Followim Example Bilong Man wea Savve Tumas for Mekem Pipol Kamap Disaepol
“Tingting gud long hao iufala lisin.”—LUKE 8:18.
1, 2. Why nao iu shud tingting gud long wei wea Jesus deal witim pipol taem hem duim ministry?
JESUS CHRIST duim waka bilong hem olsem Nambawan Teacher and Man for mekem pipol kamap disaepol taem hem sei olsem long olketa follower bilong hem: “Tingting gud long hao iufala lisin.” (Luke 8:16-18) From iu wanfala Christian, datfala principle hem fitim iu saed long ministry bilong iu. Sapos iu tingting gud long instruction wea iu kasem abaotem olketa spiritual samting and plan bilong God, iu bae followim datwan and savve hao for preach abaotem Kingdom. Hem tru, iu no savve herem voice bilong Jesus distaem, bat iu savve readim long Bible wanem hem talem and olketa samting wea hem duim. Wanem nao Bible showimaot abaotem wei wea Jesus deal witim pipol taem hem duim ministry bilong hem?
2 Jesus hem savve tumas for preach abaotem gud nius and teachim pipol truth from Bible. (Luke 8:1; John 8:28) Waka for helpem nara pipol kamap disaepol hem minim for preach and for teach tu. Nomata olsem, samfala Christian wea savve tumas for preach faendem hem hard lelebet for teachim pipol long gudfala wei. For preach hem minim for talemaot wanfala message, bat for teachim pipol abaotem Jehovah and olketa plan bilong hem minim man mas kamap fren bilong datfala student wea hem teachim. (Matthew 28:19, 20) Iumi savve duim diswan sapos iumi followim example bilong Jesus Christ, datfala Nambawan Teacher and Man for mekem pipol kamap disaepol.—John 13:13.
3. Wanem nao olketa gud samting wea iu savve kasem sapos iu followim example bilong Jesus for helpem pipol kamap disaepol?
3 Sapos iu followim olketa wei bilong Jesus for teach, datwan minim iu followim nao disfala kaonsel bilong aposol Paul: “Gohed for wakabaot long wisefala wei witim pipol long aotsaed and baem bak for iufala taem wea iufala iusim for duim nara samting. Iufala mas evritaem toktok long kaenfala wei, and toktok bilong iufala mas garem salt, mekem iufala savve hao for ansarem each wan.” (Colossians 4:5, 6) For followim example bilong Jesus taem iu helpem pipol kamap disaepol, hem minim iu mas waka hard, bat diswan bae mekem iu teach long gudfala wei bikos iu bae “savve hao for ansarem each wan” fitim wanem hem needim.
Jesus Encouragem Pipol for Story
4. Why nao hem stret for sei Jesus hem man wea willing for lisin long pipol?
4 From taem wea Jesus hem pikinini, hem wei bilong hem for lisin long pipol and encouragem olketa for talem tingting bilong olketa. Olsem example, taem hem 12 year and parents bilong hem lukaotem hem and faendem hem long temple witim olketa bigman, hem gohed for “lisin long olketa and kwestinim olketa.” (Luke 2:46) Nomata Jesus garem bigfala savve, hem no go long temple for mekem olketa bigman feel shame. Hem go for lisin and askem olketa kwestin tu. Maet disfala wei bilong hem for willing for lisin long pipol hem wanfala reason why pipol laekem hem and God hapi long hem.—Luke 2:52.
5, 6. Hao nao iumi savve Jesus hem lisin long pipol wea hem teachim?
5 Bihaen Jesus baptaes and Jehovah anointim hem for kamap Messiah, hem gohed for lisin long pipol. Hem no tingim nomoa samting wea hem teachim gogo hem forgetim nao pipol wea kam for lisin long hem. Plande taem hem stop lelebet, askem tingting bilong olketa, and lisin long ansa bilong olketa. (Matthew 16:13-15) Olsem example, bihaen Lazarus, brata bilong Martha hem dae, Jesus sei olsem long Martha: “Evriwan wea laef and showimaot faith long mi bae nating dae.” Then hem askem hem: “Waswe, iu bilivim diswan?” And for sure Jesus lisin long Martha taem hem ansarem hem olsem: “Ia, Lord; mi biliv hao iu nao Christ, Son bilong God.” (John 11:26, 27) Masbi Jesus barava hapi for herem disfala samting wea Martha talem wea showimaot hem garem faith!
6 Taem plande disaepol lusim Jesus, hem interest for savve long tingting bilong olketa aposol bilong hem. So hem ask olsem: “Waswe, iufala laek for go tu?” Simon Peter ansarem hem and sei olsem: “Lord, hu nao bae mifala go long hem? Iu storyim olketa samting wea bae mekem man kasem laef olowe; and mifala bilivim and savve hao iu nao Holy Man bilong God.” (John 6:66-69) Masbi Jesus hapi tumas for herem disfala toktok! Bae iu tu hapi taem wanfala Bible student hem talem kaen toktok olsem wea showimaot hem garem faith.
Jesus Lisin Long Wei wea Showimaot Respect
7. Wanem nao mekem plande Samaritan showimaot faith long Jesus?
7 Narafala reason why Jesus hem savve tumas for helpem pipol kamap disaepol hem bikos hem interest long pipol and showimaot respect taem hem lisin long olketa. Olsem example, wantaem Jesus hem witness long wanfala Samaritan woman klosap long well bilong Jacob long Sychar. Jesus hem story bat hem lisin tu long samting wea datfala woman hem talem. From datwan, Jesus lukim hao woman hia interest long wei for worship and Jesus talem hem hao God hem lukaotem olketa wea bae worshipim Hem long spirit and truth. Jesus showimaot respect and interest long disfala woman, and from diswan woman hia storyim hem long nara pipol, and “plande Samaritan long datfala taon showimaot faith long hem from samting wea datfala woman talem.”—John 4:5-29, 39-42.
8. From plande taem pipol laek talem tingting bilong olketa, hao nao datwan savve helpem iu for startim story long ministry?
8 Plande taem, pipol savve willing for talem tingting bilong olketa. Olsem example, pipol wea stap long Athens bifor laekem tumas for talem tingting bilong olketa and lisin long olketa niu story tu. Diswan nao mekem hem isi for aposol Paul givim wanfala nambawan tok long Areopagus long datfala taon. (Acts 17:18-34) Taem iu story witim wanfala haosholder long ministry, iu savve sei: “Mi visitim iu bikos mi laek for savve long tingting bilong iu abaotem [wanfala topic].” Lisin long samting wea hem talem, storyim datwan, or askem wanfala kwestin abaotem datwan. Then long kaenfala wei showim long hem wanem Bible talem abaotem datfala topic.
Jesus Savve Hao for Startim Story
9. Wanem nao Jesus duim bifor hem “explainim gud olketa Scripture” long Cleopas and fren bilong hem?
9 Evritaem Jesus savve wanem for talem. Hem savve lisin gud long samting wea pipol talem, and tu, plande taem hem savve long tingting bilong olketa and hem savve long best samting for talem. (Matthew 9:4; 12:22-30; Luke 9:46, 47) Example: No longtaem bihaen Jesus hem resurrect, tufala disaepol bilong hem wakabaot from Jerusalem go long Emmaus. Story long Gospel hem sei: “Taem tufala gohed for story, Jesus go long tufala and start wakabaot witim tufala bat tufala no luksavve long hem. Hem sei long olketa: ‘Wanem nao iufala story abaotem taem iufala wakabaot?’ And tufala stop and feis bilong olketa luk sorre fogud. Man wea nem bilong hem Cleopas sei olsem long hem: ‘Waswe, iu wanfala stranger wea stap seleva nomoa long Jerusalem dastawe iu no savve long olketa samting wea happen long there distaem?’ And hem sei long tufala: ‘Olketa wanem samting?’” Datfala Nambawan Teacher hem lisin taem tufala explainim hao Jesus from Nazareth hem teachim pipol, duim olketa mirakol, and olketa killim hem dae. Bat distaem samfala pipol sei hem laef bak from dae. Jesus letem Cleopas and fren bilong hem for talem tingting bilong tufala. Then hem explainim long tufala wanem tufala need for savve long hem long wei for “explainim gud olketa Scripture” long tufala.—Luke 24:13-27, 32.
10. Wanem nao iu savve duim for faendemaot wanem nao biliv bilong samwan wea iu meetim long ministry?
10 Maet iu no savve wanem nao wanfala haosholder bilivim. For faendemaot diswan, iu savve sei iu laek herem wanem nao tingting bilong pipol abaotem prea. Then iu savve ask olsem: “Waswe, iu tingse eniwan herem olketa prea wea pipol talem?” Ansa bilong hem savve helpem iu for luksavve long tingting and biliv bilong hem. Sapos hem man for lotu, maet iu savve faendemaot moa samting abaotem tingting bilong hem taem iu ask: “Waswe, iu ting God herem evri prea bilong olketa man, or maet hem no acceptim samfala prea?” Kaen kwestin olsem savve mekem iutufala story gud tugeta. Taem iu showim hem samting wea Bible talem abaotem datfala topic, hem gud for duim long wei wea showimaot iu tingim feeling bilong hem and no tok daonem biliv bilong hem. Sapos hem hapi for lisin long iu, maet hem willing for iu kam bak moa. Bat waswe sapos hem askem iu wanfala kwestin wea iu no savve ansarem? Iu savve talem hem bae iu duim research and kam bak for ansarem datwan, and iu savve duim datwan witim “kwaet fasin and bigfala respect.”—1 Peter 3:15.
Jesus Teachim Olketa wea Fit for Kasem Laef
11. Wanem nao bae helpem iu for faendem olketa wea willing for lane?
11 From Jesus hem perfect, hem luksavve long olketa wea willing for lane. Bat for iumi faendem olketa “wea garem fasin fitim laef olowe,” hem no isi. (Acts 13:48) Hem no isi tu for olketa aposol wea Jesus sei olsem long olketa: “Nomata wanem taon or vilij iufala go long hem, lukaotem eniwan wea fit.” (Matthew 10:11) Olsem olketa aposol bilong Jesus, iu mas lukaotem pipol wea willing for lisin and lanem truth insaed long Bible. Iu savve faendem olketa olsem sapos iu lisin long evriwan wea iu story witim and trae for faendemaot tingting bilong each wan.
12. Hao nao iu savve gohed for helpem man wea interest?
12 Bihaen iu story witim samwan wea interest long message abaotem Kingdom, hem gud for iu gohed ting abaotem olketa truth insaed Bible wea hem need for lanem. Sapos iu raetem note for iuseleva mekem iu no forgetim wanem iu faendemaot abaotem datfala man, diswan bae helpem iu for gohed helpem hem long spiritual wei. Taem iu go bak, for faendemaot moa samting abaotem wanem hem bilivim, tingting, and laef bilong hem, iu mas lisin gud long hem.
13. Wanem nao savve helpem iu for luksavve long tingting bilong man abaotem Bible?
13 Hao nao iu savve encouragem pipol for talem tingting bilong olketa abaotem Word bilong God? Long samfala ples, best wei hem for ask olsem: “Waswe, iu faendem hem hard for minim Bible?” Ansa bilong haosholder hem showimaot sapos man hia respectim God and Bible or nomoa. Narafala wei hem for readim wanfala scripture and ask olsem: “Waswe, datwan hem here gud long iu?” Olsem Jesus, iu savve kasem gud samting long ministry long wei for askem olketa kwestin wea fitim. Nomata olsem, iumi mas careful long hao iumi duim datwan.
Jesus Iusim Gud Olketa Kwestin
14. Hao nao iu savve showimaot iu interest long tingting bilong pipol bat no askem tumas kwestin long olketa?
14 Showimaot iu interest long tingting bilong nara pipol bat no mekem olketa feel shame. Followim example bilong Jesus. Hem no askem olketa kwestin gogo man feel shame bat hem askem olketa kwestin wea mekem man barava tingting. And tu, Jesus hem man wea showimaot kaenfala fasin taem hem lisin and hem strongim pipol wea garem gudfala heart and pipol no fraetem hem. (Matthew 11:28) Evri difren kaen pipol no fraet for storyim olketa problem bilong olketa long hem. (Mark 1:40; 5:35, 36; 10:13, 17, 46, 47) Sapos iu laekem pipol for no fraet for talem tingting bilong olketa abaotem olketa teaching insaed long Bible, iu mas careful for no askem tumas kwestin long olketa.
15, 16. Wanem nao iu savve duim for mekem pipol storyim tingting bilong olketa abaotem religion?
15 For join witim wei for iusim gud olketa kwestin, iu savve encouragem pipol for story sapos iu talem wanfala samting wea interesting and then lisin long samting wea olketa talem abaotem datwan. Olsem example, Jesus sei olsem long Nicodemus: “Sapos man no born moa, hem kanduit lukim kingdom bilong God.” (John 3:3) From toktok hia interesting tumas Nicodemus askem olketa kwestin long Jesus for faendemaot moa samting and lisin long wanem Jesus talem. (John 3:4-20) Maet iu tu savve duim diswan for mekem pipol interest for story.
16 Distaem, long staka ples olsem Africa, Eastern Europe, and Latin America, from plande niu religion kamap, datwan hem samting wea pipol interest for story abaotem. Sapos hem olsem long territory bilong iu, plande taem iu savve sei olsem for startim story: “Mi lukim distaem plande religion stap. Bat mi biliv klosap nao pipol from evri nation bae servem tru God tugeta. Waswe, iu tu laekem datwan for happen?” Taem iu talem wanfala sapraesing samting abaotem hope wea iu garem, maet iu savve mekem pipol for talem tingting bilong olketa. And hem isi for pipol givim ansa sapos iu talem tufala ansa and askem olketa for chusim which wan nao hem stret. (Matthew 17:25) Bihaen wanfala haosholder hem koment long wanfala kwestin wea iu askem, iu savve iusim wan or tufala scripture for ansarem datwan. (Isaiah 11:9; Zephaniah 3:9) Taem iu lisin gud long ansa bilong man, iu savve disaedem wanem for storyim long narataem wea iu visitim hem.
Jesus Lisin Long Olketa Pikinini
17. Wanem nao showimaot Jesus hem interest long olketa pikinini?
17 Jesus hem interest long olketa pikinini tu, no long olketa bigman nomoa. Hem savve long olketa plei bilong olketa young wan and olketa samting wea olketa talem. Samfala taem hem invaetem olketa pikinini for go long hem. (Luke 7:31, 32; 18:15-17) Plande pikinini tu stap witim olketa wea lisin long Jesus. Taem olketa smol boy singaot for praisem Messiah, Jesus herem and tinghae long datwan, and hem storyim tu hao olketa scripture talem profesi abaotem diswan. (Matthew 14:21; 15:38; 21:15, 16) Distaem, plande pikinini tu kamap disaepol bilong Jesus. So hao nao iu savve helpem olketa?
18, 19. Wanem nao iu savve duim for helpem pikinini bilong iu kamap wanfala disaepol bilong Jesus?
18 For helpem pikinini bilong iu kamap disaepol, iu mas lisin long hem. Iu mas luksavve wanem tingting nao hem garem wea no fitim tingting bilong Jehovah. Nomata wanem pikinini bilong iu hem talem, hem gud for praisem hem firstaem. Then iu savve iusim olketa scripture wea fitim for helpem pikinini bilong iu for minim tingting bilong Jehovah.
19 Wei for askem olketa kwestin savve helpem iu for luksavve long tingting bilong olketa pikinini. Bat olsem olketa bigman, olketa pikinini tu no laekem man for askem staka kwestin tumas long olketa. Winim wei for putim hevi long pikinini bilong iu for ansarem samfala hard kwestin, hem gud for storyim lelebet samting abaotem iuseleva. Sapos hem fitim, maet iu storyim feeling bilong iu long wanfala samting and why iu feel olsem. Then iu savve ask olsem: “Waswe, iu tu garem kaen feeling olsem?” Maet ansa bilong pikinini bilong iu mekem iutufala story gud abaotem Bible and diswan savve helpem and encouragem hem.
Gohed Followim Example Bilong Man wea Savve Tumas for Mekem Pipol Kamap Disaepol
20, 21. Why nao hem important for iu lisin gud taem iu trae for helpem nara pipol kamap disaepol?
20 Nomata sapos iu story witim pikinini bilong iu or eni narawan, hem important tumas for lisin gud. Wei for lisin hem showimaot love. Wei for lisin showimaot iu hambol and iu respectim and kea long datwan wea story. Wei for lisin hem minim tu for tingting gud abaotem samting wea datfala man hem talem.
21 Taem iu duim Christian ministry, gohed for lisin gud long olketa haosholder. Sapos iu tingting gud raonem wanem olketa talem, bae datwan helpem iu for luksavve long olketa truth insaed Bible wea olketa bae barava interest long hem. Then traem best for helpem olketa taem iu iusim olketa difren wei bilong Jesus for teachim pipol. Sapos iu duim datwan, reward wea iu bae kasem nao hem hapi and wei for satisfae bikos iu followim example bilong Man wea savve tumas for mekem pipol kamap disaepol.
Hao Nao Bae Iu Ansa?
• Wanem nao Jesus duim for encouragem olketa narawan for talem tingting bilong olketa?
• Why nao Jesus lisin long olketa wea hem teachim?
• Long wanem wei nao iu savve iusim olketa kwestin long ministry bilong iu?
• Wanem nao iu savve duim for helpem olketa pikinini kamap disaepol bilong Jesus?
[Piksa long page 18]
Taem iumi preach, hem important for lisin
[Piksa long page 21]
Iumi followim example bilong Jesus taem iumi helpem olketa pikinini kamap disaepol bilong hem