God kamap moa big and hao laef wea olketa followim hem winim olketa narawan. Samfala wea againstim pipol bilong Jehovah bae lukim wei wea Jehovah blessim olketa servant bilong hem. Diswan bae mekem olketa “baodaon” long tokpiksa woman bilong Jehovah long heven, wea anointed sekson long earth nao waka for hem. Nomata distaem olketa wea againstim pipol bilong Jehovah no laek for luksavve hao organization bilong God long earth hem stand for nara part bilong datfala organization long heven, for sure, Armageddon bae forcem olketa for luksavve long datwan.—Isaiah 60:1, 14; Galatians 6:16; Revelation 16:14, 16.
“Kaen Long Olketa wea Safa”
Solomon sei olsem abaotem wei bilong olketa man: “Pipol bae heitim man wea poor, bat man wea rich garem staka fren.” (Proverbs 14:20) Diswan hem barava wei bilong olketa man wea no perfect! Hem wei bilong man for selfish, dastawe, olketa laek for mek fren witim olketa wea rich winim olketa wea poor. Bat nomata rich man garem staka fren, sapos riches bilong hem finis, wei wea pipol fren witim hem bae finis tu. So iumi shud stap klia from wei for iusim selen or for ososo long man for mekem hem laek fren witim iumi.
Waswe sapos iumi lukluk long iumiseleva and iumi luksavve iumi man for ososo long olketa wea rich and ting daonem olketa wea no garem plande samting? Iumi mas savve hao Bible barava tok againstim kaen wei olsem. Hem sei: “Man wea ting daonem narawan hem sin, bat man wea kaen long olketa wea safa bae hapi.”—Proverbs 14:21.
Iumi shud showimaot iumi tingim olketa wea kasem hard taem. (James 1:27) Hao nao iumi savve duim diswan? Long wei for provaedem ‘olketa material samting’ olsem selen, kaikai, ples for stap, kaleko, and wei for fren witim olketa. (1 John 3:17) Man wea showimaot hem tingim olketa wea olsem bae kasem hapi, from “moa hapi kamaot from wei for givim samting winim wei for kasem samting.”—Acts 20:35.
Wanem Nao Bae Tufala Kasem?
Disfala principle “eni samting man hem plantim, datwan nao bae hem harvestim” hem barava fitim tu man wea kleva and careful, and man wea krangge. (Galatians 6:7) Man wea kleva and careful hem duim olketa gud samting, bat man wea krangge savve laek spoelem narawan. Datfala wise king hem sei olsem: “Olketa wea laek mek trabol savve go wakabaot nating.” Tru nao; olketa wea olsem savve go difren. “Bat olketa wea laek duim gud samting bae kasem loving-kaeness and trufala fasin.” (Proverbs 14:22) Olketa wea duim gud samting kasem gud samting from olketa narawan and kasem loving-kaeness bilong God.
Solomon showimaot hao wei for win hem join witim wei for waka hard and wei for fail hem join witim wei for toktok tumas and no duim samting. Hem sei: “Enikaen wei for waka hard bae mekem man kasem gud samting, bat toktok nating wea kamaot from mouth hem savve mekem man no garem eni samting.” (Proverbs 14:23) Disfala principle barava fitim tu olketa samting wea iumi duim saed long worship. Taem iumi waka long Christian ministry, iumi kasem olketa reward wea kamaot from wei for teachim pipol tru samting insaed Word bilong God wea givim man laef. Taem iumi faithful for duim eni service bilong God bae iumi kasem hapi and feel satisfae.
Proverbs 14:24 hem sei olsem: “Olketa riches kamap olsem crown for man wea wise, bat krangge wei bilong olketa wea stupid hem krangge fasin.” Maet diswan minim wisdom wea olketa man wea wise trae for kasem hem riches bilong olketa, and hem olsem wanfala crown wea mekem olketa luk naes. Bat olketa wea stupid kasem nomoa krangge fasin. Wanfala buk talem hao maet disfala proverb minim, “riches mekem man luk naes taem hem iusim long wisefala wei. . . [bat] olketa wea krangge garem nomoa krangge fasin.” Bat nomata wanem, man wea wise nao hem stap gud winim man wea krangge.
Datfala king bilong Israel hem sei: “Wanfala tru witness hem sevem olketa soul, bat witness wea laea hem savve talem nomoa olketa laea.” (Proverbs 14:25) Hem tru, disfala toktok barava fitim taem man mas go front long wanfala judge, bat tingim hao diswan hem fitim tu ministry bilong iumi. Part long waka bilong iumi for preach abaotem kingdom and mek disaepol hem wei for witness abaotem wei wea Word bilong God hem tru. Datfala witness wea iumi givim hem helpem olketa wea garem gud heart for kamap free from false religion and sevem tu laef bilong olketa. Sapos iumi lukluk gud long iumiseleva and long teaching bilong iumi, bae iumi sevem iumiseleva and olketa wea lisin long iumi. (1 Timothy 4:16) Taem iumi gohed duim diswan, iumi mas trae hard evritaem for kleva and careful long evri samting iumi duim long laef bilong iumi.
[Olketa Footnote]
a Story abaotem Proverbs 14:1-11, hem long Wastaoa bilong November 15, 2004, page 26-29.
b Lukim page 11-16 long October 22, 1987, Awake! magasin.
[Piksa long page 18]
Sapos iumi laek luksavve long samting wea stret and no stret, iumi mas studyim olketa samting long Word bilong God wea moa deep
[Piksa long page 18]
Waswe, wei for aftarem material samting nao bae mekem man satisfae?