Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w04 2/15 pp. 10-15
  • Keepim Klin Fasin Long Wei for Protectim Heart Bilong Iu

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Keepim Klin Fasin Long Wei for Protectim Heart Bilong Iu
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2004
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Protectim Heart Bilong Iu
  • Ranawe From Fornication
  • Stap Klia Long Olketa Danger for Switim Feeling Bilong Narawan
  • Protectim Heart Bilong Iu
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2001
  • Iumi Savve Stap Klia Long Wei for Durong
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2015
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2004
w04 2/15 pp. 10-15

Keepim Klin Fasin Long Wei for Protectim Heart Bilong Iu

“Winim eni nara samting wea iu mas protectim, protectim heart bilong iu, from olketa samting bilong laef kamaot from hem.”—PROVERBS 4:23.

1-3. (a) Hao nao pipol showimaot olketa no tinghae long klin fasin bilong olketa seleva? Explainim diswan. (b) Why nao iumi mas lukluk gud long wei wea klin fasin hem barava important?

DATFALA piksa wea olketa bin paintim maet luk old tumas. Maet hem no luk fitim datfala haos. Nomata wanem nao reason, luk olsem man wea ownim hem no needim. Datfala piksa go kasem wanfala second-hand stoa, and price bilong hem 29 dollar (U.S.). Bat, bihaen samfala year, price bilong hem klosap kasem wan million dollar! Diswan hem wanfala spesol piksa wea tu-thri nomoa stap. Tingim go feeling bilong man wea ownim firstaem, wea nating tingse disfala piksa garem hae price!

2 Diswan semsem tu witim klin or stret fasin bilong man wanwan. Planti pipol distaem no tinghae long klin fasin bilong olketa seleva. Samfala ting kaen tingting olsem hem bilong bifor, no fitim taem bilong iumi distaem. So, olketa let go long klin fasin bat no kasem eni gud samting from datwan. Samfala exchangem klin fasin for duim dirty fasin wea mekem olketa hapi for lelebet taem nomoa. Olketa narawan lusim bikos olketa laekem olketa fren or samwan bilong opposite sex for tinghae long olketa.—Proverbs 13:20.

3 Staka luksavve taem hem tu leit hao klin fasin hem barava important. Staka taem diswan savve lead go long barava sorre samting. Olsem Bible talem, samting wea kamap bihaen man duim dirty fasin hem “barava saoa olsem poison tree.” (Proverbs 5:3, 4) From disfala world fulap witim dirty fasin, hao nao iu savve tinghae and keepim klin fasin bilong iu? Bae iumi lukluk long thrifala samting iumi savve duim.

Protectim Heart Bilong Iu

4. Wanem nao tokpiksa heart, and why nao iumi mas protectim?

4 Main wei for keepim klin fasin nao for protectim heart. Bible sei: “Winim eni nara samting wea iu mas protectim, protectim heart bilong iu, from olketa samting bilong laef kamaot from hem.” (Proverbs 4:23) Wanem nao toktok “heart bilong iu” hem minim? Hem no heart wea insaed body. Diswan hem tokpiksa heart. Hem olketa tingting, feeling, and samting wea muvim iu. Bible sei: “Iu mas lovem God bilong iu Jehovah witim full heart bilong iu and full soul bilong iu and full strong bilong iu.” (Deuteronomy 6:5) Jesus sei disfala komandment hem winim evri narawan. (Mark 12:29, 30) Tru nao, disfala heart bilong iumi hem barava important. Iumi barava need for protectim.

5. Hao nao heart hem important and long semtaem hem danger?

5 Bat, Bible talem tu hao “heart hem savve trikim man winim eni nara samting and hem no hol bak.” (Jeremiah 17:9) Hao nao heart savve trikim man, wea diswan hem danger samting? Tingim diswan, wanfala car hem important samting, and savve help for sevem laef tu long wanfala emergency. Bat sapos draeva no kontrolem car, no holem gud steer, datfala sem car savve kamap samting wea killim man dae. Long sem wei, sapos iu no protectim heart bilong iu, bae olketa samting wea iu wantem and evri feeling bilong iu kontrolem iu, and iu bae savve kasem barava nogud samting. Word bilong God sei: “Man wea trustim heart bilong hemseleva hem stupid, bat man wea wakabaot long wisdom hem man wea bae stap sef.” (Proverbs 28:26) Tru nao, iu savve wakabaot long wisdom and stap sef from disaster sapos iu iusim Word bilong God for leadim iu, olsem sapos iu lukluk long wanfala road map bifor iu startim gogo bilong iu.—Psalm 119:105.

6, 7. (a) Wanem nao holy fasin, and why nao olketa servant bilong Jehovah ting hem important? (b) Hao nao iumi savve man wea no perfect fit for showimaot holy fasin bilong Jehovah?

6 Heart bilong iumi bae no leadim iumi for followim klin fasin. Iumi nao mas steerim hem for followim datwan. Wanfala wei for duim diswan hem for ting raonem hao important nao klin fasin. Disfala fasin hem join witim wei for holy, wea minim wei for klin, stret, separate from sin. Holy fasin hem wanfala nambawan fasin wea hem wanfala long olketa main fasin bilong Jehovah God. Planti handred Bible scripture joinim datfala fasin witim Jehovah. Bible talem “Holy fasin hem bilong Jehovah.” (Exodus 28:36) Hao nao datfala nambawan fasin hem join witim iumi man wea no perfect?

7 Long Word bilong hem, Jehovah talem iumi: “Iufala mas holy, from mi nao holy.” (1 Peter 1:16) Tru nao, iumi fit for followim holy fasin bilong Jehovah; iumi fit for klin front long hem, and go ahed keepim klin fasin bilong iumi. So taem iumi stap klia long olketa dirty samting wea mekem iumi no klin, iumi showimaot nambawan fasin bilong Most Hae God! (Ephesians 5:1) Iumi mas no ting diswan hem barava hard tumas, from Jehovah hem wanfala wise and balance Masta wea no askem iumi for duim samting wea iumi hard duim. (Psalm 103:13, 14; James 3:17) Hem tru, for go ahed stap klin long spiritual saed and saed long fasin man mas trae hard. Bat, aposol Paul sei ‘stret and klin fasin wea iumi shud givim long Christ.’ (2 Corinthians 11:3) Wei for waka hard for keepim klin fasin hem samting wea iumi shud givim long Christ and Dadi bilong hem. Bikos tufala nao showim love wea iumi barava no fit for peim bak. (John 3:16; 15:13) Hem wanfala privilege for iumi showimaot thankiu bilong iumi taem iumi garem klin laef. Taem iumi ting olsem abaotem klin fasin bilong iumi, bae iumi tinghae long hem and diswan bae protectim heart bilong iumi.

8. (a) Hao nao iumi savve feedim tokpiksa heart? (b) Samting wea iumi storyim hem showimaot wanem?

8 Iumi protectim heart bilong iumi thru long wei wea iumi feedim iumiseleva. Iumi evritaem need for feedim gud mind and heart bilong iumi witim gud spiritual kaikai, and go ahed tingim evritaem gud nius bilong Kingdom bilong God. (Colossians 3:2) Nomata samting wea iumi storyim mas showimaot diswan. Sapos pipol savve long iumi olsem man for storyim samting wea body laekem, olsem dirty story, iumi showimaot wanem nao stap long heart bilong iumi. (Luke 6:45) Iumi laekem for pipol savve long iumi olsem man for storyim samting wea hem spiritual and buildimap pipol. (Ephesians 5:3) For protectim heart bilong iumi, iumi mas stap klia long olketa danger wea bae kamap. Bae iumi storyim tufala danger hia.

Ranawe From Fornication

9-11. (a) Why nao olketa wea no followim kaonsel long 1 Corinthians 6:18 savve foldaon long barava nogud dirty fasin? Explainim diswan. (b) Sapos iumi ranawe from fornication, wanem nao iumi bae stap klia long hem? (c) Disfala faithful man Job givim wanem gud example for iumi?

9 Jehovah muvim aposol Paul for raetem samfala kaonsel wea helpem planti for protectim heart bilong olketa and keepim klin fasin. Paul sei: “Ranawe from fornication.” (1 Corinthians 6:18) Lukim hao hem no sei nomoa, “Stap klia from fornication.” Olketa Christian need for duim moa samting. Olketa mas ranawe from dirty fasin, olsem olketa bae ranawe from wanfala samting wea putim laef bilong olketa long danger. Sapos iumi no followim datfala kaonsel, hem bae moa isi for join insaed barava nogud dirty fasin and lusim wei wea God hapi long iumi.

10 Olsem example: Wanfala mami swimim and mekem smol boy bilong hem werem kaleko redy for wanfala important samting. Boy hia ask sapos hem savve go plei long aotsaed bifor famili go, and mami agree—bat only sapos boy hia duim wanfala samting. “No go klosap long datfala wata aotsaed,” Mami sei, “sapos mud kasem iu, bae iu panis.” Bat, insaed tu-thri minute, mami lukim go boy hia klosap foldaon insaed datfala wata. No eni mud kasem hem yet. Bat, hem nating followim warning bilong mami for no go klosap long datfala wata, and for sure trabol bae happen. (Proverbs 22:15) Planti young and full grown wan wea savve olketa mas careful mekem diskaen mistek. Long wanem wei?

11 Long distaem wea planti foldaon long “barava dirty fasin,” wanfala niu bisnis hem kamap wea mekhae long fasin saed long sex wea brekem law. (Romans 1:26, 27) Pornography wea kamap big tumas hem stap long olketa magasin, buk, video, and long Internet. Olketa wea chus for lukluk long olketa piksa olsem barava no ranawe from fornication. Olketa no tinghevi long fornication wea Bible againstim, olketa go klosap tumas long hem. Winim wei for protectim heart, olketa poisonim witim olketa klia piksa wea savve stap long mind for planti year. (Proverbs 6:27) Iumi savve lane from faithful Job, wea mekem wanfala promis witim eye bilong hem, for no lukim samting wea savve muvim hem for duim rong. (Job 31:1) Datwan hem nambawan example for followim!

12. Hao nao olketa Christian man and woman savve “ranawe from fornication” long taem tufala fren?

12 Hem barava important for “ranawe from fornication” long taem man fren bifor marit. Datfala taem hem wanfala hapi taem, wea fulap witim hope, bat samfala young wan spoelem datwan taem olketa plei raon witim dirty fasin. Long taem olsem, olketa spoelem nambawan faondeson for wanfala gud marit—wei for fren wea kam from love wea no selfish, fasin for kontrolem seleva, and wei for obeyim Jehovah God. Wanfala Christian man and woman duim dirty fasin taem tufala fren. Bihaen tufala marit, waef sei conscience bilong hem mekem hem feel nogud, hem spoelem tu hapi bilong waef hia long day tufala marit. Hem sei: “Mi askem forgiveness from Jehovah planti taem, bat nomata seven year hem go pas finis, conscience bilong mi go ahed mekem mi feel nogud.” Hem barava important for olketa wea duim diskaen sin kasem help from olketa Christian elder. (James 5:14, 15) Nomata olsem, planti Christian man and woman showimaot wisdom and stap klia long danger olsem taem olketa fren. (Proverbs 22:3) Olketa no ova tumas long wei for showimaot love. Olketa garem narawan wea stap witim tufala and tufala careful for no stap seleva.

13. Why nao olketa Christian mas no frenim samwan wea no servem Jehovah?

13 Olketa Christian wea frenim eniwan wea no servem Jehovah luk olsem moa isi for feisim olketa bigfala problem. Olsem example, hao nao iu savve joinim iuseleva long samwan wea no lovem Jehovah God? Hem important for olketa Christian frenim olketa wea lovem Jehovah and wea tinghae long mark bilong God saed long klin fasin. Word bilong God talem iumi: “No join tugeta witim olketa wea no biliv. From hao nao raeteous fasin savve join witim fasin for brekem law? Or hao nao laet savve share witim darkness?”—2 Corinthians 6:14.

14, 15. (a) Wanem rong tingting nao samfala garem abaotem “fornication”? (b) Olketa wanem samting nao insaed long “Fornication,” and hao nao olketa Christian savve “ranawe from fornication”?

14 Savve hem barava important. Sapos iumi no savve wanem nao fornication, bae iumi hard for ranawe from datwan. Samfala long world distaem garem rong tingting abaotem mining bilong “fornication.” Olketa tingse olketa savve satisfaem feeling for sex long wei for tasim private part bilong narawan nomata olketa no marit, bat long semtaem no duim sex. Samfala health organization wea trae hard for daonem namba bilong olketa teenager wea babule, encouragem olketa young wan for duim kaen sex wea girl no savve babule from. Advaes olsem hem barava rong. For stap klia long wei for babule nating hem no semsem witim wei for keepim klin fasin, and tu “fornication” hem garem staka mining.

15 Disfala Greek word por·neiʹa wea transleison bilong hem nao “fornication,” garem planti mining. Hem join witim wei for duim sex witim wanfala wea iu no maritim and main samting nao for iusim olketa private part bilong body for sex long rong wei. Olketa samting wea olketa jury duim olsem wei for duim sex witim mouth, ass, and duim nanali long narawan, hem samting wea join witim por·neiʹa. Pipol wea tingse olketa samting olsem hem no “fornication” olketa laea long olketa seleva and olketa foldaon long wanfala trap bilong Satan. (2 Timothy 2:26) And tu, for keepim klin fasin hem minim moa samting winim wei for no duim eni samting wea hem fornication. For “ranawe from fornication,” iumi mas stap klia long evri samting saed long sex wea no klin and olobaot fasin, wea savve lead go long barava nogud sin bilong por·neiʹa. (Ephesians 4:19) Long wei olsem iumi keepim klin fasin.

Stap Klia Long Olketa Danger for Switim Feeling Bilong Narawan

16. Wei for showimaot love hem fitim wanem taem, and wanem Bible example nao showimaot datwan?

16 For iumi keepim klin fasin, nara danger wea iumi mas luk aot long hem nao wei for switim feeling bilong narawan. Maet samfala sei diswan hem no spoelem eniwan and hem gud nomoa. Hem tru, man savve showimaot love long narawan long taem wea fitim. Pipol lukim Isaac and Rebekah “go ahed for garem gudfala taem” tugeta, and hem klia long olketa wea lukluk hao tufala hia no brata and sista nomoa. (Genesis 26:7-9) Bat, tufala hasband and waef. Wei wea tufala showimaot feeling long each other hem stret. For switim feeling bilong narawan hem difren samting.

17. Wanem nao hem minim for switim feeling bilong narawan, and hao nao for kontrolem problem hia?

17 Maet iumi savve minim wei for switim feeling bilong narawan olsem: for showimaot interest long narawan taem no eni goal stap for marit. Staka difren wei stap for switim feeling bilong narawan, and samfala wei hia olketa haed. (Proverbs 30:18, 19) So hem hard for mekem olketa set rul for stopem diswan. Bat, wanfala wei wea moabeta hem stap—lukluk long iuseleva long honest wei and duim best for followim olketa Bible principle.

18. Wanem nao muvim samfala for switim feeling bilong narawan, and why nao hem savve spoelem man?

18 Sapos iumi honest, planti long iumi savve taem eniwan long opposite sex showimaot interest long iumi, hem mekem iumi standap long toe. Datwan hem normal. Bat waswe, iumi switim feeling bilong narawan for mekem olketa laekem iumi—for mekem iumi feel gud or for mekem narawan garem kaen feeling olsem? Sapos olsem, waswe iumi tingim pain wea diswan maet mekem long narawan? For example, Proverbs 13:12 sei: “Taem samting wea man expectim hem delay hem mekem heart sik.” Sapos iumi min for switim feeling bilong narawan, maet iumi no savve hao nao really feeling bilong narawan. Maet hem tingse wei for fren bae kamap and gogo marit. Diskaen wei savve barava spoelem man. (Proverbs 18:14) For min for switim feeling bilong narawan hem no kaenfala fasin.

19. Hao nao maet wei for switim feeling kamap danger long marit bilong olketa Christian?

19 Hem barava important for careful long wei for switim feeling bilong marit pipol. For showimaot interest long wanfala wea marit—or for wanfala wea marit for showim kaen interest olsem long wanfala wea hem no maritim—hem rong. Bat sorre nao, samfala Christian garem rong tingting for sei hem olraet for mekem grow kaen feeling olsem for eniwan long opposite sex nomata hem no maritim. Samfala talemaot olketa wari bilong olketa long kaen “fren” olsem, and tu for storyim olketa private tingting bilong olketa wea olketa nating talemaot long marit partner bilong olketa. From datwan, feeling for laekem narawan and depend long narawan saed long feeling hem kamap. Diswan maet mekem man for ting nating long marit bilong hem and tu, finisim marit. Olketa marit Christian wise for tingim warning bilong Jesus abaotem adultery—hem start long heart. (Matthew 5:28) So, iumi mas protectim heart and stap klia long eniting wea savve lead go long nogud samting.

20. Iumi shud disaed strong for garem wanem tingting abaotem klin fasin bilong iumi?

20 Hem tru, hem no isi for stap klin long world distaem wea fulap witim dirty fasin. Bat tingim, hem moa isi for keepim klin fasin winim wei for kasem bak moa bihaen iu lusim. Tru, Jehovah savve “forgive long bigfala wei” and savve klinim olketa wea barava repent from sin bilong olketa. (Isaiah 55:7) Bat, Jehovah no protectim olketa wea duim dirty fasin from olketa samting wea kamap from diswan. Olketa samting wea kamap maet savve stap for planti year, maet full laef. (2 Samuel 12:9-12) So, keepim klin fasin taem iu protectim heart bilong iu. Tingim wei wea iu stap klin front long Jehovah God olsem samting wea garem hae price—and no lusim!

Hao Nao Bae Iu Ansa?

• Wanem nao klin fasin, and why nao hem barava important?

• Hao nao iumi savve protectim heart bilong iumi?

• Wanem nao insaed long wei for ranawe from fornication?

• Why nao iumi shud stap klia long wei for switim feeling bilong narawan?

[Piksa long page 11]

Car savve kamap danger samting sapos no eniwan steerim gud

[Olketa Piksa long page 12]

Wanem nao savve happen sapos iumi no followim warning?

[Piksa long page 13]

Klin wei for fren bringim hapi and honorim God

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem