Gohed for Lovem Olketa Brata
“Gohed for lovem olketa narawan, olsem Christ tu hem lovem iufala.”—EPH. 5:2.
1. Wanem important samting nao Jesus sei bae showimaot hu nao olketa disaepol bilong hem?
TAEM iumi talemaot gud nius abaotem Kingdom bilong God from haos tu haos, pipol luksavve iumi Olketa Jehovah’s Witness. Nomata olsem, Christ Jesus sei wanfala nara samting nao bae mekem pipol luksavve hu nao olketa trufala disaepol bilong hem. Hem sei: “Mi givim wanfala niu law long iufala. Iufala mas lovem iufala evriwan. Mi lovem iufala, and iufala tu mas lovem iufala evriwan long sem wei. Sapos iufala lovem iufala evriwan, pipol bae savve iufala olketa disaepol bilong mi.”—John 13:34, 35.
2, 3. Wanem nao nara pipol wea kam long meeting luksavve long hem?
2 Pipol long organization bilong Jehovah nomoa garem love for olketa evriwan. No eni pipol long nara organization garem semkaen love olsem. Pipol bilong Jehovah wan mind from olketa lovem olketa evriwan and datwan nao savve mekem nara pipol laek for worshipim Jehovah. Tingim Marcelino wea stap long Cameroon. Hem kasem accident long ples wea hem waka and hem blind nao. Pipol sei hem blind bikos hem wanfala poison man. Bigman long church bilong hem witim olketa narawan long church no tok kaen long hem. Olketa talem hem tu for no prea witim olketa moa. Taem wanfala Jehovah’s Witness askem Marcelino for kam long wanfala meeting, Marcelino no laekem. Hem les bikos hem tingse olketa long there bae les long hem tu.
3 Taem Marcelino kam long Kingdom Hall, hem barava sapraes long wanem hem lukim. Olketa brata and sista tok kaen long hem and olketa tok wea hem herem from Bible barava mekem hem hapi. Start long datfala taem hem kam long evri meeting, hem gohed gud for study, and long 2006 hem baptaes. Distaem hem helpem famili bilong hem and olketa neiba for savve long truth and hem garem samfala Bible study. Marcelino laekem olketa Bible study bilong hem tu for garem semkaen love wea pipol bilong God garem.
4. Why nao iumi mas obeyim toktok bilong Paul for “gohed for lovem olketa narawan”?
4 Hem tru, iumi laekem tumas wei wea pipol bilong Jehovah lovem olketa evriwan long organization bilong hem, bat iumi wanwan tu mas waka hard for lovem narawan. Tingim sapos iu cold. Bae iu laek sidaon klosap long fire for iu hot. Sapos iu no putim samfala firewood moa long fire, bae fire hem dae. Long sem wei tu, sapos iumi wanwan no waka hard for lovem olketa narawan long kongregeson, iumi bae no strongim disfala love tu wea savve mekem iumi evriwan wan mind. Wanem nao iumi savve duim for strongim disfala love? Aposol Paul hem sei: “Gohed for lovem olketa narawan, olsem Christ tu hem lovem iufala. Hem givim hemseleva for iufala olsem sakrifaes long God olsem samting wea smel naes tumas.” (Eph. 5:2) Hem gud for iumi tingim disfala kwestin: Wanem nao olketa samting wea mi savve duim for gohed lovem olketa narawan?
“Iufala Tu Mas Lovem Evriwan”
5, 6. Why nao Paul talem olketa Christian long Corinth for “lovem evriwan”?
5 Aposol Paul tok olsem long olketa Christian long Corinth: “Olketa fren long Corinth, mifala laek talem stret long iufala, mifala barava lovem iufala. Mifala no stop for lovem iufala, bat iufala nao stop for lovem mifala. Mi story long iufala olsem iufala pikinini bilong mi nomoa. Iufala mas showimaot gudfala wei olsem mi showimaot finis long iufala. Iufala tu mas lovem evriwan.” (2 Cor. 6:11-13) Why nao Paul talem olketa long Corinth for lovem evri brata?
6 Tingim taem wanfala niu kongregeson hem kamap long Corinth. Paul kasem Corinth long end bilong 50 C.E. Taem Paul startim preaching waka long there, samfala pipol no laek herem hem and olketa againstim hem. Nomata olsem, Paul nating givap. Kwiktaem nomoa staka pipol long datfala taon acceptim gud nius. Paul stap long there for “wan year and sixfala month” and hem teachim datfala niu kongregeson and strongim olketa. Tru tumas, hem barava lovem olketa Christian long Corinth. (Acts 18:5, 6, 9-11) Dastawe hem fitim for olketa long Corinth for lovem and respectim hem. Bat samfala long kongregeson no laekem hem. Maet samfala no laekem wei bilong hem for tok stret. (1 Cor. 5:1-5; 6:1-10) Maet olketa narawan followim nogud toktok wea “olketa stael aposol” talem. (2 Cor. 11:5, 6) Bat Paul laekem olketa brata and sista bilong hem for lovem hem. Dastawe hem talem olketa for “lovem” hem and olketa brata and sista.
7. Wanem nao iumi savve duim for “lovem” olketa brata and sista?
7 Waswe long iumi? Wanem nao iumi savve duim for “lovem” olketa brata and sista? Hem wei bilong iumi man for lovem olketa wea sem age olsem iumi or wea kam from sem ples olsem iumi. Staka taem maet olketa wea laek for duim semkaen samting savve hipap tugeta. Iumi mas “lovem evriwan” nomata sapos iumi no savve story witim olketa nara brata and sista from iumi no interest long samting wea olketa interest long hem. Hem gud for iumi tingim olketa kwestin hia: ‘Waswe, samfala taem nomoa mi preach witim olketa wea mi no savve gud long olketa or samfala taem nomoa mi go hapitaem witim olketa? Taem mi long Kingdom Hall, waswe, mi no savve story tumas witim olketa niu wan from mi tingse olketa nao mas duim samting firstaem for showimaot olketa laek fren witim mi? Waswe, mi hello long olketa olo and young wan long kongregeson?’
8, 9. Long wanem wei nao kaonsel wea Paul talem long Romans 15:7 savve helpem iumi for hello long olketa brata mekem iumi gohed for lovem olketa?
8 Samting wea Paul talem long olketa Christian long Rome savve helpem iumi mekem iumi garem stretfala tingting abaotem olketa brata and sista taem iumi hello long olketa. (Readim Romans 15:7.) Long Greek languis, disfala toktok “welkam” hem minim “iu hapi taem pipol kam long iu, iu hapi taem man long difren ples kam stap witim iu and iu hapi for fren gud witim hem.” Long taem bilong olketa Christian bifor, taem samfala fren wakabaot kam long haos bilong wanfala man, man long haos hia talem hem hapi for lukim olketa. Jesus hapi tu taem iumi kam insaed long organization bilong Jehovah. And taem iumi hapi for welkamim olketa brata and sista long meeting, datwan showimaot iumi followim wei bilong Jesus.
9 Taem iumi hello long olketa brata and sista long Kingdom Hall, assembly, and convention, iumi savve story witim olketa wea iumi no lukim for lelebet longtaem. Iumi savve story tu witim olketa wea iumi no story witim for longtaem. Hem gud for iumi story lelebet witim olketa hia. Iumi savve duim olsem tu taem iumi go long olketa meeting. Sapos olsem, gogo iumi bae story witim klosap evri brata and sista long kongregeson. No feel nogud sapos iu no savve story witim evriwan long wanfala meeting. Olketa narawan mas no feel nogud sapos iumi no savve hello long olketa evritaem long olketa meeting.
10. Wanem nao iumi evriwan long kongregeson savve duim for fren gud witim narawan?
10 First samting wea iumi savve duim for welkamim olketa narawan hem for iumi hello long olketa. Taem iu duim olsem, iu bae story gud witim olketa and iu bae garem olketa gudfala fren. Tingim taem iu go story firstaem long olketa narawan long convention and assembly, iu bae hapi tumas for lukim olketa moa long narataem. Staka taem olketa wea waka long Kingdom Hall construction fren gud tugeta bikos olketa savve long gudfala wei bilong narawan taem olketa waka tugeta. Hem semsem tu witim olketa wea duim relief waka. Long organization bilong Jehovah, iumi savve fren gud witim staka brata and sista. Sapos iumi “lovem evriwan,” iumi bae garem staka fren and datwan bae mekem iumi wan mind for worshipim Jehovah.
Mekem Hem Isi for Narawan Story Witim Iu
11. Long wanem wei nao iumi savve followim example bilong Jesus wea Mark 10:13-16 storyim?
11 Evri Christian mas waka hard for mekem hem isi for narawan savve story witim hem. Olketa narawan no fraet for story witim Jesus. Tingim samting wea Jesus talem taem olketa disaepol stopem olketa dadi and mami for no tekem kam olketa smol pikinini long hem. Hem sei: “Letem olketa smol pikinini for kam long mi. No stopem olketa bikos kingdom bilong God hem bilong olketa wea olsem olketa pikinini hia.” Then “hem holem kam olketa pikinini hia and blessim olketa and putim hand bilong hem long olketa.” (Mark 10:13-16) Olketa pikinini hia mas hapi tumas bikos Nambawan Teacher lovem olketa!
12. Wanem nao savve stopem iumi for no story witim narawan?
12 Hem gud for evri Christian tingim disfala kwestin, ‘Waswe, mi savve story witim olketa narawan, or waswe, evritaem hem luk olsem mi busy nomoa?’ Maet samfala samting wea iumi savve duim hem no rong, bat hem savve mekem hem no isi for narawan story witim iumi. Tingim diswan. Sapos evritaem iumi iusim earphone for herehere long music or eni nara samting or iumi iusim mobile taem narawan stap, bae man hia tingse iumi no laek story witim hem. Hem tru, taem for “stap kwaet” hem stap. Bat taem iumi stap witim olketa narawan, maet hem taem nao for iumi “story.” (Eccl. 3:7) Samfala maet ting olsem, “Mi les for story long eniwan” or “Mi no man for story long morning ia.” Bat sapos iumi story nomata iumi les for story, iumi showimaot love wea “no tingim seleva nomoa.”—1 Cor. 13:5.
13. Paul encouragem Timothy for ting hao long olketa brata and sista?
13 Taem Timothy hem young, Paul encouragem hem for respectim evriwan long kongregeson. (Readim 1 Timothy 5:1, 2.) Iumi tu mas tingim olketa olo Christian olsem mami and dadi, and olketa young wan olsem really brata and sista bilong iumi. Taem iumi garem kaen tingting olsem, olketa brata and sista bilong iumi bae no fraet for story witim iumi bat olketa bae fren gud witim iumi.
14. Taem iumi story for encouragem wanfala man, wanem gud samting nao iumi kasem?
14 Taem iumi story for encouragem wanfala man, iumi helpem hem for fren gud witim Jehovah and datwan bae mekem hem hapi tu. Wanfala brata wea waka long wanfala branch office hem hapi tumas taem hem tingim tu-thri olo wea waka long Bethel savve story evritaem witim hem taem hem just kam for waka long Bethel. Toktok wea olketa talem mekem hem luksavve olketa long Bethel lovem hem. Distaem hem tu duim sem samting long olketa narawan long Bethel.
Taem Iumi Hambol, Iumi Bae Fren Gud Witim Narawan
15. Wanem nao showimaot olketa wea worshipim Jehovah savve raoa?
15 Tufala Christian sista long Philippi, Euodia and Syntyche, tufala faendem hard lelebet for stretem wanfala problem wea kasem tufala. (Phil. 4:2, 3) Evriwan tu savve Paul and Barnabas tufala raoa. From datwan, tufala no waka tugeta for lelebet taem and no gogo long sem ples. (Acts 15:37-39) Diswan showimaot olketa trufala Christian savve raoa tu samfala taem. Jehovah givim iumi olketa samting wea savve helpem iumi for stretem olketa raoa and for iumi fren gud moa witim olketa narawan. Bat hem laekem iumi for duim wanfala samting.
16, 17. (a) Wanem samting nao savve helpem man for stretem raoa? (b) Wanem nao Jacob duim long Esau wea showimaot hem important for man mas hambol?
16 Tingim sapos iu and fren bilong iu mas go long trak for kasem wanfala ples. Bifor trak hem savve muv, iu mas iusim key firstaem for startim trak. Long sem wei tu, sapos tufala man wea raoa laek stretem problem, tufala mas iusim wanfala tokpiksa key firstaem. Datfala key nao hem wei for hambol. (Readim James 4:10.) Taem tufala wea raoa tufala hambol, datwan savve mekem olketa followim wanem Bible talem. Story bilong Esau and Jacob showimaot datwan.
17 From Jacob tekem olketa blessing wea Esau shud kasem from Esau nao firstborn, nomata bihaen 20 year Esau hem kros tumas yet long Jacob and laek killim hem dae. Taem tufala twin hia klosap lukim tufala moa bihaen staka year, “Jacob hem fraet tumas and hem wari tumas.” Long tingting bilong hem, Esau bae killim hem dae nao. Taem Jacob klosap kasem Esau, hem duim samting wea mekem Esau seke tumas. Jacob “baodaon long graon.” Wanem moa happen? “Esau hem ran kam for meetim hem, hem putim hand bilong hem raonem brata bilong hem, hem holem hem strong and hem kissim hem. And tufala gohed for krae.” From Jacob hem hambol, Esau hem no kros and tufala no faet nao.—Gen. 27:41; 32:3-8; 33:3, 4.
18, 19. (a) Taem iumi raoa witim narawan, why nao hem important for iumi nao first wan for followim wanem Bible talem? (b) Why nao iumi mas no givap sapos narawan no laek stretem raoa long datfala taem?
18 Bible storyim staka samting wea man savve duim for stretem olketa raoa. (Matt. 5:23, 24; 18:15-17; Eph. 4:26, 27)a Bat sapos iumi no hambol and no followim kaonsel long Bible, bae hem hard for iumi stretem eni raoa. Sapos iumi laek stretem raoa, iumi no weitim nara man nao for hambol firstaem bikos iumi evriwan nao mas iusim tokpiksa key for hambol.
19 Sapos iumi duim samfala samting for stretem raoa bat narawan no laek stretem raoa long datfala taem, iumi mas no givap. Maet man hia needim lelebet taem for ting raonem samfala samting. Tingim Joseph. Olketa brata bilong Joseph duim barava nogud samting long hem. Bihaen longfala taem nao olketa lukim Joseph moa, and long datfala taem hem prime minister bilong Egypt. Bat gogo olketa brata bilong Joseph changem tingting bilong olketa and barava askem Joseph for forgivim olketa. Hem forgivim olketa, and olketa pikinini boy bilong Jacob kamap nation wea olketa nao spesol pipol bilong Jehovah. (Gen. 50:15-21) Taem iumi fren gud witim olketa brata and sista, iumi evriwan long kongregeson bae wan mind and iumi bae hapi.—Readim Colossians 3:12-14.
Showimaot Love “Long Samting wea Iumi Duim and Long Truth”
20, 21. Wanem nao iumi savve lanem from Jesus taem hem wasim leg bilong olketa aposol?
20 No longtaem bifor Jesus hem dae, hem wasim leg bilong 12-fala aposol and hem tok olsem long olketa: “Mi showim wei for iufala followim, mekem samting wea mi duim long iufala, iufala mas duim long narawan tu.” (John 13:15) Jesus no duim datwan for followim wanfala kastom or for showimaot hem kaen. Bifor John storyim Jesus wasim leg bilong olketa aposol, hem sei: “From [Jesus] lovem olketa wea followim hem and wea stap witim hem long disfala world, hem gohed for lovem olketa go kasem taem hem dae.” (John 13:1) Jesus lovem olketa disaepol dastawe hem duim waka wea wanfala slave nao savve duim. Olketa disaepol tu mas hambol for duim olketa samting for narawan and lovem olketa. Tru tumas, sapos iumi barava lovem olketa brata and sista, iumi bae duim samting wea showimaot iumi tingim olketa and lukaftarem olketa.
21 Taem Son bilong God wasim leg bilong aposol Peter, Peter hem minim wanem nao Jesus duim long hem. Peter hem sei: “From iufala obeyim truth, iufala mekem laef bilong iufala klin. Diswan mekem iufala savve garem trufala love for olketa brata, so iufala mas barava lovem iufala evriwan.” (1 Pet. 1:22) Jesus wasim leg bilong aposol John tu, and John hem sei: “Olketa smolfala pikinini, iumi mas showimaot love, no long toktok nomoa, bat long samting wea iumi duim and long truth.” (1 John 3:18) Iumi tu laek for duim olketa samting for showimaot iumi lovem olketa brata and sista.
[Footnote]
a Lukim buk Organized to Do Jehovah’s Will, page 144-150.
Waswe, Iu Tingim Yet?
• Wanem nao olketa samting wea iumi savve duim for “lovem evriwan”?
• Wanem nao iumi savve duim for mekem hem isi for narawan story witim iumi?
• Taem iumi hambol, long wanem wei nao diswan bae helpem iumi for stretem raoa?
• Wanem nao bae mekem iumi duim samting for showimaot iumi tingim olketa brata and sista?
[Piksa long page 21]
Hapi for welkamim olketa brata and sista
[Piksa long page 23]
Mekem hem isi for narawan story witim iu