Hao Nao Iumi Shud Ting Long Pipol Taem Day Bilong Jehovah Kam Klosap?
“Jehovah hem no slow saed long promis bilong hem, . . . bat hem patient witim iufala from hem no laekem eniwan for dae bat hem laekem evriwan for repent.”—2 PETER 3:9.
1, 2. (a) Hao nao Jehovah hem ting long pipol distaem? (b) Wanem nao olketa kwestin wea iumi savve askem iumiseleva?
OLKETA servant bilong Jehovah garem assignment for “mek disaepol long pipol bilong evri nation.” (Matthew 28:19) Taem iumi fulfillim disfala assignment and weitim “bigfala day bilong Jehovah,” iumi need for garem sem tingting olsem hem abaotem pipol. (Zephaniah 1:14) Hao nao Jehovah ting long pipol? Aposol Peter hem sei: “Jehovah hem no slow saed long promis bilong hem, olsem samfala pipol tingim wei for slow, bat hem patient witim iufala from hem no laekem eniwan for dae bat hem laekem evriwan for repent.” (2 Peter 3:9) God ting long evri man olsem olketa wea maet repent. “Will bilong hem nao for evri difren kaen man mas sev and kasem stretfala savve bilong truth.” (1 Timothy 2:4) Tru nao, Jehovah hem barava hapi taem “samwan wea wicked hem tan bak from wei bilong hem and go ahed for stap laef”!—Ezekiel 33:11.
2 Waswe, iumi wanwan garem sem tingting olsem Jehovah abaotem pipol? Waswe, olsem hem, iumi ting long pipol from evri kala skin and nation olsem olketa wea maet kamap “sheep long land bilong hem”? (Psalm 100:3; Acts 10:34, 35) Iumi bae lukluk long tufala example wea showimaot hao hem important tumas for garem sem tingting olsem God. Long tufala example evriwan, pipol klosap for distroe, and olketa servant bilong Jehovah savve diswan bae happen. Olketa example hia barava important taem iumi weitim bigfala day bilong Jehovah.
Abraham Garem Sem Tingting Olsem Jehovah
3. Hao nao Jehovah ting long pipol bilong Sodom and Gomorrah?
3 Firstfala example hem abaotem faithful laen dadi Abraham and tufala wicked taon bilong Sodom and Gomorrah. Taem Jehovah herem “krae bilong komplen abaotem Sodom and Gomorrah,” hem no stretawe distroem tufala taon hia and evri pipol wea stap insaed. Hem lukluk gud firstaem. (Genesis 18:20, 21) Hem sendem tufala angel go long Sodom, and olketa stap long haos bilong datfala raeteous man Lot. Long datfala naet wea tufala angel hia arrive, “olketa man bilong datfala taon . . . olketa raonem datfala haos, olketa boy and olketa olo man, evri pipol long wanfala bigfala sekson,” and olketa laek for duim homosexual fasin witim olketa angel. Hem klia hao barava rabis wei bilong pipol bilong datfala taon pruvim hem fit for distroe. Nomata olsem, olketa angel askem Lot: “Waswe, iu garem eniwan moa long hia? Son-in-law and olketa son and dota bilong iu and evriwan bilong iu long disfala taon, tekem olketa aot from disfala ples!” Jehovah openem wei for samfala pipol long datfala taon for sev, bat Lot and tufala dota bilong hem nomoa ranawe and no dae.—Genesis 19:4, 5, 12, 16, 23-26.
4, 5. Why nao Abraham ask strong for saed bilong pipol bilong Sodom, and waswe, hem garem sem tingting olsem Jehovah abaotem pipol?
4 Iumi lukluk moa klos long datfala taem wea Jehovah talemaot hao hem bae lukluk kam long tufala taon, Sodom and Gomorrah. Hem long datfala taem nao Abraham ask strong olsem: “Hao sapos fifti raeteous man insaed datfala taon. Waswe, bae iu distroem olketa and no forgivim datfala taon bikos long fifti raeteous wan wea insaed long hem? Hem hard for bilivim iu bae duim diswan and killim dae raeteous man witim wicked man mekem samting wea kasem wicked man hem kasem raeteous man tu! Hem hard for bilivim iu bae duim olsem. Waswe, Judge bilong full earth bae no duim samting wea stret?” Tufala taem Abraham iusim datfala toktok “hem hard for bilivim iu bae duim.” From hem savve gud long Jehovah, Abraham savve Jehovah bae no distroem olketa wea raeteous witim olketa wea wicked. Taem Jehovah talem hao hem bae no distroem Sodom sapos “fifti raeteous man insaed datfala taon,” Abraham go ahed for daonem datfala namba go kasem tenfala.—Genesis 18:22-33.
5 Waswe, bae Jehovah willing for herem samting wea Abraham askem sapos datwan no agree witim tingting bilong hemseleva? Nomoa nao. From hem “fren bilong Jehovah,” luk olsem Abraham savve long tingting bilong Hem and garem datfala sem tingting. (James 2:23) Taem Jehovah lukluk kam long Sodom and Gomorrah, hem willing for ting raonem samting wea Abraham askem. Why nao olsem? Bikos Father bilong iumi long heven “no laekem eniwan for dae bat hem laekem evriwan for repent.”
Wei wea Jonah Ting Long Pipol Hem Barava Difren
6. Wanem nao pipol bilong Nineveh duim taem olketa herem message bilong Jonah?
6 Distaem, tingim mek-tu example—hem nao Jonah. Taon wea Jehovah markem for distroe long disfala example hem Nineveh. Datfala profet Jonah kasem assignment for talemaot hao badfala fasin bilong pipol long datfala taon hem ‘kam front long Jehovah.’ (Jonah 1:2) Nineveh hem wanfala bigfala taon, “and man needim thrifala day for wakabaot raonem hem.” Gogo, taem Jonah hem obey and go long Nineveh, hem go ahed for talemaot: “Foti day nomoa stap, and bae Nineveh hem finis evribit.” Taem olketa herem hem, “olketa man bilong Nineveh start for putim faith long God, and olketa markem taem for no kaikai and werem kaleko bilong sorre.” King bilong Nineveh tu hem repent.—Jonah 3:1-6.
7. Hao nao Jehovah ting long olketa bilong Nineveh wea repent?
7 Diswan hem barava difren from samting wea happen long Sodom! Hao nao Jehovah ting long pipol bilong Nineveh wea repent? Jonah 3:10 hem sei: “Datfala tru God hem feel sorre for wei wea hem talemaot hem bae distroem olketa; and hem no duim datwan.” Wei wea Jehovah “feel sorre” minim hem changem wei wea hem deal witim olketa bilong Nineveh bikos olketa changem wei bilong olketa. Olketa standard bilong God no change, bat Jehovah changem disison bilong hem taem hem lukim pipol bilong Nineveh repent.—Malachi 3:6.
8. Why nao Jonah hem no hapi?
8 Taem Jonah luksavve hao Nineveh bae no distroe, waswe, hem garem sem tingting olsem Jehovah long diswan? Nomoa, from Bible hem sei: “Bat Jonah nating hapi long diswan, and hem kamap hot witim kros.” Wanem samting moa Jonah duim? Datfala story hem sei: “Hem prea long Jehovah and sei: ‘O Jehovah, diswan nao samting miseleva tingim bifor, taem mi stap long hom bilong mi. Dastawe mi ranawe go long Tarshish; from mi savve iu wanfala God wea garem kaenfala fasin and mercy, no savve kros kwiktaem and fulap witim loving kaeness, and feel sorre long trabol.’” (Jonah 4:1, 2) Jonah savve finis long fasin bilong Jehovah. Bat, long datfala taem, profet hia hem no hapi and hem no garem sem tingting olsem God abaotem pipol bilong Nineveh wea repent.
9, 10. (a) Wanem nao leson wea Jehovah teachim Jonah? (b) Why nao iumi fit for sei gogo Jonah garem sem tingting olsem Jehovah abaotem pipol bilong Nineveh?
9 Jonah go aotsaed long Nineveh, wakem wanfala smol leaf haos, and sidaon long shade bilong datwan “for lukim wanem nao bae happen long datfala taon.” Jehovah letem wanfala botol-gourd plant for grow for provaedem shade for Jonah. Bat, next day, datfala plant hem dae. Taem Jonah kros from datwan, Jehovah sei long hem: “Iu, for saed bilong iu, iu sorre long disfala botol-gourd plant . . . And for saed bilong mi, waswe, hem no fitim for mi feel sorre for Nineveh datfala bigfala taon, wea garem winim wan handred and twenti thousand man wea nating savve hao raet hand bilong olketa difren from left hand bilong olketa, witim staka animal tu?” (Jonah 4:5-11) Diswan hem important leson for Jonah abaotem wei wea Jehovah ting long pipol!
10 Bible record no talem wanem nao Jonah duim bihaen hem herem hao God hem feel sorre for pipol bilong Nineveh. Bat, hem klia hao datfala profet changem tingting bilong hem abaotem pipol bilong Nineveh wea repent. Iumi sei olsem bikos Jehovah iusim hem for recordim disfala story.
Iu Garem Wanem Kaen Tingting?
11. Sapos Abraham hem stap, hao nao bae hem ting long pipol wea laef distaem?
11 Distaem, narataem for distroem samting hem stap front long iumi—wei wea disfala wicked system bae finis long bigfala day bilong Jehovah. (Luke 17:26-30; Galatians 1:4; 2 Peter 3:10) Waswe sapos Abraham hem laef distaem, hao nao hem bae ting long pipol wea stap long disfala world wea klosap for distroe? For sure hem bae interest tumas long olketa wea no herem yet datfala “gud nius bilong kingdom.” (Matthew 24:14) Planti taem Abraham askem God abaotem eni raeteous pipol wea maet stap long Sodom. Waswe, iumi interest long pipol wea maet rejectim wei bilong disfala world wea Satan kontrolem sapos olketa kasem chance for repent and servem God?—1 John 5:19; Revelation 18:2-4.
12. Why nao hem isi for garem semkaen tingting olsem Jonah abaotem pipol iumi meetim long ministry, and hao nao iumi savve stretem tingting olsem?
12 Hem stret for barava wantem wicked fasin for finis. (Habakkuk 1:2, 3) Nomata olsem, hem isi tumas for garem sem tingting olsem Jonah, and no wari abaotem pipol wea maet repent. Diswan hem barava tru sapos iumi evritaem meetim pipol wea no interest, againstim iumi, or laek raoa taem iumi kam long haos bilong olketa witim Kingdom message. Maet iumi no tingting strong for faendem olketa wea Jehovah bae tekem kamaot from disfala wicked system. (Romans 2:4) Sapos taem iumi lukluk gud long iumiseleva iumi luksavve iumi lelebet garem semkaen tingting olsem Jonah garem for pipol bilong Nineveh, iumi savve prea for Jehovah helpem iumi garem sem tingting olsem Hem.
13. Why nao iumi fit for sei Jehovah hem interest tumas long pipol distaem?
13 Jehovah hem interest tumas long olketa wea no servem hem yet, and hem herem prea bilong pipol bilong hem wea dedicate finis. (Matthew 10:11) Olsem example, “hem bae kwiktaem bringim justice” for ansarem prea bilong olketa. (Luke 18:7, 8) And tu, long taem wea hem markem, Jehovah bae fulfillim evri promis and purpose bilong hem. (Habakkuk 2:3) Insaed diswan hem for aotem evri evil samting from disfala earth, olsem wei wea hem distroem Nineveh taem pipol bilong datfala taon go bak moa long wicked fasin bilong olketa.—Nahum 3:5-7.
14. Wanem nao iumi shud duim taem iumi weitim bigfala day bilong Jehovah?
14 Go kasem taem disfala wicked system hem finis long bigfala day bilong Jehovah, waswe, bae iumi patient for weit and busy for duim will bilong hem? Iumi no savve long haomas preaching waka iumi mas duim bifor day bilong Jehovah hem kam, bat iumi savve hao gud nius bilong Kingdom bae kasem evriwea long earth fitim wanem God markem bifor end hem kam. And hem fitim for iumi interest long “olketa barava spesol samting” wea Jehovah bae tekem kam insaed haos bilong hem taem hem go ahed for fulimap haos bilong hem witim glory.—Haggai 2:7.
Samting Iumi Duim Showimaot Tingting Bilong Iumi
15. Olketa wanem samting nao savve helpem iumi for ting moa hae long preaching waka?
15 Maet iumi stap long wanfala community wea pipol no mas interest long preaching waka bilong iumi and iumi no fit for muv go long ples wea need hem stap for moa Kingdom pablisa. Tingim sapos tenfala pipol savve kamaot from territory bilong iumi bifor end hem kam. Waswe, iumi tingse hem fitim for iumi waka hard for luk aotem tenfala hia? Jesus “feel sorre” for pipol “from olketa garekil and stap olabaot olsem olketa sheep wea no garem eni shepherd.” (Matthew 9:36) Taem iumi studyim Bible and readim gud olketa article insaed Wastaoa and Wekap!, iumi savve minim trabol wea pipol long disfala world feisim. Diswan savve helpem iumi for tinghae go moa long need for preachim disfala gud nius. And tu, sapos iumi iusim gud datfala information from Bible wea “faithful and wise slave” provaedem, datwan savve helpem iumi for preach long wei wea muvim pipol long territory wea iumi duim planti taem.—Matthew 24:45-47; 2 Timothy 3:14-17.
16. Hao nao iumi savve mekem ministry bilong iumi win?
16 From iumi interest tumas long pipol wea maet acceptim message bilong Bible wea savve givim laef, iumi willing for changem taem iumi duim preaching and wei wea iumi story witim olketa haosholder long ministry bilong iumi. Waswe, iumi lukim hao planti no stap long haos taem iumi kam? Sapos olsem, maet iumi fit for mekem ministry bilong iumi win taem iumi changem olketa taem and ples wea iumi witness. Olketa fisherman go fishing long taem wea isi for kasem fish. Waswe, iumi fit for duim semkaen samting long spiritual fishing waka bilong iumi? (Mark 1:16-18) Sapos hem fitim saed long law, hem gud for traem evening witnessing and telephone witnessing. Samfala faendem olketa gudfala ‘ples for kasem fish’ hem long market, wharf, street, and taem olketa travel long ship or transport. Wei wea iumi garem tingting olsem Abraham hem showaot tu taem iumi iusim olketa chance for witness long enitaem.
17. Hao nao iumi savve encouragem olketa missionary and olketa narawan wea serve long difren kantri?
17 Planti million pipol no herem yet Kingdom message. Preaching hem wanfala wei for showimaot interest long pipol, bat waswe, eni wei moa for iumi showimaot interest long olketa? Well, waswe, iumi savve long samfala missionary or olketa nara full-taem minister wea serve long nara kantri? Sapos olsem, maet hem gud sapos iumi raet long olketa for showimaot iumi tinghae long waka bilong olketa. Hao nao datwan savve showimaot iumi interest tumas long nara pipol? Olketa leta bilong iumi for encouragem and praisem olketa missionary savve strongim olketa for stap long assignment bilong olketa, and long wei olsem, helpem planti moa pipol for kasem stretfala savve bilong truth. (Judges 11:40) Iumi savve prea for olketa missionary tu and for olketa wea hangre for truth long olketa nara kantri. (Ephesians 6:18-20) Nara wei for showimaot interest bilong iumi hem for givim donation for waka bilong Olketa Jehovah’s Witness evriwea long world.—2 Corinthians 8:13, 14; 9:6, 7.
Waswe, Iu Fit for Muv?
18. Wanem nao samfala Christian duim for saportim Kingdom waka long kantri bilong olketa seleva?
18 Olketa wea muv go long olketa ples wea needim moa Kingdom pablisa kasem blessing from wei wea olketa sakrifaesim seleva for duim datfala waka. Bat, samfala nara Witness bilong Jehovah wea stap long kantri bilong olketa seleva lanem nara languis for givim spiritual help long pipol wea muv kam long there. Kaen waka olsem barava kasem reward. Olsem example, sevenfala Witness wea helpem olketa Chinese pipol long wanfala taon long Texas, U.S.A., welkamim 114 pipol wea kam long Evening Kaikai Bilong Lord long 2001. Olketa wea helpem olketa grup olsem lukim hao field bilong olketa hem redy for harvest.—Matthew 9:37, 38.
19. Wanem nao hem gud for iumi duim sapos iumi ting for muv go long nara kantri for saportim waka long there for preachim Kingdom?
19 Maet iu and famili bilong iu feel olsem iufala fit for muv go long ples wea garem bigfala need for olketa wea preachim Kingdom. First samting, hem wise for “sidaon and kaontem kost.” (Luke 14:28) Diswan hem barava tru taem man ting for muv go long difren kantri. Hem gud for eniwan wea ting raonem diswan for askem hemseleva olketa kwestin hia: ‘Waswe, bae mi fit for provaed for famili bilong mi? Waswe, mi savve kasem visa wea mi needim? Waswe, mi savve finis long languis bilong datfala kantri, or mi willing for lanem? Waswe, mi tingim tu hao weather and kastom hem difren long there? Waswe, mi fit “for strongim” olketa brata long datfala land and no kamap wanfala hevi for olketa?’ (Colossians 4:10, 11) For faendaot hao big nao need long kantri wea iu ting for muv go long hem, hem barava fitim for raet go long branch office bilong Olketa Jehovah’s Witness wea luk aftarem preaching waka long there.a
20. Hao nao wanfala young Christian duim moa samting for helpem olketa brata and nara pipol long wanfala difren kantri?
20 Wanfala Christian wea help for buildim olketa Kingdom Hall long Japan faendemaot hao need stap for olketa wakman wea garem savve for buildim olketa ples for worship long Paraguay. From hem singol and strong, hem muv go long datfala kantri and waka for eitfala month olsem only full-taem wakman long datfala project. Taem hem stap long there, hem lanem Spanish languis and conductim olketa hom Bible study. Hem lukim hao disfala kantri needim olketa Kingdom pablisa. Nomata hem go bak long Japan, no longtaem bihaen hem kam bak moa long Paraguay and help for pullim pipol kam long datfala Kingdom Hall hem share for buildim.
21. Taem iumi weitim bigfala day bilong Jehovah, iumi mas busy long wanem samting and garem wanem tingting?
21 God bae mek sure preaching waka hem fulfill evribit, long wei wea fitim will bilong hem. Distaem, hem mekem disfala spiritual harvest muv ahed kwiktaem. (Isaiah 60:22) So, taem iumi weitim day bilong Jehovah, iumi mas strong for share long harvest waka and ting long pipol long sem wei wea loving God bilong iumi hem ting long olketa.
[Footnote]
a Hem no evritaem gud for muv go long wanfala kantri wea olketa tambuim preaching waka. For duim olsem maet mekem olketa Kingdom pablisa long there wea preach long careful wei for stap long danger.
Waswe, Iu Remember?
• Taem iumi weitim day bilong Jehovah, hao nao iumi shud ting long pipol?
• Hao nao Abraham ting long olketa raeteous wan wea maet stap long Sodom?
• Hao nao Jonah hem ting long pipol bilong Nineveh wea repent?
• Hao nao iumi savve showimaot iumi garem sem tingting olsem Jehovah abaotem pipol wea no herem gud nius yet?
[Piksa long page 16]
Abraham garem sem tingting olsem Jehovah abaotem pipol
[Piksa long page 17]
Gogo, Jonah garem sem tingting olsem Jehovah abaotem pipol bilong Nineveh wea repent
[Olketa Piksa long page 18]
Wei wea iumi interest tumas long pipol muvim iumi for ting raonem olketa difren taem and wei for preachim gud nius