Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w03 9/1 pp. 8-13
  • Putim Trust Bilong Iu Long Jehovah

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Putim Trust Bilong Iu Long Jehovah
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2003
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Winim Samting wea Stopem Iumi for Trust Long Jehovah
  • Why Nao Jehovah Letem Wei for Safa?
  • Wanem hem Minim for Trust Long Jehovah
  • Why Nao God Letem Iumi for Safa?
    Wanem Nao Really Samting wea Bible Teachim?
  • Why Nao God Letem Yumi for Suffer?
    Savvy Wea Lead Go long Laef Olawe
  • Why Nao Staka Nogud Samting Kasem Iumi?
    Wanem Nao Iumi Savve Lanem Long Bible?
  • Why Evri Wei for Safa Klosap for Finis
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2007
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2003
w03 9/1 pp. 8-13

Putim Trust Bilong Iu Long Jehovah

“Iu nao hope bilong mi, O Sovereign Lord Jehovah, datwan wea mi trustim from taem mi young.”—PSALM 71:5.

1. Wanem nao challenge wea datfala shepherd boy David hem feisim?

GOLIATH hem man wea klosap thri meter tol. Iumi no sapraes hao evri soldia long army bilong Israel fraetem hem! For planti week, evri morning and evri evening, datfala Philistine giant Goliath tok daonem army bilong Israel and challengem olketa for sendem wanfala best soldia bilong olketa for faet againstim hem. Gogo, wanfala young man, no wanfala soldia, acceptim datfala challenge. Datfala shepherd boy David luk barava smol saed long Goliath. Maet weight bilong David no kasem hevi bilong kaleko and samting for faet bilong Goliath! Nomata olsem, datfala young man feisim datfala giant and gogo David garem nem olsem man wea no fraet.—1 Samuel 17:1-51.

2, 3. (a) Why nao David savve feisim Goliath and no fraet? (b) Wanem nao tufala samting wea iumi bae storyim for helpem iumi putim trust long Jehovah?

2 Wanem nao mekem David no fraet? Tingim samfala toktok wea David raetem taem hem olo: “Iu nao hope bilong mi, O Sovereign Lord Jehovah, datwan wea mi trustim from taem mi young.” (Psalm 71:5) Tru nao, taem hem young, David trustim Jehovah evribit. Taem hem feisim Goliath hem sei: “Iu kam long mi witim sword and witim spia and witim javelin, bat mi kam long iu witim nem bilong Jehovah bilong olketa army, God bilong army bilong Israel, wea iu tok daonem.” (1 Samuel 17:45) Goliath trustim strong bilong hemseleva and olketa samting hem holem for faet, bat David trustim Jehovah. From Sovereign Lord bilong universe saportim hem, David no need for fraetem datfala man, nomata hem big and garem planti samting for faet.

3 Taem iu read abaotem David, waswe, iu laek for strongim trust bilong iu long Jehovah? For sure, planti long iumi laek for duim olsem. So bae iumi lukluk long tufala samting wea iumi savve duim for putim trust bilong iumi long Jehovah. First samting, iumi mas winim wanfala problem wea savve stopem iumi for garem trust olsem. Mek-tu, iumi mas lanem wanem nao hem barava minim for trust long Jehovah.

Winim Samting wea Stopem Iumi for Trust Long Jehovah

4, 5. Why nao planti pipol faendem hard tumas for trustim God?

4 Wanem nao stopem pipol for trust long God? Planti taem, samfala konfius abaotem why nao olketa nogud samting happen. Samfala lanem teaching wea sei God nao kosim wei for safa. Taem pipol dae, olketa bigman bilong church sei God “tekem” olketa hia for stap witim hem long heven. And tu, planti bigman teachim hao God markem finis evri samting wea bae happen—insaed diswan hem evri bigfala trabol and wicked samting—long disfala world. Hem hard for trustim wanfala God olsem wea no garem feeling for pipol. Satan, wea blindim mind bilong olketa wea no biliv, laekem tumas for pipol mas bilivim evrikaen “teaching bilong olketa demon” olsem.—1 Timothy 4:1; 2 Corinthians 4:4.

5 Satan laekem pipol for lusim wei for trustim Jehovah. Datfala enemy bilong God no laekem iumi for savve long really reason why olketa man safa. And sapos iumi lanem finis why nao olketa man safa, Satan laekem iumi for forgetim datwan. Dastawe, hem gud for iumi samfala taem reviewim thrifala main reason why pipol safa long disfala world. Taem iumi duim olsem, iumi savve feel sure long heart bilong iumi hao Jehovah no garem eni blame for olketa problem iumi feisim long laef.—Philippians 1:9, 10.

6. Olsem 1 Peter 5:8 showimaot, wanem nao wanfala reason why olketa tru Christian safa?

6 Wanfala reason olketa man safa hem bikos Satan trae for mekem pipol bilong Jehovah no faithful long hem. Hem trae for spoelem faithful fasin bilong Job. Satan fail long datwan, bat hem no givap. From hem ruler bilong disfala world, hem luk aotem eni wei for “kaikaim” olketa faithful servant bilong Jehovah. (1 Peter 5:8) Datwan minim iumi wanwan! Satan laek for stopem iumi for servem Jehovah. Dastawe, planti taem hem bihaenem persecution. Nomata diswan kosim bigfala wei for safa, iumi garem gudfala reason for stand strong. Taem iumi duim olsem, iumi help for pruvim Satan hem laea and long wei olsem, iumi mekem Jehovah hapi. (Job 2:4; Proverbs 27:11) Taem Jehovah strongim iumi for stand strong long persecution, diswan mekem trust bilong iumi long hem kamap moa big.—Psalm 9:9, 10.

7. Galatians 6:7 helpem iumi for luksavve long wanem reason why olketa man safa?

7 Mek-tu reason why olketa man safa hem showaot long disfala principle: “Eni samting man hem plantim, datwan nao bae hem harvestim.” (Galatians 6:7) Samfala taem, pipol plant long wei for mekem olketa rong disison and wei for safa hem samting olketa harvestim from olketa disison hia. Olketa maet chus for draev long wei wea danger tumas and savve kosim accident. Planti chus for smoke wea lead go long heart disease or lung cancer. Olketa wea chus for duim dirty fasin savve safa from wei for spoelem famili, no respectim seleva, sik wea kamaot from dirty fasin, and wei for babule nating. Maet pipol laek for blamem God for kaen wei for safa olsem, bat olketa safa from nogud disison bilong olketa seleva.—Proverbs 19:3.

8. Olsem Ecclesiastes 9:11 talem, why nao pipol safa?

8 Mek-thri reason why olketa man safa hem stap long Ecclesiastes 9:11: “Mi kam bak for lukim hao anda long sun olketa wea kwiktaem tumas no savve winim resis, and olketa strong wan no winim faet, and olketa wea wise no garem kaikai tu, and olketa wea minim samting no kamap rich, and olketa wea garem savve no kasem favor; bikos taem and samting wea iumi no expectim hem kasem evriwan long olketa.” Samfala taem, pipol stap long rong ples long rong taem. Nomata wanem nao strong point or wik point bilong iumi, iumi savve safa and dae long enitaem from samting iumi no expectim. Olsem example, long taem bilong Jesus, wanfala taoa long Jerusalem hem foldaon and killim dae 18 pipol. Jesus showimaot hao God no panisim olketa hia for sin bilong olketa. (Luke 13:4) Jehovah no garem blame for wei wea olketa man safa.

9. Wanem nao planti pipol no minim saed long wei wea olketa man safa?

9 Hem important for minim samfala samting wea kosim pipol for safa. Bat, wanfala kwestin stap saed long diswan wea planti pipol faendem hem hard for minim. Datfala kwestin hem olsem: Why nao Jehovah God letem wei for safa?

Why Nao Jehovah Letem Wei for Safa?

10, 11. (a) Olsem Romans 8:19-22 talem, wanem nao kasem “evri creation”? (b) Hao nao iumi savve minim hu nao datwan wea mekem creation kamap iusles?

10 Wanfala part bilong leta wea aposol Paul raetem for olketa long Rome helpem iumi for minim disfala important subject. Paul hem raet: “Creation barava luk forward and weitim taem wea olketa son bilong God bae showaot. From creation kamap iusles nao, no from hemseleva wantem bat thru long datwan wea mekem kamap olsem, long faondeson bilong hope hao creation seleva tu bae kamap free from wei for slave bilong sin and kasem datfala nambawan freedom olsem olketa pikinini bilong God. From iumi savve evri creation go ahed for krae tugeta and feel pain tugeta kam kasem distaem.”—Romans 8:19-22.

11 For minim olketa verse hia, iumi mas firstaem kasem ansa for samfala important kwestin. Wanfala kwestin hem olsem, Hu nao mekem creation kamap iusles? Samfala sei Satan; olketa narawan sei Adam. Bat tufala hia no savve duim datwan. Why nao olsem? Hem bikos datwan wea mekem creation kamap iusles hem duim olsem “long faondeson bilong hope.” Tru nao, hem givim hope hao gogo, olketa wea faithful bae “kamap free from wei for slave bilong sin.” Adam and Satan no savve givim hope olsem. Jehovah nomoa savve duim datwan. So, hem klia hao Jehovah nao datwan wea mekem creation kamap iusles.

12. Wanem nao olketa difren idea abaotem mining bilong “evri creation,” and hao nao iumi savve ansarem disfala kwestin?

12 Bat, wanem nao “evri creation” wea olketa verse hia story abaotem? Samfala sei “evri creation” minim evri samting long natural world, olketa animal and plant tu. Bat waswe, olketa animal and plant garem hope for kasem “nambawan freedom olsem olketa pikinini bilong God”? Nomoa. (2 Peter 2:12) So “evri creation” mas minim olketa man nomoa. Olketa man nao datfala creation wea safa from sin and dae from bighed fasin long Eden and wea barava needim hope.—Romans 5:12.

13. Hao nao bighed fasin long Eden affectim olketa man?

13 So, wanem nao olketa man kasem from bighed fasin long Eden? Paul iusim wanfala word nomoa for storyim samting wea kamaot from diswan: iusles.a Wanfala buk sei disfala word storyim “samting hem iusles from hem no duim gud wanem hem shud duim.” God creatim olketa man for stap laef olowe, for waka tugeta olsem wanfala perfect famili wea garem wan mind for lukaftarem wanfala paradaes earth. Bat nomoa nao, laef bilong olketa hem short tumas, fulap witim pain, and no mekem man satisfae. Job hem sei “man, wea born from woman, garem shortfala laef and fulap witim trabol.” (Job 14:1) Barava iusles!

14, 15. (a) Hao nao wei wea Jehovah panisim olketa man hem followim justice? (b) Why nao Paul sei creation kamap iusles “no from hemseleva wantem”?

14 Distaem iumi kasem main kwestin: Why nao “Judge bilong full earth” mekem olketa man garem laef wea fulap witim wei for safa, and wea no mekem olketa satisfae? (Genesis 18:25) Waswe, datwan followim justice? Tingim samting wea firstfala parents bilong iumi duim. Taem olketa bighed for againstim God, olketa saed witim Satan, wea barava challengem sovereign rul bilong Jehovah. Thru long samting olketa duim, olketa saportim idea wea sei olketa man no needim Jehovah for stap gud, and savve rulim olketa seleva anda long direction bilong wanfala bighed spirit creature. Taem Jehovah panisim olketa hia, hem givim long olketa samting wea olketa askem. Hem letem olketa man for rulim olketa seleva anda long paoa bilong Satan. Taem iumi tingim samting wea happen hia, hem barava followim justice for Jehovah mekem olketa man garem laef wea iusles bat long faondeson bilong hope.

15 Hem tru, diswan no samting wea datfala creation ‘seleva wantem.’ Iumi born olsem olketa slave long sin and wei for olo, sik, and dae, and iumi no savve chusim eni difren wei. Bat, from mercy bilong hem, Jehovah letem Adam and Eve for stap laef and garem olketa pikinini. Nomata iumi, olketa laen pikinini bilong tufala, sin and dae, iumi garem chance for duim samting wea Adam and Eve fail for duim. Iumi savve chus for lisin long Jehovah and lanem hao sovereign rul bilong hem raeteous and perfect, bat rul bilong olketa man hem givim nomoa safa, wei for no satisfae, and hem iusles. (Jeremiah 10:23; Revelation 4:11) And for stap anda long paoa bilong Satan savve mekem diswan worse moa. History bilong olketa man pruvim hao olketa samting hia hem tru.—Ecclesiastes 8:9.

16. (a) Why nao iumi sure Jehovah no garem blame for wei wea pipol safa distaem? (b) Love muvim Jehovah for provaedem wanem hope for pipol wea faithful?

16 Hem klia, Jehovah garem olketa stretfala reason for mekem olketa man kamap iusles. Bat, waswe, datwan minim Jehovah kosim datfala wei for iusles and wei for safa wea kasem iumi evriwan distaem? Tingim wanfala judge wea markem panis wea fitim for wanfala criminal. Maet datfala criminal barava safa from datwan, bat waswe, fitim hem for blamem datfala judge and sei hem nao kosim hem for safa? Barava nomoa nao! And tu, no eni wicked samting kam from Jehovah. James 1:13 sei: “Man no savve testim God witim nogud samting and hemseleva no testim eniwan.” Iumi mas no forget tu, hao Jehovah talemaot disfala panis “long faondeson bilong hope.” Love muvim hem for mekem wei for olketa faithful laen pikinini bilong Adam and Eve for lukim end bilong disfala wei for iusles and for hapi long “nambawan freedom olsem olketa pikinini bilong God.” For olowe, olketa man wea faithful bae no need for wari nogud creation kamap iusles moa. Raeteous wei wea Jehovah deal witim diswan bae pruvim hao hem nomoa fit for rul olsem sovereign for olowe.—Isaiah 25:8.

17. Taem iumi reviewim olketa reason why olketa man safa, hao nao diswan shud affectim iumi?

17 Taem iumi reviewim olketa reason why olketa man safa, waswe, iumi lukim eni reason for blamem Jehovah for olketa wicked samting or for no trustim hem? Nomoa nao, bat taem iumi ting raonem samting hia iumi agree witim disfala toktok bilong Moses: “Datfala Rok, waka bilong hem perfect, from evri wei bilong hem followim justice. Wanfala God bilong faithful fasin, wea showimaot justice evribit; hem nao raeteous and stret.” (Deuteronomy 32:4) Hem gud for iumi ting raonem olketa samting hia samfala taem and for reviewim hao iumi savve ansarem kaen kwestin olsem. From iumi duim datwan, taem iumi feisim olketa test, bae iumi no letem Satan plantim olketa daot long mind bilong iumi. Bat, waswe long mek-tu samting iumi mas duim? Wanem nao hem minim for trust long Jehovah?

Wanem hem Minim for Trust Long Jehovah

18, 19. Wanem toktok long Bible nao encouragem iumi for trust long Jehovah, bat saed long datwan, wanem nao olketa rong idea wea samfala garem?

18 Word bilong God encouragem iumi for “trustim Jehovah witim full heart bilong iu and no depend long savve bilong iuseleva. Long evri samting iu duim, lisin long hem, and hemseleva nao bae stretem gogo bilong iu.” (Proverbs 3:5, 6) Datwan hem barava naesfala toktok wea encouragem iumi. Iumi savve trustim loving Dadi bilong iumi long heven winim eniwan long full universe. Bat, nomata hem isi for readim datfala toktok long Proverbs, maet hem no isi for live followim.

19 Planti pipol garem rong idea abaotem wanem hem minim for trust long Jehovah. Samfala tingse disfala trust hem wanfala feeling, olsem hapi feeling wea shud kamap seleva long heart. Olketa narawan tingse for trust long God minim iumi savve expectim hem for protectim iumi from evri trabol, stretem evri problem and for winim olketa challenge wea iumi feisim evriday—and stretawe! Bat no eni faondeson stap for olketa idea olsem. Trust hem fasin wea luksavve long really samting and hem no wanfala feeling nomoa. For olketa wea full-grown, wei for garem trust minim wei for ting raonem and tingting gud for disaedem samting.

20, 21. Wanem nao hem minim for trust long Jehovah? Givim example.

20 Tingim moa toktok bilong Proverbs 3:5. Hem showimaot hao wei for trust long Jehovah hem barava difren from wei for depend long savve bilong iumiseleva, wea minim iumi no savve duim tufala evriwan. Waswe, diswan minim hem tambu for iumi iusim paoa bilong iumi for minim samting? Nomoa, from Jehovah, wea givim iumi datfala paoa, hem expectim iumi for iusim datwan taem iumi servem hem. (Romans 12:1) Bat, iumi depend long wanem, taem iumi mas disaedem samting? Sapos tingting bilong iumi difren from Jehovah, waswe, iumi acceptim hao wisdom bilong hem winim evribit wisdom bilong iumi? (Isaiah 55:8, 9) For trust long Jehovah hem minim for letem tingting bilong hem leadim tingting bilong iumi.

21 Olsem example: Tingim wanfala smol pikinini wea sidaon long chair bihaen insaed wanfala car and parents bilong hem sidaon long front. Dadi bilong hem draev. Taem olketa problem kamap long gogo bilong olketa—maet kwestin abaotem wea nao stretfala road or problem long weather or road wea nogud—wanem nao wanfala pikinini wea obey and trustim parents hem duim? Waswe, hem singaotem instruction and talem dadi bilong hem hao for draev? Waswe, hem daotem olketa disison bilong parents bilong hem or no obey taem olketa remindim hem for no aotem seat belt? Nomoa, hem trustim parents bilong hem for disaedem olketa samting olsem, nomata olketa no perfect. Jehovah hem wanfala perfect Dadi. So hem fitim for iumi trustim hem evribit, especially taem iumi feisim olketa hardfala samting.—Isaiah 30:21.

22, 23. (a) Why nao iumi shud trust long Jehovah taem iumi feisim olketa problem, and hao nao iumi savve duim olsem? (b) Wanem nao bae iumi storyim long nextfala article?

22 Nomata olsem, Proverbs 3:6 sei iumi shud ‘lisin long Jehovah long evri samting iumi duim,’ no long taem iumi feisim olketa hard samting nomoa. So olketa samting iumi disaedem long living evriday shud showimaot iumi trust long Jehovah. Taem olketa problem kamap, iumi shud no lus hope, fraet, or go againstim instruction from Jehovah saed long best wei for deal witim olketa problem hia. Iumi mas ting long olketa test olsem chance for saportim sovereign rul bilong Jehovah, for help pruvim hao Satan hem laea, and for mekem grow fasin for obey and olketa nara fasin wea Jehovah laekem.—Hebrews 5:7, 8.

23 Iumi savve showimaot iumi trust long Jehovah nomata wanem problem stap front long iumi. Iumi duim diswan thru long prea bilong iumi and wei wea iumi depend long Word bilong Jehovah and organization bilong hem for direction. Bat, wanem nao samfala wei wea iumi savve showimaot iumi trust long Jehovah taem iumi feisim olketa problem wea kamap long world distaem? Nextfala article bilong iumi bae storyim datwan.

[Footnote]

a Greek word wea Paul iusim for “iusles” hem sem word wea Greek Septuagint iusim for transleitim toktok wea Solomon iusim planti taem long buk bilong Ecclesiastes, olsem: “evriting hem iusles!”—Ecclesiastes 1:2, 14; 2:11, 17; 3:19; 12:8.

Hao Nao Bae Iu Ansa?

• Hao nao David showimaot hem putim trust bilong hem long Jehovah?

• Wanem nao thrifala reason why pipol safa long disfala world, and why nao hem gud for iumi reviewim olketa reason hia samfala taem?

• Jehovah talemaot wanem panis for olketa man, and long wanem wei nao diswan followim justice?

• Wanem nao hem minim for trust long Jehovah?

[Olketa Piksa long page 8]

David putim trust bilong hem long Jehovah

[Piksa long page 10]

Jesus showim hao Jehovah no garem blame for wei wea wanfala taoa foldaon long Jerusalem

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem