Waswe, Religion Nao Kosim Olketa Problem Bilong Man?
“LONG taem wea religion hem no encouragem raoa, hem olsem wanfala drug wea mekem conscience bilong man no feelim eni samting and fulimap brain witim olketa samting wea mekem pipol for no tingim olketa hard samting wea olketa mas deal witim. . . . [Hem] kosim olketa man for garem tingting wea no laek acceptim difren idea, followim olketa lotu kastom, and fulap witim feeling for heit and fraet.” Datfala missionary bilong Methodist Church bifor wea raetem toktok antap hem sei moa: “Olketa toktok hia tru. Religion hem garem nogud saed and gud saed.”—Start Your Own Religion.
Samfala maet sei: ‘Datfala toktok hem no stret.’ Nomata olsem, hu nao savve denyim olketa samting wea happen long history? Long bigfala wei, religion—wea minim “wei for servem and worshipim God or nara samting”—hem garem barava nogud history. Religion shud givim spiritual savve and muvim iumi. Bat, planti taem hem startim raoa, wei for no acceptim pipol wea difren, and fasin for heit. Why nao olsem?
Wanfala “Angel Bilong Laet” wea Giamanim Pipol
Bible givim wanfala simpol ansa. From Devil Satan mekem hemseleva olsem wanfala “angel bilong laet” hem giamanim planti million pipol for followim olketa teaching bilong hem and no bilong God. (2 Corinthians 11:14) Aposol John showim hao paoa bilong Satan hem big tumas dastawe “full world hem stap long paoa bilong wicked wan.” (1 John 5:19) John savve Satan hem “trikim olketa man long earth.”—Revelation 12:9.
Wanem nao kamaot from diswan? Satan apim olketa religion wea luk olsem olketa holy. Olketa luk olsem olketa worshipim God bat tru samting abaotem olketa hem showaot long nogud frut wea kamaot from olketa. (2 Timothy 3:5; Matthew 7:15-20) Religion no help for stretem problem bilong olketa man, bat hem kamap part long olketa problem hia.
No kwiktaem for sei datfala idea hem krangge or no fitim stretfala tingting. Remember, trik hem minim samting wea man no luksavve long hem. Aposol Paul givim example bilong diswan taem hem raet olsem: “Olketa samting wea olketa nation sakrifaesim, olketa sakrifaesim long olketa demon, and no long God.” (1 Corinthians 10:20) Pipol hia maet seke tumas for savve dat olketa worshipim olketa demon. Olketa tingse olketa worshipim wanfala or samfala gud god. Bat, really samting nao “olketa wicked spirit long olketa ples bilong heven” wea sapotim wei wea Satan trae for giamanim olketa man, olketa nao trikim olketa.—Ephesians 6:12.
Olsem example, tingim hao Satan giamanim and trikim planti wea sei olketa Christian wea chus for ting nating long warning bilong aposol John abaotem paoa bilong olketa demon.—1 Corinthians 10:12.
Samting Jesus Teachim Kam From God
Jesus Christ sei: “Wanem mi teachim hem no bilong mi, bat bilong hem wea sendem mi kam.” (John 7:16) Tru tumas, samting wea hem teachim kam from Olmaeti God. So olketa teaching bilong Jesus affectim pipol wea lisin long hem long bigfala wei and wei wea encouragem olketa. Olketa no ‘mekem conscience bilong man no feelim eni samting and fulimap brain witim olketa samting wea mekem pipol for no tingim olketa hard samting wea olketa mas deal witim.’ Nomoa, olketa teaching bilong Jesus mekem pipol kamap free from olketa false teaching bilong religion and olketa idea bilong man wea kamaot from world wea “tingting bilong olketa stap long darkness” bikos long trik bilong Devil.—Ephesians 4:18; Matthew 15:14; John 8:31, 32.
Man fit for luksavve long olketa tru Christian, no from olketa sei olketa worshipim God, bat from faith wea showaot long olketa gudfala fasin wea kamaot from holy spirit bilong God. (Galatians 5:22, 23; James 1:22; 2:26) Main wan long olketa fasin hia—and mark bilong trufala Christian Wei—hem nambawan fasin bilong love.—John 13:34, 35.
Bat, tingim disfala important point: Jesus and olketa aposol bilong hem tu no expectim Christian kongregeson for semsem olsem taem wea hem just start. Olketa savve hao apostate fasin bae kamap and trufala religion bae no showaot for lelebet taem.
Trufala Religion No Showaot for Lelebet Taem
Long wanfala tokpiksa abaotem wheat and rabis grass, Jesus profesi abaotem wei wea trufala religion bae no showaot for lelebet taem. Readim datfala story long Matthew 13:24-30, 36-43. Jesus plantim wheat long wanfala field, hem nao “datfala gudfala seed,” wea piksarem olketa faithful disaepol bilong hem wea part long firstfala Christian kongregeson. Hem warnim hao wanfala “enemy,” datfala Devil Satan, bae plantim midolwan long wheat olketa “rabis grass”—pipol wea sei olketa followim Jesus Christ bat really olketa rejectim olketa teaching bilong hem.
No longtaem bihaen olketa aposol bilong Jesus dae, samfala man kamap wea olsem “rabis grass,” wea laekem olketa teaching bilong man winim “toktok bilong Jehovah.” (Jeremiah 8:8, 9; Acts 20:29, 30) Samting wea kamaot from diswan nao giaman Christian Wei wea olobaot hem kamap long world. Main sekson bilong diswan hem olketa wea Bible kolem “man for brekem law”—wanfala sekson bilong olketa bigman bilong religion wea insaed “evri wei for giaman wea no raeteous.” (2 Thessalonians 2:6-10) Jesus talem profesi hao diswan bae change “long end bilong disfala system.” Olketa Christian wea olsem wheat bae garem wan mind and gogo “rabis grass” bae distroe.
Disfala giaman Christian Wei nao garem blame for “planti handred year bilong barava nogud raf fasin” and wei for stap long spiritual darkness wea fulap long Christendom long planti handred year wea kam bihaen. From hem lukim firstaem wei wea diswan and olketa nara raf fasin bae kamap bikos long religion, aposol Peter tok tru taem hem talem hao “from olketa hia [olketa wea sei olketa Christian] pipol bae tok spoelem wei bilong truth.”—2 Peter 2:1, 2.
“Religion wea Muvim Pipol for Kros and Heit”
No Christendom nomoa mekem religion garem nogud nem. Olsem example, tingim “olketa wea barava strict for followim samting olketa bilivim” wea wanfala nun bifor, Karen Armstrong, hem sei kamaot from “evri main religion.” Armstrong sei wanfala important test for eni religion winim hem wei wea hem helpem pipol for “showimaot fasin for kea.” Wanem nao history bilong olketa religion wea strict for followim samting olketa bilivim showimaot saed long diswan? Woman hia raet olsem: “Kaen religion wea barava strict, nomata hem Jew Religion, olketa Christian, or Muslim religion, olketa bae fail long disfala important test sapos olketa kamap religion wea muvim pipol for kros and heit.” (The Battle for God—Fundamentalism in Judaism, Christianity and Islam) Bat waswe, religion bilong olketa “wea strict tumas for followim samting wea olketa bilivim” nomoa fail long diswan and kamap “religion wea muvim pipol for kros and heit”? History showimaot olketa nara religion olsem tu.
For tok stret, Satan hem mekem kamap wanfala world rul bilong giaman religion, wea fasin bilong olketa nao hem for kros, heit, and killkill. Bible kolem disfala rul “Bigfala Babylon, mami bilong . . . evri rabis samting long earth,” and samting wea piksarem diswan nao hem wanfala jury woman wea sidaon antap long baksaed bilong wanfala animal wea piksarem system bilong politik. Hem interesting hao woman hia nao mas givim ansa for “blood . . . bilong evriwan wea olketa killim dae long earth.”—Revelation 17:4-6; 18:24.
Satan No Giamanim Evriwan
Bat, history showimaot hao Satan no giamanim evriwan. Melvyn Bragg sei hao nomata long barava nogud taem long history, “planti gud pipol duim gud samting taem staka pipol raonem olketa duim wicked samting.” Olketa tru Christian go ahed for “worshipim [God] witim spirit and truth.” (John 4:21-24) Olketa stap difren from wanfala system bilong religion evriwea long world wea duim jury fasin taem hem “sapotim army.” Olketa no willing for join witim politik wea history showimaot hem samting wea “kamaot from Satan no Jesus bilong Nazareth.”—Two Thousand Years—The Second Millennium: From Medieval Christendom to Global Christianity.
Long distaem, pipol luksavve hao olketa Jehovah’s Witness encouragem pipol for duim gud samting. For no kamap dirty from giaman religion, faondeson bilong teaching bilong olketa and samting olketa duim hem kam from Word bilong God, Bible. (2 Timothy 3:16, 17) And olsem olketa Christian long first-century, olketa followim komand bilong Jesus for “no part bilong world.” (John 15:17-19; 17:14-16) Olsem example, long Nazi Germany, olketa nating willing for brekem olketa Christian principle and diswan mekem olketa Nazi sekson nating acceptim olketa. From datwan, Hitler heitim olketa. Wanfala skul textbuk hem sei: “Olketa Jehovah’s Witness . . . followim teaching bilong Bible for no iusim eni samting for faet. So olketa no willing for serve long army or duim eniting witim olketa Nazi. Olketa SS pei bak taem olketa putim olketa full famili bilong Olketa Jehovah’s Witness long prison. Samting olsem wanfala long evri thrifala Jehovah’s Witness [long Germany] olketa dae long olketa concentration camp.”—Germany—1918-45.
Pipol long samfala nara religion safa tu for samting wea olketa bilivim. Bat Olketa Jehovah’s Witness duim diswan olsem wanfala sekson wea garem wan mind. Tru nao, klosap evriwan hol strong long disfala main Bible principle: “Obeyim God olsem ruler and no olketa man.”—Acts 5:29; Mark 12:17.
Botom Bilong Problem
So, really samting wea kosim olketa problem hem no evri religion, bat hem giaman religion. Nomata olsem, God hem garem purpose for aotem evri giaman religion, and klosap nao bae hem duim datwan. (Revelation 17:16, 17; 18:21) Hem givim disfala komand long eniwan wea lovem justice and raeteous fasin: “Go aot from hem [Bigfala Babylon, world rul bilong giaman religion], pipol bilong mi, sapos iufala no want for share witim hem long olketa sin bilong hem, and sapos iufala no want for kasem eni trabol bilong hem. From olketa sin bilong hem barava hipap go kasem heven, and God rememberim evri samting wea hem duim wea no followim justice.” (Revelation 18:4, 5) Tru nao, God seleva hem feel nogud taem religion ‘encouragem raoa, hem olsem wanfala drug wea mekem conscience bilong man no feelim eni samting and fulimap brain witim olketa samting wea mekem pipol for no tingim olketa hard samting wea olketa mas deal witim, and hem kosim olketa man for garem tingting wea no laek acceptim difren idea, followim olketa lotu kastom, and fulap witim feeling for heit and fraet’!
Go kasem datfala taem, God hem hipimap pipol bilong trufala religion wea lovem truth. Hem nao religion wea followim olketa principle and teaching bilong Creator wea loving, followim justice, and kea for pipol. (Micah 4:1, 2; Zephaniah 3:8, 9; Matthew 13:30) Iu savve kamap part bilong hem. Sapos iu laekem moa information long hao for luksavve long trufala religion, no hol bak for raet go long olketa wea pablisim disfala magasin, or askem eni Jehovah’s Witness for helpem iu.
[Piksa long page 7]
Pipol bilong evri difren living faendem hapi long trufala religion