Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w11 9/15 pp. 20-24
  • Iumi Mas Ran Mekem Iumi Tekem Prize

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Iumi Mas Ran Mekem Iumi Tekem Prize
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2011
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • “Aotem Evri Hevi Samting”
  • “Sin wea Savve Isi for Spoelem Wei wea Iumi Ran Gud”
  • Hao for “Tekem Datfala Prize”?
  • No Givap for Ran Long Resis wea Iumi Insaed
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2011
  • Ran for Kasem End blo Resis
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2020
  • ‘Ran Long Wei Olsem’
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2001
  • No Eni Samting Savve Mekem Olketa wea Lovem Jehovah Foldaon
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2013
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2011
w11 9/15 pp. 20-24

Iumi Mas Ran Mekem Iumi Tekem Prize

“Iufala mas ran for win and tekem datfala prize.”​—1 COR. 9:24.

1, 2. (a) Wanem nao Paul storyim for encouragem olketa Hebrew Christian? (b) Wanem nao Paul sei iumi mas duim?

LONG leta wea aposol Paul raetem for olketa Hebrew Christian, hem storyim tokpiksa abaotem resis for encouragem olketa. Hem sei plande nao insaed long resis and staka long bifor wea faithful finisim resis. Olketa hia “bigfala sekson bilong olketa witness” wea stap raonem olketa. Sapos olketa Hebrew Christian ting raonem wanem olketa faithful man and woman hia duim, datwan bae helpem olketa for gohed ran long resis and no givap.

2 Long study bifor, iumi storyim example bilong samfala man and woman wea faithful go kasem taem olketa dae. Strongfala faith wea olketa garem nao helpem olketa for finisim resis. Iumi tu savve lanem samting from wanem olketa duim. Paul sei: “Iumi mas no givap for ran long resis wea iumi insaed. Iumi mas aotem evri hevi samting and aotem tu datfala sin wea savve isi for spoelem wei wea iumi ran gud.”​—Heb. 12:1.

3. Wanem nao iumi savve lanem from samting wea Paul talem abaotem pipol long Greece?

3 Why nao Paul sei for “aotem evri hevi samting”? Datfala buk Backgrounds of Early Christianity storyim wanem olketa man for ranran bifor savve duim. Hem sei: “Pipol long Greece savve naked taem olketa exercise and ranran long resis.”a Long tingting bilong iumi, maet datwan hem krangge samting. Bat olketa duim olsem bikos olketa no laekem eni samting for stopem olketa for winim resis. So taem Paul talem olketa Hebrew Christian for “aotem evri hevi samting,” hem minim olketa shud trae hard for lusim olketa samting wea savve stopem olketa for finisim resis and tekem prize for laef olowe. Datfala kaonsel hem fitim iumi tu. Wanem nao olketa hevi samting wea savve mekem iumi for no ran gud and finisim resis?

“Aotem Evri Hevi Samting”

4. Pipol long taem bilong Noah busy for duim wanem?

4 Paul sei for “aotem evri hevi samting.” Datwan minim evri samting wea savve stopem iumi for ran gud. Maet wanem nao samfala hevi samting? Jesus helpem iumi for minim datwan taem hem storyim Noah. Hem sei: “Taem wea Son bilong man hem stap bae hem olsem taem bilong Noah.” (Luke 17:26) Jesus no storyim wei wea world bae finis, bat hem storyim hao wei bilong pipol distaem hem olsem wei bilong pipol long taem bilong Noah. (Readim Matthew 24:37-39.) Pipol long datfala taem no laek for lane abaotem God. Olketa no laek for duim samting wea God hapi long hem. Wanem nao olketa interest for duim? Olketa laek for duim normal samting olsem for kaikai, drink, and marit. Jesus sei olketa “nating tinghae long samting wea Noah talemaot.”

5. Wanem nao savve helpem iumi for finisim resis?

5 Olsem Noah and famili bilong hem, iumi tu busy long staka samting. Iumi need for waka for selen and lukaftarem famili. Datwan savve mekem iumi iusim staka taem and strong bilong iumi. Sapos iumi kasem problem saed long selen, maet iumi wari abaotem hao for kasem samting wea iumi needim. From iumi dedicate long Jehovah, iumi garem olketa nara important samting for duim tu. Iumi duim preaching waka, prepare and go long olketa meeting, duim Famili Worship and study seleva. Nomata Noah garem staka samting for duim, “hem duim evri samting” wea Jehovah talem. (Gen. 6:22) Sapos iumi laek for finisim resis, hem important for no karem eni hevi samting wea savve stopem iumi.

6, 7. Wanem nao Jesus talem wea iumi shud tingim evritaem?

6 Wanem nao Paul minim taem hem sei for “aotem evri hevi samting”? Hem no minim for iumi no duim waka wea iumi shud duim. Tingim wanem Jesus talem. Hem sei: “No wari and sei, ‘Wanem nao bae mifala kaikaim?’ or, ‘Wanem nao bae mifala drinkim?’ or, ‘Wanem nao bae mifala werem?’ Pipol long world nao barava tingim and busy for kasem olketa samting olsem. Dadi bilong iufala long heven savve iufala needim olketa samting hia.” (Matt. 6:31, 32) Samting wea Jesus talem helpem iumi for luksavve hao kaikai and kaleko savve kamap wanfala hevi sapos datwan nao hem main samting long laef. Olketa samting hia savve stopem iumi for no gohed for ran long resis.

7 Tingim moa disfala toktok bilong Jesus: “Dadi bilong iufala long heven savve iufala needim olketa samting hia.” Datwan showimaot Jehovah bae givim wanem iumi needim. Bat datwan no minim bae iumi kasem evri samting wea iumi laekem. Jesus talem iumi for no wari abaotem olketa samting wea “pipol long world nao barava tingim and busy for kasem.” Why nao olsem? Jesus sei: “Iufala mas lukluk gud long iufala seleva nogud wei for kaikai tumas and drink tumas witim wei for wari abaotem olketa samting wea iufala needim hem mekem iufala for no garem stretfala tingting, and seknomoa, day hia hem kam bat iufala seke long hem olsem wanfala animal hem seke taem hem pas insaed trap.”​—Luke 21:34, 35.

8. Why nao iumi shud “aotem evri hevi samting” distaem?

8 Iumi klosap kasem end bilong resis. Hem olsem iumi lukim nao laen for finisim resis. Bat hem bae sorre samting sapos iumi letem eni samting for spoelem wei wea iumi ran gud. Dastawe iumi mas aotem evri hevi samting and satisfae nomoa long wanem iumi needim. Aposol Paul sei: “Iumi savve kasem barava gud samting from wei for faithful long God sapos iumi satisfae nomoa long wanem iumi garem.” (1 Tim. 6:6) Sapos iumi duim olsem, bae hem isi for iumi gohed ran and tekem datfala prize.

“Sin wea Savve Isi for Spoelem Wei wea Iumi Ran Gud”

9, 10. (a) Wanem nao “sin wea savve isi for spoelem wei wea iumi ran gud”? (b) Wanem nao savve happen long faith bilong iumi?

9 Paul talem nara samting wea iumi mas aotem. Hem sei iumi mas aotem “sin wea savve isi for spoelem wei wea iumi ran gud.” Greek word wea olketa transleitim “isi for spoelem” kamap wanfala taem nomoa long Bible. Bible savveman, Albert Barnes sei olketa wea ranran bifor no werem kaleko wea slak bikos datwan bae spoelem wei wea olketa ran. Hem sei olketa Christian tu shud no letem eni samting for spoelem faith bilong olketa. Hao nao datwan savve happen?

10 Wanfala Christian no seknomoa lusim faith bilong hem. Hem samting wea isisi for happen, and maet hem no luksavve long datwan. Long leta wea Paul raetem long olketa Hebrew Christian, hem warnim olketa for mas careful nogud olketa “isisi go difren” and start for “garem nogud heart wea no garem faith.” (Heb. 2:1; 3:12) Sapos man wea ran long resis werem kaleko wea slak, datwan savve mekem hem for foldaon. Wanem nao maet mekem man wea ranran for no laek luksavve long danger hia? Maet hem no laek herem warning wea narawan talem. Maet hem tingse hem strong nomoa and hard for hem foldaon. Or maet hem tingting tumas abaotem olketa nara samting. Wanem nao iumi savve lanem from kaonsel wea Paul talem?

11. Wanem nao savve mekem iumi for no garem faith?

11 Iumi mas tingim sapos wanfala Christian no garem faith, datwan hem happen bikos hem chus for duim olketa difren samting. Nara savveman storyim tu datfala “sin wea savve isi for spoelem wei wea iumi ran gud.” Hem sei living bilong iumi, pipol wea iumi kaban witim, and nogud samting wea iumi laekem savve spoelem faith bilong iumi.​—Matt. 13:3-9.

12. Wanem nao iumi mas obeyim sapos iumi no laekem eni samting for spoelem faith bilong iumi?

12 Wakaman wea faithful and wise warnim iumi plande taem for chusim gud wanem iumi lisin and lukluk long hem bikos datwan savve affectim tingting and wanem iumi laekem. Olketa warnim iumi tu abaotem danger for laek kasem staka selen and material samting. Sapos iumi laekem tumas hapitaem or olketa niu samting, datwan savve mekem iumi busy tumas and no tingim olketa important samting. Hem danger sapos iumi tingse olketa warning hia hem strict tumas or fitim narawan nomoa bikos iumi garem strongfala faith. Satan iusim tingting bilong pipol long world and wanem olketa laekem for mekem iumi no followim olketa warning. Hem no laekem iumi for finisim resis. Samfala no garem faith long Jehovah nao bikos olketa no laek for herem warning, tingse olketa strong nomoa, or laekem tumas olketa nara samting long world. Sapos datwan happen, hem savve mekem iumi for no kasem laef olowe.​—1 John 2:15-17.

13. Wanem nao iumi mas duim mekem iumi no garem tingting bilong pipol long world?

13 Evriday pipol long world laek for mekem iumi garem sem tingting olsem olketa, duim sem samting, and for tinghae long samting wea olketa sei hem important. (Readim Ephesians 2:1, 2.) Bat iumi savve chus for no followim tingting bilong pipol long world. “Datfala air” wea Paul storyim hem tingting bilong pipol hia and hem olsem poison gas wea sapos iumi brithim hem savve mekem iumi for no finisim resis. Wanem nao savve helpem iumi for gohed ran long resis? Jesus nao nambawan example wea iumi savve followim. (Heb. 12:2) Paul tu hem gudfala example. Hem ran long resis and encouragem evri Christian for followim example bilong hem.​—1 Cor. 11:1; Phil. 3:14.

Hao for “Tekem Datfala Prize”?

14. Wanem nao tingting bilong Paul abaotem wei for finisim resis?

14 Wanem nao tingting bilong Paul abaotem wei for finisim resis? Hem sei long olketa elder long Ephesus: “Long tingting bilong mi, laef bilong mi hem no important. Samting wea important long mi nao hem for finisim resis bilong mi and ministry wea Lord Jesus givim long mi.” (Acts 20:24) Paul willing for sakrifaesim evri samting for finisim resis, nomata laef bilong hem tu. Long tingting bilong Paul, hard waka bilong hem for preach bae iusles nomoa sapos hem no finisim resis. Hem luksavve hem mas gohed waka hard bikos hem no finisim resis yet. (Readim Philippians 3:12, 13.) Bifor Paul dae hem sei: “Mi faet long datfala nambawan faet, mi kasem end bilong datfala resis, and mi followim olketa trufala teaching.”​—2 Tim. 4:7.

15. Paul encouragem olketa Christian for duim wanem?

15 Paul laekem evri Christian for finisim resis. Hem encouragem olketa long Philippi for waka hard for kasem laef olowe. Hem talem olketa why datwan hem important. Hem sei: “Hol strong long toktok bilong laef, mekem mi hapi long day bilong Christ from mi savve mi no olsem man wea ran nating or waka hard nating.” (Phil. 2:16) Paul encouragem olketa long Corinth tu for “ran for win and tekem datfala prize.”​—1 Cor. 9:24.

16. Why nao iumi mas ting long prize olsem samting wea iumi bae kasem?

16 Taem man ranran long bigfala resis, hem no lukim stretawe laen for finisim resis. Nomata olsem, hem gohed for ran and tingim evritaem hao hem klosap for kasem end. Hem waka hard for finisim resis. Iumi tu shud duim sem samting. Iumi mas ting long prize olsem samting wea iumi bae kasem. Sapos olsem, datwan bae helpem iumi for finisim resis and tekem prize.

17. Wei for garem faith hem mekem iumi for ting hao long prize?

17 Paul sei: “Faith hem mekem man sure samting wea hem hope long hem bae kamap tru. Faith hem kliafala pruv wea showimaot samting wea man hope long hem, hem tru, nomata hem no savve lukim datwan.” (Heb. 11:1) Abraham and Sarah willing for lusim gudfala living wea olketa garem and kamap “stranger” and “stap for lelebet taem nomoa long ples wea olketa stap.” Wanem nao helpem tufala? Tufala garem faith long wanem God promisim. Nomata “olketa lukim [olketa promis bilong God] olsem olketa farawe yet,” tufala hapi. Moses les for “duim sin wea savve mekem man hapi for lelebet taem nomoa” and hem les tu for “garem olketa riches long Egypt.” Wanem nao mekem Moses for garem faith and les long olketa samting hia? Hem “tingim nomoa datfala gud samting wea hem bae kasem.” (Heb. 11:8-13, 24-26) Paul sei samting wea evriwan hia garem nao hem “faith.” Strongfala faith wea olketa garem helpem olketa for no tingim hard taem wea olketa kasem bat for tingim olketa gud samting wea God duim finis and wanem hem bae duim long future.

18. Wanem nao iumi mas duim mekem iumi finisim resis?

18 Taem iumi ting raonem and followim example bilong olketa faithful man and woman wea Hebrews chapter 11 storyim, datwan bae strongim faith bilong iumi and helpem iumi for aotem “sin wea savve isi for spoelem” iumi. (Heb. 12:1) Taem iumi hipap witim olketa brata and sista long meeting, iumi savve “tingim narawan” and “encouragem olketa for showimaot love and duim olketa gudfala samting.”​—Heb. 10:24.

19. Why nao hem important for gohed ran long resis?

19 Iumi klosap long end bilong resis and hem olsem iumi lukim laen for finisim resis. From iumi garem strongfala faith and bilivim Jehovah bae helpem iumi, iumi savve “aotem evri hevi samting and aotem tu datfala sin wea savve isi for spoelem” iumi. Tru tumas, iumi savve gohed for ran long resis and kasem prize wea Dadi bilong iumi Jehovah promisim.

[Footnote]

a Long tingting bilong olketa Jew, diswan luk nogud tumas. Buk bilong 2 Maccabees wea no stap long Bible sei staka Jew kros taem hae priest Jason wea apostate laek for garem wanfala ples long Jerusalem for exercise olsem pipol long Greece garem.—2 Macc. 4:7-17.

Waswe, Iu Tingim Yet?

• Wanem nao hem minim for “aotem evri hevi samting”?

• Wanem nao savve mekem wanfala Christian for no garem faith?

• Why nao iumi mas ting long prize olsem samting wea iumi bae kasem?

[Piksa long page 23]

Wanem nao “sin wea savve isi for spoelem” iumi, and hao nao datwan savve mekem iumi no ran gud?

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem