Letem Spirit Bossim Iu Mekem Iu Garem Peace and Kasem Laef
“No letem body wea sin for bossim iumi, bat letem spirit bilong God nao for bossim iumi.”—ROM. 8:4.
1, 2. (a) Wanem nao savve happen sapos draeva hem busy long nara samting? (b) Wanem nao savve happen sapos iumi busy long olketa samting wea no join witim worship bilong iumi?
WANFALA man wea waka for gavman long America sei staka pipol savve accident bikos man wea draevem trak busy for duim difren samting. Olsem example, wei for iusim mobile phone taem man draev savve kosim accident. Staka kasem accident or klosap accident bikos draeva long nara trak nao story long mobile. Maet samfala pipol tingse wei for story long mobile taem olketa draev hem olraet nomoa. Bat wei for duim datwan savve kosim bigfala accident.
2 Taem draeva busy for duim difren samting, maet datwan mekem hem no lukim danger wea stap long road. Sem samting tu savve happen long wei wea iumi fren witim Jehovah. Sapos iumi busy long olketa samting wea no join witim worship bilong iumi, datwan savve spoelem faith bilong iumi olsem wanfala ship wea hem rek. (1 Tim. 1:18, 19) Aposol Paul warnim olketa brata long Rome abaotem datwan. Hem sei: “Man wea tingim samting wea body laekem bae dae, bat man wea tingim samting bilong spirit bae kasem laef and garem peace witim God.” (Rom. 8:6) Wanem nao Paul minim? Wanem nao bae helpem iumi for no “tingim samting wea body laekem” bat for “tingim samting bilong spirit”?
Olketa “No Guilty”
3, 4. (a) Wanem hard samting nao Paul stragol long hem? (b) Why nao iumi shud interest long samting wea kasem Paul?
3 Long leta wea Paul raetem for olketa long Rome, hem story abaotem wei wea hem stragol long wanfala samting. Paul sei samting wea body laekem hem againstim samting wea mind bilong hem laekem. (Readim Romans 7:21-23.) Paul no talem datwan for mek excuse or from hem sorre long hemseleva or bikos hem hard for hem duim stret samting. Hem wanfala mature anointed Christian and Jesus chusim hem for kamap “wanfala aposol for preach long pipol wea no Jew.” (Rom. 1:1; 11:13) So why nao Paul story abaotem hard samting wea hem stragol long hem?
4 Paul storyim hao hem laek for duim wanem God laekem bat hem feel olsem hem nating duim gud. Why nao olsem? Hem sei: “Evriwan sin and no savve showimaot olketa nambawan wei bilong God.” (Rom. 3:23) From iumi evriwan born from laen bilong Adam, Paul tu no perfect and garem feeling for laek duim nogud samting. Iumi tu feel olsem and stragol for duim stret samting. And staka samting savve spoelem wei wea iumi worshipim Jehovah and mekem iumi for no followim “road wea no isi for wakabaot long hem” wea lead go long laef olowe. (Matt. 7:14) Nomata olsem, Paul garem hope and iumi distaem tu.
5. Wanem nao helpem Paul long hard samting wea hem kasem?
5 Paul sei: “Hu nao bae sevem mi?” Then hem sei: “Mi thankiu long God wea hem sevem mi bikos long samting wea Lord bilong iumi Christ Jesus hem duim!” (Rom. 7:24, 25) Bihaen, Paul story long olketa anointed Christian wea “wan mind witim Jesus Christ.” (Readim Romans 8:1, 2.) Hem sei Jehovah iusim holy spirit for adoptim olketa olsem olketa son bilong hem and hem bae givim long olketa ‘sem samting wea hem givim long Christ.’ (Rom. 8:14-17) Holy spirit bilong God and wei wea olketa garem faith long dae bilong Jesus helpem olketa for winim hard samting wea Paul storyim. So datwan mekem God ting long olketa olsem olketa “no guilty.” Olketa kamap free from wei for slave long “law bilong sin and dae.”
6. Why nao hem important for iumi minim wanem Paul talem?
6 Nomata Paul story abaotem olketa anointed Christian, wanem hem talem savve helpem iumi tu. Iumi savve kasem gud samting from holy spirit and dae bilong Jesus nomata iumi garem hope for go long heven or for laef long earth. God iusim holy spirit for helpem Paul for raetem olketa samting hia, so hem important for evriwan wea worshipim Jehovah for minim wanem Paul talem and followim datwan.
Hao God “Judgem Sin wea Stap Long Olketa Man”
7, 8. (a) Wanem nao Law bilong Moses no savve duim? (b) God iusim holy spirit and dae bilong Jesus for duim wanem?
7 Long Romans chapter 7, Paul sei from iumi no perfect iumi kamap slave long law bilong sin. Long chapter 8 hem story abaotem paoa bilong holy spirit. Hem sei holy spirit bilong God savve helpem olketa Christian for no duim sin. Holy spirit savve helpem olketa for duim samting wea Jehovah laekem and wea mekem hem hapi. Paul storyim hao God iusim holy spirit and dae bilong Jesus for duim samting wea Law bilong Moses no savve duim.
8 Law bilong Moses judgem olketa man wea sin. Olketa Hae priest tu no perfect and olketa no savve givim sakrifaes for aotem sin bilong pipol. So Law no savve stopem pipol for duim sin. Bat God “sendem Son bilong hem . . . for judgem sin wea stap long olketa man.” Jesus “kamap man olsem iumi, and hem finisim sin.” So dae bilong Jesus duim “samting wea Law no savve duim.” From datwan, Jehovah savve ting long olketa anointed Christian olsem olketa raeteous bikos olketa showimaot faith long dae bilong Jesus. Paul encouragem olketa for ‘no letem body wea sin for bossim olketa, bat letem spirit bilong God nao for bossim olketa.’ (Readim Romans 8:3, 4.) Olketa mas duim datwan go kasem taem wea olketa finisim waka wea olketa duim long earth. Sapos olketa faithful bae olketa kasem “reward” for laef long heven.—Rev. 2:10.
9. Wanem nao mining bilong datfala toktok “law” long Romans 8:2?
9 Paul storyim tu “law bilong spirit” and “law bilong sin and dae.” (Rom. 8:2) Wanem nao olketa law hia? Datfala toktok “law” no minim olketa rul wea stap long Law bilong Moses. Wanfala buk sei Greek word for “law” wea verse hia storyim hem minim olketa gud samting and nogud samting wea pipol duim wea kontrolem olketa olsem wanfala law. Hem savve minim tu olketa standard wea pipol followim long laef bilong olketa.
10. Long wanem wei nao law bilong sin and dae hem kontrolem iumi?
10 Aposol Paul sei: “Sin hem kasem evriwan long world bikos long wanfala man nomoa. From olketa sin, olketa dae, dastawe evriwan dae bikos evriwan sin.” (Rom. 5:12) From iumi evriwan kam from laen bilong Adam, law bilong sin and dae hem kontrolem iumi. From iumi sin, iumi laek for duim olketa samting wea God no hapi long hem. Long leta wea Paul raetem for olketa long Galatia, hem storyim datwan olsem “olketa nogud samting wea man laek for duim.” Bat olketa samting hia savve mekem iumi for dae. Paul sei tu: “Pipol wea duim olketa samting hia bae no kasem Kingdom bilong God.” (Gal. 5:19-21) Olketa letem body wea sin nao for bossim olketa. (Rom. 8:4) Olketa duim nomoa samting wea body laekem. Bat waswe, pipol wea durong, worshipim idol, duim samting wea join witim devildevil, or duim olketa nara bigfala sin nomoa duim samting wea body laekem? Nomoa. “Olketa nogud samting wea man laek for duim” savve minim tu wei for no trustim man, kros, raoa, and jealous. From iumi sin, iumi mas traem best for no letem body wea sin for bossim iumi.
11, 12. (a) Wanem nao Jehovah duim for mekem iumi kamap free from law bilong sin and dae? (b) Wanem nao iumi mas duim for mekem Jehovah hapi?
11 Iumi hapi bikos Jehovah duim samting for mekem iumi kamap free from law bilong sin and dae! Jesus sei: “God barava lovem tumas pipol long world dastawe hem givim kam spesol Son bilong hem, mekem evriwan wea showimaot faith long hem no dae bat kasem laef olowe.” Sapos iumi duim samting wea showimaot iumi lovem God and garem faith long dae bilong Jesus, iumi bae kamap free from olketa nogud samting wea kamaot from sin. (John 3:16-18) Bae iumi garem sem tingting olsem Paul. Hem sei: “Mi thankiu long God wea hem sevem mi bikos long samting wea Lord bilong iumi Christ Jesus hem duim!”
12 Samting wea kasem iumi hem olsem nogud sik wea doctor garem medicine for finisim. Iumi savve kamap gud sapos iumi duim samting wea doctor talem. Taem iumi showimaot faith long dae bilong Jesus, datwan savve mekem iumi kamap free from law bilong sin and dae. Nomata olsem, iumi no perfect distaem and gohed for sin. So iumi need for duim moa samting for gohed fren gud witim Jehovah and mekem hem hapi. Sapos iumi laek for gud bak moa from datfala nogud sik wea hem nao sin, iumi mas letem spirit bilong God nao for bossim iumi.
Wanem Iumi Savve Duim for Letem Holy Spirit Bossim Iumi
13. Wanem nao hem minim for letem spirit bossim iumi?
13 Sapos man laek for kasem wanfala ples, hem mas no givap for wakabaot mekem hem kasem datfala ples. Sapos iumi laekem holy spirit for bossim iumi, iumi mas gohed for duim samting wea bae helpem iumi for kamap strongfala Christian. (1 Tim. 4:15) Nomata hem no isi for duim datwan, evriday iumi mas traem best for letem spirit leadim iumi. God bae hapi sapos iumi “gohed followim spirit.”—Gal. 5:16.
14. Wanem nao tingting and wei bilong pipol wea ‘letem body wea sin for bossim olketa’?
14 Long leta wea Paul raetem for olketa long Rome, hem story abaotem tufala difren kaen pipol. First wan hem pipol wea tingim nomoa samting wea body laekem and narawan hem pipol wea tingim nomoa samting bilong spirit. (Readim Romans 8:5.) Paul story abaotem samting wea body laekem hem againstim samting wea stap long mind. Paul tu kasem sem samting and hem waka hard for winim datwan. Bat staka pipol distaem no laek for duim datwan. Olketa ‘letem body wea sin nao for bossim olketa.’ Olketa no tingim samting wea God laekem, and olketa no askem God for helpem olketa. Olketa “tingim nomoa samting wea body laekem” and letem wei for duim nogud samting for bossim olketa. Bat pipol wea “letem spirit bilong God for bossim olketa” duim samting wea showimaot Jehovah nao leadim olketa.
15, 16. (a) Taem iumi tingting tumas abaotem wanfala samting, datwan savve mekem iumi for duim wanem? (b) Wanem nao staka pipol interest tumas long hem distaem?
15 Readim Romans 8:6. Bifor man duim gud or nogud samting, firstaem hem ting raonem samting wea hem laek for duim. Sapos man tingim nomoa samting wea body laekem, bae gogo hem duim datwan. Wanem hem tingim, interest long hem, and feeling bilong hem bae long datfala samting nomoa.
16 Wanem nao staka pipol interest tumas long hem distaem? Aposol John sei: “Wei bilong man for laekem nogud samting wea body and eye bilong hem laekem, witim tu wei for man show-off witim samting wea hem garem, hem wei bilong pipol long disfala world. Bat Dadi long heven no teachim iumi for garem olketa wei olsem.” (1 John 2:16) Olketa nogud samting wea body laekem hem wei for durong, laek garem bignem, and wei for laek garem staka material samting. Olketa buk, movie, program long TV, and Internet mekhae long olketa samting hia bikos hem nao wanem staka pipol tingim and laekem. Bat Paul sei man wea “tingim samting wea body laekem bae dae.” Datwan savve mekem man for no gohed fren witim God and no kasem laef olowe. Why nao olsem? Bible sei: “Diswan hem from man wea tingim nomoa samting wea body laekem hem bae enemy bilong God bikos body wea sin hem no stap anda long law bilong God, and hard for hem olsem tu. So olketa wea duim nomoa samting wea body laekem no savve mekem God hapi.”—Rom. 8:7, 8.
17, 18. (a) Wanem nao iumi savve duim for letem spirit leadim iumi? (b) Wanem gud samting nao bae iumi kasem sapos iumi duim datwan?
17 “Man wea tingim samting bilong spirit” bae garem peace long mind and peace witim God. And long future bae hem kasem laef olowe. Wanem nao iumi savve duim for showimaot iumi tingim samting bilong spirit? Sapos iumi evritaem followim God and letem holy spirit leadim iumi, bae iumi tingim samting wea God hapi long hem. Bae iumi tingim olketa gud samting wea showimaot iumi “stap anda long law bilong God.” Taem iumi kasem test, bae iumi savve wanem for duim. Bae iumi laek for disaedem samting wea showimaot spirit nao leadim iumi.
18 Iumi shud traem best for tingim olketa samting wea God hapi long hem. Taem iumi prea evritaem, readim Bible and study seleva, go long olketa meeting, and duim preaching waka, datwan showimaot olketa spiritual samting hem main samting long laef bilong iumi. (1 Pet. 1:13) Iumi shud no letem olketa samting wea body laekem for bossim iumi. Bat iumi shud duim samting wea mekem God hapi and letem holy spirit leadim iumi. Sapos iumi duim olsem, bae iumi kasem staka blessing. Bae iumi garem peace and kasem laef olowe.—Gal. 6:7, 8.
Waswe, Iu Savve Minim Kam?
• Wanem nao Law bilong Moses no savve duim, bat wanem nao God duim?
• Wanem nao “law bilong sin and dae,” and hao nao iumi savve kamap free from datwan?
• Wanem nao iumi mas duim for “tingim samting bilong spirit”?
[Piksa long page 12]
Waswe, iu letem body wea sin for bossim iu or spirit nao bossim iu?