Hu Nao Sevenfala Man for Lukaftarem Sheepsheep and Eitfala Man wea Lead Distaem?
“Iumi bae markem sevenfala man for lukaftarem sheepsheep and eitfala man wea lead.”—MIC. 5:5.
1. Why nao plan bilong king bilong Syria and Israel no savve win?
LONG mek-eit century, midolwan long olketa year 762 B.C.E. and 759 B.C.E., king bilong Israel and king bilong Syria join tugeta and start for faet againstim kingdom bilong Judah. Olketa laek for tekovarem Jerusalem, aotem King Ahaz, and mekem nara man for king, wea maet hem no kam from laen bilong King David. (Isa. 7:5, 6) Bat hard for datfala plan hem win bikos Jehovah promisim finis man from laen bilong David nomoa savve rul olsem king. And samting wea Jehovah talem hem evritaem kamap tru.—Josh. 23:14; 2 Sam. 7:16.
2-4. Long wanem wei nao toktok long Isaiah 7:14, 16 hem kamap tru (a) long mek-eit century B.C.E? (b) long taem bilong Jesus?
2 Long firstaem, luk olsem olketa long Syria and Israel bae winim datfala war. Long wanfala faet bilong olketa, 120,000 soldia bilong Ahaz nao dae, and olketa killim dae tu son bilong hem Maaseiah! (2 Chron. 28:6, 7) Bat Jehovah savve long samting wea gogohed. Hem no forgetim promis wea hem talem long David, and Hem sendem profet Isaiah for talem wanfala message for encouragem olketa long Judah.
3 Isaiah hem sei: “Datfala gele bae hem babule, and bae hem bornem wanfala boy, and bae gele hia kolem nem bilong hem Immanuel.” Isaiah sei tu: “Bifor datfala boy hem luksavve long wanem hem gud and wanem hem nogud, bae no eniwan hem stap insaed land bilong tufala king hia [Syria and Israel] wea iu barava fraetem and wea iu les long tufala.” (Isa. 7:14, 16) Firstfala part long disfala profesi hem abaotem taem wea Messiah hem born. (Matt. 1:23) Bat long taem bilong Jesus, king bilong Syria and king bilong Israel no attakim Judah, so luk olsem disfala profesi abaotem Immanuel hem kamap tru long taem bilong Isaiah tu. Long wanem wei nao hem kamap tru?
4 No longtaem bihaen Isaiah talem datfala message, waef bilong hem babule gogo hem bornem wanfala boy wea olketa kolem nem bilong hem Maher-shalal-hash-baz. Maet disfala pikinini nao hem “Immanuel” wea Isaiah story abaotem.a Long taem bilong Bible, maet pipol nemim pikinini followim wanfala spesol samting wea happen, bat dadi, mami, and olketa relative savve kolem hem long difren nem. (2 Sam. 12:24, 25) No eni pruv stap for sei eniwan kolem Jesus long datfala nem Immanuel.—Readim Isaiah 7:14; 8:3, 4.
5. Wanem krangge samting nao King Ahaz disaedem?
5 Long semtaem wea Israel and Syria attakim Judah, Assyria hem plan for tekova long Judah tu. Long datfala taem Assyria hem start for garem bigfala paoa. Long Isaiah 8:3, 4 hem sei Assyria bae winim Syria and Israel bifor hem attakim Judah. Ahaz, wea hem king bilong Judah, hem shud trustim toktok bilong God wea Isaiah talem. Bat hem krangge for mekem wanfala agreement witim olketa bilong Assyria. Samting wea kamaot from diswan, olketa bilong Assyria rulim Judah long barava nogud wei. (2 Ki. 16:7-10) From Ahaz hem king, hem shud lukaftarem and protectim pipol bilong Judah, bat hem nating duim datwan. Hem gud for iumi wanwan ting raonem diswan: ‘Taem mi mas disaedem olketa important samting, waswe, mi trustim God or olketa man?’—Prov. 3:5, 6.
NARA MAN FOR LUKAFTAREM SHEEPSHEEP DUIM DIFREN SAMTING
6. Long wanem wei nao Hezekiah hem difren from Ahaz?
6 Ahaz dae long 746 B.C.E., and son bilong hem Hezekiah, kamap king for changem hem. Long datfala taem, pipol bilong Judah poor, and no gohed worshipim Jehovah. So wanem nao firstfala samting wea King Hezekiah bae duim? Waswe, bae hem trae for mekem datfala nation kamap rich moa? Nomoa. Hezekiah lovem Jehovah and hem lukaftarem gud datfala nation. Firstfala samting wea hem duim nao hem helpem olketa for worshipim Jehovah moa. Taem Hezekiah luksavve long wanem God laekem hem for duim, hem kwiktaem for obey. Hem showimaot nambawan example for iumi!—2 Chron. 29:1-19.
7. Why nao olketa Levite needim sapot bilong datfala niu king?
7 Olketa Levite garem barava important waka for helpem pipol for worshipim Jehovah moa. So Hezekiah story witim olketa Levite and promis for sapotim olketa. Tingim hao maet olketa Levite wea faithful krae from olketa hapi taem king hia sei: “Iufala nao Jehovah chusim for waka for hem.” (2 Chron. 29:11) Olketa Levite kasem klia komand for helpem pipol worshipim trufala God!
8. Wanem moa Hezekiah duim for helpem pipol worshipim Jehovah, and wanem nao kamaot from datwan?
8 Hezekiah invaetem evriwan long Judah and Israel long wanfala spesol Pasova celebration. Bihaen long Pasova, olketa duim celebration for kaikaim bred wea no garem yeast, wea gohed for sevenfala day. From olketa barava enjoyim datfala celebration, olketa duim for nara sevenfala day moa. Bible sei: “Evriwan long Jerusalem barava hapi fogud, bikos start kam long taem bilong Solomon, son bilong David wea hem king bilong Israel, kam kasem datfala taem, olketa no garem eni celebration olsem long Jerusalem.” (2 Chron. 30:25, 26) Masbi datfala celebration hem barava encouragem evriwan. Long 2 Chronicles 31:1 hem sei: “Bihaen long datfala celebration, . . . olketa brekem olketa ston post and katem daon olketa timba post wea pipol iusim for worship. Olketa aotem tu olketa tabu ples and olketa altar.” Olketa start for worshipim Jehovah moa. Diswan redyim olketa for samting wea klosap for happen.
KING MEK REDI FOR TRABOL WEA BAE KAM
9. (a) Wanem nao spoelem plan bilong Israel? (b) Long firstaem, wanem nao Sennacherib duim long Judah?
9 Olsem Isaiah talem, olketa bilong Assyria tekovarem kingdom bilong Israel and olketa Israelite kamap prisoner bilong olketa. Datwan spoelem plan wea maet Israel garem for chusim wanfala king for Judah wea hem no kam from famili laen bilong David. Bat wanem nao plan bilong Assyria? Bible sei: “Long mek-fotin year wea King Hezekiah hem rul, Sennacherib, wea hem king bilong Assyria, hem faetem olketa long Judah and tekovarem evri taon bilong olketa wea garem wall raonem.” Sennacherib tekovarem 46 taon long Judah. Tingim sapos iu stap long Jerusalem long datfala taem, and army bilong Assyria gohed for tekovarem olketa taon long Judah and kakam klosap long ples wea iu stap. Hao nao bae iu feel?—2 Ki. 18:13.
10. Long wanem wei nao maet profesi bilong Micah hem encouragem Hezekiah?
10 Hezekiah savve olketa bilong Assyria klosap nao for kasem Jerusalem, bat hem no seksek and askem nation wea no worshipim Jehovah for helpem hem, olsem dadi bilong hem Ahaz hem duim. Hezekiah trustim Jehovah. (2 Chron. 28:20, 21) Maet hem savve long wanem profet Micah talem abaotem datfala enemy, datfala “man bilong Assyria.” Micah hem sei: “Iumi bae markem sevenfala man for lukaftarem sheepsheep and eitfala man wea lead. And olketa bae iusim sword for panisim Assyria.” (Mic. 5:5, 6) Masbi disfala toktok from Jehovah barava encouragem Hezekiah. Toktok hia showimaot Jehovah bae iusim wanfala spesol army for winim Assyria.
11. Wanem taem nao profesi abaotem sevenfala man for lukaftarem sheepsheep and eitfala man wea lead kamap tru long barava important wei?
11 Datfala profesi abaotem sevenfala man for lukaftarem sheepsheep and eitfala man wea lead (The New English Bible hem sei, “olketa prince”) kamap tru long barava important wei bihaen Jesus born, wea hem nao “king long Israel, wea stap from taem bifor kam yet.” (Readim Micah 5:1, 2.) Diswan bae kamap tru long future taem wanfala “man bilong Assyria,” wea minim wanfala enemy, bae hem attakim pipol bilong Jehovah. Wanem army wea Jesus leadim nao bae Jehovah iusim for winim disfala enemy? Bae iumi ansarem disfala kwestin bihaen. Bat firstaem, bae iumi storyim wanem iumi savve lanem from samting wea Hezekiah duim taem olketa bilong Assyria attakim olketa.
HEZEKIAH DUIM WISE SAMTING
12. Wanem nao Hezekiah and olketa narawan duim for protectim pipol bilong God?
12 Jehovah hem evritaem willing for helpem iumi taem iumi kasem problem wea iumi tingse hem big tumas. Bat hem expectim iumi for duim wanem iumi fit for duim. Hezekiah tu duim wanem hem fit for duim. Bible sei hem askem advaes from “olketa prince and olketa strongfala man bilong hem,” and hem disaed for “blokem wata and olketa springwata wea stap aotsaed long datfala taon.” Hezekiah “no fraet and hem buildim bak wall wea brekdaon and buildim olketa taoa long hem, and hem buildim narafala wall tu long aotsaed.” And tu, hem “wakem staka samting for faet and olketa shield.” (2 Chron. 32:3-5) Long datfala taem, Jehovah iusim Hezekiah, olketa prince bilong hem, and olketa faithful profet for protectim and lukaftarem pipol bilong Hem.
13. Wanem barava important samting nao Hezekiah duim for redyim pipol bilong God? Minim kam.
13 Hezekiah duim nara samting wea important winim wei for blokem olketa spring wata or for buildim bak wall bilong datfala taon. From Hezekiah hem man wea lukaftarem gud pipol bilong Jehovah, hem hipimap olketa and talem disfala toktok for encouragem olketa: “Iufala mas no wikdaon or fraet long king bilong Assyria and bigfala sekson bilong hem, bikos iumi staka winim olketa. Hem garem army bat olketa man nomoa, bat iumi garem God bilong iumi Jehovah, wea bae helpem iumi and faet for iumi.” Hezekiah remindim olketa bae Jehovah hem faet for olketa. Diswan helpem olketa for trustim God and no fraet. Hezekiah, olketa prince and olketa strongfala man bilong hem, witim profet Micah and Isaiah, showimaot olketa lukaftarem gud pipol bilong Jehovah. Diswan nao promis bilong Jehovah wea Micah talemaot.—2 Chron. 32:7, 8; readim Micah 5:5, 6.
14. Wanem nao Rabshekeh talem, and wanem nao pipol long Jerusalem duim?
14 King bilong Assyria and army bilong hem olketa camp long Lachish, southwest long Jerusalem. Hem sendem thrifala man long Jerusalem for talem olketa for sarenda. Rabshakeh nao main wan for talem datfala message, and hem story witim pipol long Jerusalem long languis bilong olketa. Firstaem hem talem pipol hia for mas no lisin long Hezekiah bat for obeyim olketa bilong Assyria. Then hem laea long olketa taem hem promis for tekem olketa go long wanfala ples wea olketa bae stap gud. (Readim 2 Kings 18:31, 32.) And tu, Rabshakeh sei olketa god bilong olketa nara nation nating protectim pipol wea worshipim olketa, and bae Jehovah no protectim olketa Jew tu. Olketa pipol long Jerusalem wise for no herem olketa laea story hia. Staka taem pipol bilong Jehovah distaem followim example bilong olketa.—Readim 2 Kings 18:35, 36.
15. Wanem nao pipol long Jerusalem mas duim, and hao nao Jehovah sevem datfala taon?
15 Hezekiah hem feel nogud long samting wea happen. Nomata olsem, hem no askem nara nation for helpem hem, bat hem askem profet Isaiah for askem help bilong Jehovah. Profet Isaiah talem disfala toktok long Hezekiah: “Diswan nao samting wea Jehovah talem abaotem king bilong Assyria: ‘Bae hem nating kam insaed long disfala taon, and nomata for hem sutim wanfala arrow bat nomoa tu.’” (2 Ki. 19:32) Pipol long Jerusalem mas no fraet and mas no givap. Jehovah nao bae faet for olketa. And hem nao samting wea hem duim! Bible sei: “Long datfala naet angel bilong Jehovah hem go and killim dae wan handred and eiti-faev thousand soldia long camp bilong Assyria.” (2 Ki. 19:35) Pipol long Jerusalem sev bikos long samting wea Jehovah duim, no bikos long samting wea Hezekiah duim for protectim datfala taon.
SAMTING WEA IUMI LANEM
16. Long distaem, pipol long Jerusalem, “man bilong Assyria,” and sevenfala man for lukaftarem sheepsheep and eitfala man wea lead, piksarem hu?
16 Disfala profesi abaotem sevenfala man for lukaftarem sheepsheep and eitfala man wea lead kamap tru long taem bilong Hezekiah, bat bae hem kamap tru long barava important wei long taem bilong iumi. Long taem bilong Hezekiah, olketa bilong Assyria attakim pipol long Jerusalem. Klosap nao “man bilong Assyria,” wea minim wanfala enemy, bae hem attakim pipol bilong Jehovah and trae for finisim olketa. Bible story abaotem datfala attak and hem storyim tu attak bilong ‘Gog bilong Magog,’ attak bilong “king bilong north,” and attak bilong “olketa king long earth.” (Ezek. 38:2, 10-13; Dan. 11:40, 44, 45; Rev. 17:14; 19:19) Waswe, olketa attak hia storyim sem attak? Iumi no savve. Maet Bible iusim olketa difren nem for story abaotem sem attak. Wanem kaen army nao profesi long Micah sei Jehovah bae iusim for againstim datfala nogud enemy wea olketa kolem “man bilong Assyria”? Hem bae iusim wanfala spesol army. Bible sei disfala army hem garem “sevenfala man for lukaftarem sheepsheep” and “eitfala man wea lead.” (Mic. 5:5) Hu nao olketa hia? Olketa nao olketa elder insaed long olketa kongregeson. (1 Pet. 5:2) Distaem, Jehovah iusim staka faithful elder for lukaftarem and strongim pipol bilong hem for taem wea datfala “man bilong Assyria” bae attakim olketa.b Profesi bilong Micah sei olketa hia bae “iusim sword for panisim Assyria.” (Mic. 5:6) Wanfala samting wea olketa iusim for faetem datfala enemy hem “sword bilong spirit,” wea hem nao Bible.—2 Cor. 10:4; Eph. 6:17.
17. Wanem nao fofala samting wea olketa elder savve lanem from disfala study?
17 Iufala olketa elder savve lanem samfala important samting from wanem iumi storyim long disfala study. (1) Best samting iu savve duim for redi taem datfala “man bilong Assyria” hem attak hem for strongim faith bilong iu long God, and helpem olketa brata bilong iu for duim sem samting tu. (2) Taem datfala “man bilong Assyria” hem attak, olketa elder mas barava trustim Jehovah nao bae sevem iumi. (3) Long datfala taem maet instruction wea kam from organization bilong Jehovah hem no mas here stret. Bat iumi evriwan mas willing for obeyim eni instruction wea iumi kasem, nomata sapos iumi agree long datwan or nomoa, bikos wei for obey bae sevem iumi. (4) Sapos eniwan trustim education bilong disfala world, olketa material samting, or olketa organization bilong man, olketa mas changem tingting bilong olketa distaem nao. Iufala olketa elder mas stanbae for helpem eniwan wea maet no barava trustim Jehovah.
18. Hao nao wei for tingim toktok bilong Hezekiah savve helpem iumi long future?
18 Long wanfala taem long future, bae hem luk olsem iumi no wei nao olsem pipol long Jerusalem long taem bilong Hezekiah. Taem datwan happen, toktok bilong Hezekiah savve strongim faith bilong iumi. Iumi mas no forget, olketa enemy bilong iumi “garem army bat olketa man nomoa, bat Jehovah God bae sapotim iumi and hem bae helpem iumi for winim faet”!—2 Chron. 32:8.
a Hebrew word wea iumi transleitim “gele” long Isaiah 7:14 savve minim marit woman tu. So datfala word hem fitim waef bilong Isaiah and Mary tu.
b Long Bible, plande taem datfala namba seven hem piksarem full namba bilong samting, and namba eit savve minim samting wea staka.