Waswe, Iu Followim Olketa Toktok Bilong Jesus Abaotem Prea?
“Bihaen Jesus hem storyim olketa samting hia, pipol wea lisin kam olketa barava sapraes nao long hao hem teach.”—MATT. 7:28.
1, 2. Why nao pipol barava sapraes long hao Jesus teach?
IUMI mas followim olketa toktok wea Jesus Christ talem long laef bilong iumi. Hem savve tumas hao for story winim eni nara man. Datwan hem tru bikos pipol barava sapraes long hao hem teach taem hem givim datfala Sermon Long Maunten!—Readim Matthew 7:28, 29.
2 Son bilong Jehovah no teach olsem olketa man wea teachim law. Taem olketa hia story kam long pipol, olketa talem staka toktok and teachim nomoa tingting bilong man. Bat Jesus iusim “Word bilong God” taem hem teachim pipol. (John 12:50) So distaem iumi bae storyim samfala nara toktok wea Jesus talem long Sermon Long Maunten abaotem prea and hao iumi mas followim olketa toktok hia.
Iumi Mas Nating Prea Olsem Samfala Pipol Bifor Duim
3. Wanem nao main point wea Jesus talem long Matthew 6:5?
3 Prea hem wanfala important samting wea iumi mas duim taem iumi worshipim Jehovah, and iumi mas prea long hem evritaem. Bat taem iumi prea, iumi mas followim toktok wea Jesus talem long Sermon Long Maunten. Hem sei: “Taem iufala prea, iufala mas no olsem olketa man wea laekem pipol for tingse olketa holy tumas, bikos olketa laek for standap and prea long olketa sinagog and kona long olketa main road for olketa man lukim olketa. Mi talem iufala tru samting, Olketa kasem finis samting wea olketa laekem, bat hem nomoa wanem olketa bae kasem.”—Matt. 6:5.
4-6. (a) Why nao olketa Pharisee laek for “standap and prea long olketa sinagog and kona long olketa main road”? (b) Nomata olketa hia “kasem finis samting wea olketa laekem,” why nao “hem nomoa wanem olketa bae kasem”?
4 Taem olketa disaepol prea, olketa mas no prea olsem olketa Pharisee bikos olketa prea nomoa for mekem ‘pipol tingse olketa holy tumas.’ (Matt. 23:13-32) Olketa hia laek “standap and prea long olketa sinagog and kona long olketa main road.” Why nao olketa duim olsem? Olketa laekem “olketa man for lukim olketa.” Hem wei bilong olketa Jew long first century for hipap tugeta olsem wanfala kongregeson for prea taem olketa priest bonem olketa sakrifaes long temple (long samting olsem naen klok long morning and thri klok long aftanun). Staka pipol wea stap long Jerusalem olketa kam long area bilong temple and prea witim plande wea hipap long there. Staka taem olketa Jew long olketa nara ples “standap and prea long olketa sinagog” tufala taem long wanfala day.—Markem witim Luke 18:11, 13.
5 From staka pipol no stap klosap long temple or long sinagog long taem for prea wea iumi storyim finis, maet olketa prea long eni ples wea olketa stap long olketa taem hia. Samfala laek for standap long “kona long olketa main road” long taem olsem. Olketa duim olsem bikos olketa laekem pipol wea wakabaot long datfala road for “lukim olketa.” Olketa “talem longfala prea for mekem pipol tinghae long olketa.” (Luke 20:47) Iumi mas no garem kaen wei olsem olketa.
6 Jesus talem hao pipol olsem “kasem finis samting wea olketa laekem, bat hem nomoa wanem olketa bae kasem.” Olketa laekem pipol for tinghae long olketa and praisem olketa, bat hem nomoa samting wea olketa bae kasem bikos Jehovah bae nating herem prea bilong olketa. Bat God bae herem prea bilong olketa wea barava followim Christ, olsem Jesus gohed for talem.
7. Wanem nao Jesus minim taem hem sei for iumi prea seleva “long rum”?
7 “Taem iu prea, go long rum bilong iu. Bihaen iu satem door, prea long Dadi bilong iu wea no eniwan savve lukim, and then Dadi bilong iu, wea hem nomoa lukim iu, bae blessim iu.” (Matt. 6:6) Nomata Jesus sei for iumi go long rum and prea, hem no minim no eni brata savve prea for kongregeson taem olketa brata and sista hipap. Bat hem talem datwan for showimaot hem nogud for man prea long olketa main road and sinagog for pipol lukim nomoa and praisem hem. Iumi mas tingim diswan sapos olketa askem iumi for prea long olketa meeting and olketa narataem wea pipol bilong God hipap for worship. Iumi mas followim tu nara samting wea Jesus talem abaotem prea.
8. Olsem Matthew 6:7 talem, wanem nao iumi mas no duim taem iumi prea?
8 “Taem iu prea, no talem sem samting evritaem olsem pipol long world duim, bikos olketa tingse wei for talem staka toktok bae mekem God herem olketa.” (Matt. 6:7) Long hia Jesus talem nara samting wea hem no stret for iumi duim. Hem sei taem iumi prea, iumi mas no talem sem samting evritaem. Jesus no minim iumi mas askem God wanfala taem nomoa for duim samting for iumi or for talem thankiu long hem. Taem Jesus go long datfala ples Gethsemane long naet bifor hem dae, staka taem nao hem “askem sem samting” taem hem prea.—Mark 14:32-39.
9, 10. Why nao samfala talem sem toktok evritaem taem olketa prea, bat why nao datwan no stret?
9 Hem no stret for iumi followim “pipol long world” wea talem sem prea evritaem. “Evritaem” olketa talem sem samting nomoa and talem staka toktok wea olketa no need for talem. Taem pipol bifor prea long datfala giaman god Baal “start long morning go kasem midolday” and askem hem for ‘herem prea bilong olketa,’ no eni gud samting nomoa olketa kasem! (1 Ki. 18:26) Staka pipol distaem talem sem toktok nomoa taem olketa prea and talem staka toktok tu from olketa tingse ‘God bae herem olketa.’ Bat Jesus showimaot hao Jehovah nating tinghae long olketa prea wea long tumas and wea man “talem staka toktok,” and prea wea man talem sem toktok nomoa evritaem, olsem next samting wea Jesus talem hem showimaot.
10 “So iufala mas no olsem olketa, bikos God, wea hem Dadi bilong iufala, hem savve finis long wanem iufala needim bifor iufala askem hem.” (Matt. 6:8) Staka bigman bilong Jew religion talem staka toktok taem olketa prea. From olketa duim olsem, prea bilong olketa hem semsem nomoa olsem olketa wea no Jew. Prea hem important samting wea iumi duim for worshipim Jehovah. Iumi prea long God for praisem hem, thankiu long hem, and askem hem for helpem iumi. (Phil. 4:6) Bat hem no stret for iumi talem olketa sem toktok evritaem from iumi tingse maet God forgetim wanem iumi askem hem. Taem iumi prea, iumi mas tingim hao iumi story witim Man wea ‘savve finis long wanem iumi needim bifor iumi askem hem.’
11. Sapos olketa askem iumi for prea long meeting, wanem nao iumi mas tingim?
11 Toktok wea Jesus talem abaotem prea mas helpem iumi for tingim evritaem hao God no tinghae long man wea talem olketa stael toktok and staka toktok taem hem prea. Iumi mas tingim tu hao taem man prea long olketa meeting or olketa narataem wea pipol bilong God hipap for worship, hem mas no prea for mekem pipol tinghae long hem or for pipol tingim nomoa wanem taem nao bae prea bilong hem finis. Sapos man wea prea talem olketa announcement or hem givim kaonsel long olketa wea hipap, hem no followim tu wanem Jesus hem minim taem hem storyim datfala Sermon Long Maunten.
Jesus Lanem Iumi Hao for Prea
12. Taem iumi askem Jehovah for “mekem nem bilong hem stap holy,” wanem nao iumi askem hem for duim?
12 Nomata Jesus talem wanem iumi mas no talem taem iumi prea, hem lanem olketa disaepol bilong hem hao for prea. (Readim Matthew 6:9-13.) Datfala Lord’s Prea wea Jesus talem hem no for iumi baeheartim and talem sem toktok olowe nomoa, bat Jesus talem prea hia for lanem iumi wanem iumi savve talem taem iumi prea. Firstfala samting wea Jesus storyim long datfala prea hem abaotem God. Hem sei: “Dadi bilong mifala long heven, mifala laekem nem bilong iu for stap holy.” (Matt. 6:9) Hem stret for iumi talem Jehovah hem ‘Dadi bilong iumi’ bikos nomata hem stap long “heven” wea farawe tumas from iumi, hem nao wakem iumi. (Deut. 32:6; 2 Chron. 6:21; Acts 17:24, 28) Taem Jesus sei Jehovah hem “Dadi bilong mifala,” datwan mekem iumi no forgetim hao olketa brata and sista tu fren gud witim God. Taem iumi talem datfala toktok “mifala laekem nem bilong iu for stap holy,” iumi askem Jehovah for duim samting for mekem nem bilong hem stap holy and for finisim olketa wea spoelem nem bilong hem. Jehovah bae herem datfala prea and hem bae finisim evri rabis samting long earth. Datwan nao bae mekem nem bilong hem stap holy.—Ezek. 36:23.
13. (a) Taem iumi askem God for ‘kingdom bilong hem kam,’ hao nao datwan bae happen? (b) Wanem nao God plan for duim long earth?
13 “Mifala laekem kingdom bilong iu for kam. Duim samting wea iu plan for duim long earth, long sem wei wea iu duim datwan long heven.” (Matt. 6:10) Olsem Jesus talem long Lord’s Prea, iumi mas tingim hao datfala “kingdom” hem gavman long heven wea Christ and olketa “holy wan” wea laef bak nao rul long hem. (Dan. 7:13, 14, 18; Isa. 9:6, 7) Taem iumi prea for Kingdom bilong God for “kam,” iumi askem for datfala Kingdom finisim evriwan wea againstim rul bilong God. Klosap nao datwan bae happen and then full earth bae kamap paradaes. Evriwan wea stap long earth bae duim stret samting, stap gud, and hapi. (Ps. 72:1-15; Dan. 2:44; 2 Pet. 3:13) Jehovah duim wanem hem plan for duim long heven. So taem iumi askem God for duim wanem hem plan for duim long earth, iumi askem hem for duim wanem hem laekem long disfala earth, and tu, for finisim evri man wea againstim hem olsem hem duim bifor.—Readim Psalm 83:1, 2, 13-18.
14. Why nao hem stret for askem God for ‘givim kaikai wea iumi needim for tuday’?
14 “Givim mifala kaikai wea mifala needim for tuday.” (Matt. 6:11; Luke 11:3) Taem iumi prea olsem, iumi askem God for givim kam kaikai wea fitim iumi “for tuday.” Datwan showimaot iumi trustim hao Jehovah bae lukaftarem iumi evriday. Iumi no prea for kasem staka kaikai winim wanem iumi needim. Bat disfala prea mekem iumi tingim wanem God talem olketa Israelite for duim. Olketa mas kolektem manna for “fitim wanfala day nomoa.”—Ex. 16:4.
15. Wanem nao iumi mas duim sapos iumi laekem Jehovah forgivim sin bilong iumi?
15 Nextfala samting wea Jesus talem long disfala prea showimaot wanem nao iumi mas duim. Hem sei: “Forgivim sin bilong mifala, from mifala tu forgivim olketa wea sin againstim mifala.” (Matt. 6:12) Jehovah bae forgivim iumi nomoa sapos iumi “forgivim” olketa wea sin againstim iumi. (Readim Matthew 6:14, 15.) Iumi mas evritaem forgivim olketa narawan.—Eph. 4:32; Col. 3:13.
16. Wanem nao toktok wea Jesus talem long Matthew 6:13 hem minim?
16 “No letem eni samting switim mifala for duim samting wea no stret, and sevem mifala from Satan.” (Matt. 6:13) Wanem nao Jesus minim taem hem talem tufala samting hia? Taem iumi talem datfala toktok “no letem eni samting switim [iumi] for duim samting wea no stret,” iumi askem Jehovah for helpem iumi for no sin taem eni samting testim iumi for no obeyim hem. Taem iumi askem Jehovah for “sevem [iumi] from Satan,” iumi askem hem for no letem Satan mekem iumi for stambol. And iumi savve trustim hao ‘God bae no letem eni samting testim iumi wea iumi no fit for winim.’—Readim 1 Corinthians 10:13.
‘Gohed for Ask, Lukaotem, Noknok’
17, 18. Wanem nao hem minim for iumi ‘gohed ask, lukaotem, and noknok’?
17 Aposol Paul sei olsem long olketa Christian: “Gohed for prea.” (Rom. 12:12) Jesus tu talem sem samting. Hem sei: “Gohed for ask and iufala bae kasem samting wea iufala ask for hem. Gohed for lukaotem samting and iufala bae faendem datwan. Gohed for noknok long door and bae hem open for iufala. Bikos evriwan wea ask bae kasem samting, and evriwan wea lukaotem samting bae faendem datwan, and door bae open for evriwan wea noknok long hem.” (Matt. 7:7, 8) Hem stret nomoa for iumi “gohed for ask” for eni samting wea fitim tingting bilong God. Aposol John talem sem samting olsem Jesus. Hem sei: “Taem iumi askem eni samting long God wea fitim tingting bilong hem, iumi savve hem bae herem iumi.”—1 John 5:14.
18 Taem Jesus sei for iumi ‘gohed for ask and lukaotem,’ hem minim for iumi mas gohed prea nomata iumi no kwiktaem kasem wanem iumi askem. Iumi mas “gohed noknok” tu mekem iumi savve kasem olketa gud samting taem Kingdom hem rulim iumi. Bat waswe, bae God herem prea bilong iumi? Ia. Jehovah bae herem sapos iumi faithful long hem, bikos Christ hem sei: “Evriwan wea ask bae kasem samting, and evriwan wea lukaotem samting bae faendem datwan, and door bae open for evriwan wea noknok long hem.” Gud samting wea staka pipol bilong God kasem hem barava showimaot hao Jehovah hem “Man for herem prea.”—Ps. 65:2.
19, 20. Olsem Jesus storyim long Matthew 7:9-11, long wanem wei nao Jehovah hem Dadi wea lovem iumi?
19 Jesus talem hao God hem dadi bilong iumi wea lovem iumi and hem givim olketa gud samting for olketa pikinini bilong hem. Tingim sapos iu stap taem Jesus storyim datfala Sermon Long Maunten and herem hem tok olsem: “Bae hem hard for eni dadi givim ston long son bilong hem wea ask for bred. Or sapos hem askem dadi for fish, hard for dadi givim hem wanfala snek, iaman? Iufala olketa man wea sin bat iufala givim olketa gudfala samting long olketa pikinini bilong iufala, iaman? So masbi Dadi bilong iufala long heven bae givim olketa gudfala samting wea iufala askem long hem tu!”—Matt. 7:9-11.
20 Nomata wanfala dadi hem “sin,” hem lovem pikinini bilong hem. Hem bae no laea long pikinini bilong hem bat hem bae givim “olketa gudfala samting” long hem. Dadi bilong iumi long heven hem givim “olketa gudfala samting” long iumi, olsem holy spirit bilong hem. (Luke 11:13) Datfala paoa savve strongim iumi for worshipim Jehovah long stretfala wei, wea hem nao God wea givim “evri samting wea hem gud tumas.”—Jas. 1:17.
Gohed for Kasem Gud Samting From Olketa Toktok wea Jesus Talem
21, 22. Why nao Sermon Long Maunten hem nambawan? Hao nao tingting bilong iu abaotem olketa toktok wea Jesus talem?
21 Tru tumas, Sermon Long Maunten nao hem nambawan tok winim eni nara tok. Hem nambawan bikos iumi lanem staka gud samting abaotem God and hem isi for man minim. Olsem iumi lanem long thrifala study hia, iumi savve kasem staka gud samting sapos iumi followim kaonsel wea stap long datfala sermon. Olketa toktok wea Jesus talem savve mekem iumi stap gud distaem and garem hope for kasem nambawan future.
22 Iumi lanem samfala nambawan toktok bilong Jesus nomoa long olketa study hia. Dastawe olketa wea herem disfala tok long bifor “barava sapraes nao long hao hem teach.” (Matt. 7:28) Iumi tu bae olsem taem iumi tingim olketa nambawan toktok hia and olketa nara samting wea Nambawan Teacher bilong iumi Jesus Christ talem.
Wanem Nao Ansa Bilong Iu?
• Wanem nao Jesus talem abaotem olketa wea prea for pipol lukim olketa nomoa?
• Why nao iumi mas no talem sem toktok evritaem taem iumi prea?
• Lord’s Prea showimaot iumi savve askem God for olketa wanem samting?
• Long wanem wei nao iumi savve ‘gohed ask, lukaotem, and noknok’?
[Piksa long page 15]
Jesus tok againstim olketa wea prea for nara pipol lukim and herem olketa nomoa
[Piksa long page 17]
Waswe, iu savve why nao hem stret for askem God for givim kaikai wea iumi needim for tuday?