Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w06 3/1 pp. 28-32
  • “No Lusim Wei for Tingting Gud”

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • “No Lusim Wei for Tingting Gud”
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2006
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Tingting Gud Bifor Man Disaed for Join Insaed Wanfala Bisnis
  • Olketa Hard Samting wea Olketa Singol Christian Feisim
  • Deal Witim Olketa Problem Saed Long Health
  • Taem Iumi Kasem Hevi
  • Medical Treatment wea Iu Chusim—Hem Important?
    Wekap!—2001
  • Followim Bible Saed Long Wei for Lukaftarem Health
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2008
  • Trust Long Jehovah Evribit Long Taem Bilong Trabol
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2003
  • “Man wea Kleva and Careful Hem Tingting Gud Bifor Hem Duim Samting”
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2005
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2006
w06 3/1 pp. 28-32

“No Lusim Wei for Tingting Gud”

“Man wea no garem savve hem bilivim evri toktok, bat man wea kleva and careful hem tingting gud bifor hem duim samting.”—PROVERBS 14:15.

1, 2. (a) Wanem nao iumi lanem from samting wea kasem Lot long Sodom? (b) Wanem nao disfala toktok “no lusim wei for tingting gud” hem minim?

TAEM Abraham letem Lot for chusim land, Lot lukluk go long ples wea evri samting grow gud from hem garem plande wata and wea “olsem garden bilong Jehovah.” Luk olsem hem tingse datfala ples nao barava gud ples for famili bilong hem stap. Dastawe, ‘Lot chusim full Distrik bilong Jordan’ and hem go stap klosap long Sodom. Bat wei wea datfala ples luk naes, hem laea nomoa long Lot, bikos “olketa man bilong Sodom [wea] nogud tumas and barava sin againstim Jehovah” olketa stap klosap. (Genesis 13:7-13) Bihaen, Lot and famili bilong hem kasem olketa bigfala problem, and gogo, hem witim tufala dota bilong hem mas stap insaed wanfala cave. (Genesis 19:17, 23-26, 30) So samting wea Lot firstaem tingse hem barava gud, hem samting wea nating gud nomoa.

2 Olketa servant bilong God distaem savve lane from samting wea kasem Lot. Taem iumi need for disaedem samting, iumi mas luksavve long olketa danger wea maet stap, and tu, iumi mas careful nogud first samting wea iumi tingse hem gud hem giamanim iumi. Dastawe, Bible talem iumi for “no lusim wei for tingting gud.” (1 Peter 1:13) Greek word for diswan minim wei for “garem tingting wea kwaet and stedy, wea mekem man savve weim and ting raonem samting long stretfala wei, and mekem stretfala disison.” Bae iumi story raonem samfala samting wea savve kamap wea mekem iumi need for garem diskaen tingting.

Tingting Gud Bifor Man Disaed for Join Insaed Wanfala Bisnis

3. Why nao iumi need for tingting gud sapos samwan askem iumi for join insaed wanfala bisnis?

3 Tingim sapos wanfala gud man, maet wanfala brata long kongregeson, hem askem iu for join insaed wanfala bisnis. Maet man hia barava tingse disfala bisnis bae win and hem talem iu for kwiktaem duim samting nogud iu missim chance. Maet iu start for tingse diswan nao chance for mekem living for iu and famili bilong iu kamap moabeta, and tu, maet iu tingse diswan bae mekem iu fit for duim staka spiritual samting witim kongregeson. Bat, Proverbs 14:15 hem talem disfala warning: “Man wea no garem savve hem bilivim evri toktok, bat man wea kleva and careful hem tingting gud bifor hem duim samting.” Taem man startim wanfala niu bisnis, feeling for barava interest long datfala bisnis maet mekem hem no tingim olketa danger wea savve kamap, and tu, maet hem no ting raonem gud olketa problem wea maet kamap long future long datfala bisnis. (James 4:13, 14) Tru nao, taem man feisim kaen samting olsem hem barava need for tingting gud!

4. Hao nao iumi savve ‘tingting gud’ taem iumi ting raonem wanfala bisnis arrangement?

4 Man wea wise bae lukluk gud firstaem long wanfala bisnis bifor hem disaed for duim samting. (Proverbs 21:5) Plande taem, sapos man duim datwan bae hem luksavve long olketa danger wea hem no tingim firstaem. Tingim disfala example: Wanfala man laek for kaonem selen for bisnis bilong hem and hem sei sapos iu givim hem datfala selen bae hem givim iu bigfala profit. Maet iu tingse samting wea man hia talem hem barava gud, bat wanem nao olketa danger insaed datwan? Waswe, man wea kaonem datfala selen agree for peim bak nomata sapos bisnis brekdaon, or waswe, wei for peim bak kaon hem depend nomoa long wei wea bisnis hia hem gohed gud? Sapos olsem, waswe, iu willing for lusim datfala selen sapos bisnis hia brekdaon? And tu, maet iu ting raonem olketa kwestin olsem: “Why nao man askem selen from olketa man wanwan? Waswe, olketa bank tingse disfala bisnis hem isi for brekdaon dastawe olketa les for givim selen?” Wei for ting raonem gud olketa danger bae helpem iu for lukluk long evri saed bilong datfala bisnis arrangement.—Proverbs 13:16; 22:3.

5. (a) Wanem nao wise samting wea Jeremiah duim taem hem peim land? (b) Why nao hem gud for raetem evri samting saed long bisnis insaed wanfala agreement?

5 Taem profet Jeremiah peim land from kasin bilong hem, wea hem tu worshipim Jehovah, hem raetem wanfala agreement front long olketa narawan. (Jeremiah 32:9-12) Man wea wise bae mek sure hem raetem klia agreement for evri bisnis wea hem join insaed, nomata sapos diswan witim relative or brata long kongregeson.a Taem man raetem kliafala agreement wea hem redyim gud, datwan savve help for stopem olketa problem and mekem evriwan gohed for garem wan mind. Taem olketa problem saed long bisnis kamap midolwan olketa servant bilong Jehovah, plande taem hem bikos olketa no raetem wanfala agreement firstaem. Sorre tumas, olketa problem olsem savve mekem man feel nogud, kros, and wikdaon long spiritual wei.

6. Why nao iumi need for keakea nogud iumi greedy?

6 Iumi mas keakea tu nogud iumi greedy. (Luke 12:15) Taem man tingse hem bae kasem big selen maet hem no tingim olketa danger wea savve kamap from wei for join insaed wanfala bisnis wea isi for brekdaon. Nomata samfala wea garem olketa nambawan assignment long service bilong Jehovah, olketa tu foldaon long disfala trap. Bible talem disfala warning for iumi: “Living bilong iufala mas kamap free from wei for lovem selen, taem iufala satisfae long samting wea stap distaem.” (Hebrews 13:5) Taem wanfala Christian hem ting for join insaed wanfala bisnis, hem shud ting olsem, ‘Waswe, mi barava need for join insaed disfala bisnis?’ Wei for garem simpol laef, wea main samting insaed hem worship bilong iumi for Jehovah, hem bae protectim iumi from “plande nogud samting.”—1 Timothy 6:6-10.

Olketa Hard Samting wea Olketa Singol Christian Feisim

7. (a) Wanem nao samfala hard samting wea plande singol Christian feisim? (b) Hao nao wei for chusim marit partner hem join witim wei for loyal long God?

7 Plande servant bilong Jehovah barava laek for marit bat olketa no faendem yet eni marit partner. Long samfala kantri, samfala community savve putim hevi long olketa singol wan for marit. Bat, maet hem hard for olketa faendem eniwan insaed long truth. (Proverbs 13:12) Nomata olsem, olketa Christian luksavve hao wei for obeyim komand long Bible for maritim nomoa “man wea followim Lord” hem showimaot iumi loyal long Jehovah. (1 Corinthians 7:39) Olketa singol Christian mas no lusim wei for tingting gud from diswan bae mekem olketa strong for againstim olketa hevi and test olsem.

8. Wanem hevi nao datfala Shulammite gele hem kasem, and hao nao maet wanfala Christian woman distaem feisim semkaen samting?

8 Long buk bilong Song of Solomon, wanfala king laek maritim wanfala gele, wea olketa kolem hem Shulammite. Nomata gele hia hem lovem difren man, king iusim wei wea hem garem hae position, riches, and wei for story naes for trae hard for mekem datfala gele laekem hem. (Song of Solomon 1:9-11; 3:7-10; 6:8-10, 13) Sapos iu wanfala Christian woman, maet semkaen samting kasem iu tu. Maet wanfala man hem laekem iu, nomata iu nating interest long hem. Maet samwan long wakples, wea maet garem hae position, hem praisem iu evritaem, showimaot kaenfala fasin long iu, and laek story olowe witim iu. Keakea long kaen wei olsem. Samfala taem man duim diswan from hem laek kaen nomoa, bat, plande taem man duim diswan from hem garem nogud tingting. Iu mas “wanfala wall,” olsem datfala Shulammite gele. (Song of Solomon 8:4, 10) Barava rejectim eniwan wea iu nating interest long hem wea trae hard for frenim iu. Taem iu start waka, talem olketa wakfren bilong iu hao iu wanfala Jehovah’s Witness, and iusim evri chance for witness long olketa. Datwan bae protectim iu.

9. Wanem nao samfala danger wea savve kamap taem man frenim wanfala stranger long Internet? (Lukim tu box long page 31.)

9 Distaem plande Internet Web site stap for helpem singol pipol faendem marit partner. Samfala pipol ting diswan hem gud chance for savve long olketa nara pipol. Bat, plande danger stap saed long wei for fren witim wanfala stranger. Long Internet, hem hard for luksavve wanem nao tru and wanem nao laea. (Psalm 26:4) Samfala taem man savve sei hem wanfala servant bilong Jehovah bat hem laea nomoa. And tu, taem man fren long Internet, strongfala feeling for laekem each other savve kamap kwiktaem wea savve mekem man no disaed long wisefala wei. (Proverbs 28:26) So nomata long Internet or long eni nara wei, hem no wise for frenim samwan wea iu no savve hu nao hem.—1 Corinthians 15:33.

10. Hao nao olketa brata and sista savve encouragem olketa singol Christian?

10 Jehovah “showimaot kaenfala feeling” long olketa servant bilong hem. (James 5:11) Hem savve hao olketa hard samting wea olketa Christian wea laek marit feisim savve mekem olketa feel wikdaon samfala taem, and hem tinghae long wei wea olketa loyal. Hao nao olketa narawan savve encouragem olketa? Iumi shud praisem olketa evritaem from olketa obey and willing for givim olketa seleva. (Judges 11:39, 40) Iumi savve invaetem olketa tu taem iumi kaban tugeta for strongim each other. Waswe, iu savve duim diswan? Nara samting iumi savve duim tu hem for prea for olketa. Askem Jehovah for helpem olketa for balance long spiritual wei and for hapi taem olketa servem hem. Taem iumi showimaot interest, diswan showimaot iumi tinghae long olketa loyal wan hia olsem Jehovah tinghae long olketa.—Psalm 37:28.

Deal Witim Olketa Problem Saed Long Health

11. Taem man mas deal witim olketa bigfala problem saed long health, wanem nao samfala hard samting wea hem mas feisim?

11 Iumi savve wari tumas taem iumi or samwan wea iumi lovem garem bigfala problem saed long health! (Isaiah 38:1-3) Taem iumi lukaotem medicine, hem important for followim olketa Bible principle. Olsem example, olketa Christian careful for obeyim datfala komand from Bible for stap klia long blood, and tu, olketa stap klia long eni samting wea join witim spiritism. (Acts 15:28, 29; Galatians 5:19-21) Bat olketa wea no savve gud long olketa samting saed long medical maet feel konfius or fraet taem olketa need for chusim treatment. Wanem nao bae helpem iumi for no lusim wei for tingting gud long taem olsem?

12. Hao nao wanfala Christian savve garem balance tingting saed long medical treatment?

12 “Man wea kleva and careful hem tingting gud bifor hem duim samting,” wea minim hem duim research insaed Bible and olketa Christian pablikeson. (Proverbs 14:15) Long olketa kantri wea no staka doctor and hospital stap, maet hom medicine nomoa treatment wea pipol iusim. Sapos iumi laek for iusim medicine olsem, iumi savve kasem moa information abaotem datwan insaed The Watchtower April 15, 1987, page 26-9. Datfala article hem helpem iumi for luksavve long olketa danger wea savve kamap. Olsem example, maet iumi need for faendemaot firstaem olketa point olsem: Waswe, iu savve sapos datfala man wea bae givim hom medicine hem duim spiritism? Waswe, datfala treatment hem join witim wei for biliv hao sik and dae hem kamap bikos olketa god (or spirit bilong laen dadi) olketa kros long man, or from wanfala enemy hem poisonim man? Waswe, man wea mekem medicine hem prea, mekem sakrifaes, or olketa nara samting wea join witim spiritism for wakem datfala medicine, or hem talem man for duim datwan taem hem iusim medicine hia? (Deuteronomy 18:10-12) Wei for duim research olsem bae helpem iumi for followim disfala kaonsel from Jehovah: “Mek sure long evri samting; hol strong long samting wea gud.”b (1 Thessalonians 5:21) Diswan bae helpem iumi for garem balance tingting.

13, 14. (a) Hao nao iumi savve showimaot iumi balance for lukaftarem physical health bilong iumi? (b) Why nao iumi need for balance taem iumi story witim narawan abaotem health and olketa samting saed long medical?

13 Iumi mas balance saed long evri samting long laef, wea insaed diswan hem wei for lukaftarem physical health bilong iumi. (Philippians 4:5) Taem iumi lukaftarem health bilong iumi long wei wea balance diswan showimaot iumi tinghae long laef wea hem wanfala spesol present. Taem iumi garem olketa problem saed long health, hem stret for iumi duim samting. Bat, taem God “healim olketa nation,” long datfala taem nomoa bae iumi kasem perfect health. (Revelation 22:1, 2) Iumi mas careful nogud gogo iumi lusim olketa spiritual goal bilong iumi wea moa important from iumi tingting olowe abaotem physical health.—Matthew 5:3; Philippians 1:10.

14 Iumi need for balance tu taem iumi storyim health and olketa samting saed long medical witim olketa narawan. Hem shud no main samting wea iumi storyim taem iumi hipap tugeta long olketa Christian meeting and assembly. And tu, wei for disaedem samting saed long medical hem join witim olketa Bible principle, conscience bilong man, and wei wea hem fren witim Jehovah. Dastawe, iumi no showimaot love sapos iumi forcem tingting bilong iumi long wanfala brata or sista bilong iumi or putim hevi long hem for duim samting wea conscience bilong hemseleva stopem. Nomata hem gud for askem advaes bilong olketa mature wan insaed kongregeson, each Christian mas ‘karem responsibility bilong hemseleva’ saed long wei for disaed and “iumi wanwan bae givim ansa for iumiseleva long God.”—Galatians 6:5; Romans 14:12, 22, 23.

Taem Iumi Kasem Hevi

15. Hao nao olketa hevi savve affectim iumi?

15 Taem olketa loyal servant bilong Jehovah kasem olketa hevi diswan savve mekem olketa talem or duim samting wea no wise. (Ecclesiastes 7:7) Taem Job kasem bigfala hevi, tingting bilong hem no balance and Jehovah need for stretem tingting bilong hem. (Job 35:2, 3; 40:6-8) Nomata “Moses hem garem kwaet fasin winim evri nara man wea stap antap long graon,” wantaem hem feel nogud and no tingting gud bifor hem talem samting. (Numbers 12:3; 20:7-12; Psalm 106:32, 33) David hem barava kontrolem hemseleva for no killim dae King Saul, bat taem Nabal tok spoelem hem and singaotem nogud toktok long olketa man bilong hem, David hem kros tumas and datwan mekem hem no tingting gud. Taem Abigail kam story long David hem just kasem bak gud tingting bilong hem, from klosap nomoa hem duim wanfala bigfala mistek.—1 Samuel 24:2-7; 25:9-13, 32, 33.

16. Wanem nao savve helpem iumi for no duim samting wea iumi no tingting gud abaotem firstaem?

16 Maet iumi tu feisim samfala hevi wea savve mekem iumi no tingting gud. Sapos iumi ting raonem samting wea olketa narawan talem, olsem David duim, diswan savve helpem iumi for no duim samting wea iumi no tingting gud abaotem firstaem wea savve lead go long sin. (Proverbs 19:2) And tu, Bible talem disfala kaonsel for iumi: “Iu savve feel nogud bat iu mas no sin. Talemaot feeling bilong iu insaed heart bilong iu, long bed bilong iu, and stap kwaet.” (Psalm 4:4) Sapos iumi fit for duim, hem wise for weit go kasem taem feeling bilong iumi hem katdaon bifor iumi duim or disaedem samting. (Proverbs 14:17, 29) Iumi savve prea strong long Jehovah, “and peace bilong God wea winim evri tingting bilong man bae protectim heart and tingting bilong [iumi] thru long Christ Jesus.” (Philippians 4:6, 7) Disfala peace wea kam from God bae helpem iumi for kontrolem feeling bilong iumi and helpem iumi for no lusim wei for tingting gud.

17. Why nao iumi mas depend long Jehovah for helpem iumi for no lusim wei for tingting gud?

17 Nomata iumi barava trae hard for stap klia long danger and duim samting long wise wei, iumi evriwan savve mistek. (James 3:2) Maet iumi klosap for duim wanfala mistek and maet iumi nating luksavve long datwan. (Psalm 19:12, 13) And tu, from iumi man nomoa, iumi no garem raet and no fit for disaedem gogo bilong iumiseleva bat iumi needim help bilong Jehovah. (Jeremiah 10:23) Dastawe iumi barava thankiu long wei wea hem sei olsem long iumi: “Mi bae mekem iu for garem fasin for luksavve and teachim iu wei wea iu mas followim. Mi bae givim advaes and lukluk long iu.” (Psalm 32:8) Tru nao, witim help bilong Jehovah, bae iumi fit for no lusim wei for tingting gud.

[Footnotes]

a For moa information saed long olketa bisnis agreement, lukim Wastaoa, August 1, 1997, page 30-1; The Watchtower November 15, 1986, page 16-17; and Awake!, February 8, 1983, page 13-15, wea Olketa Jehovah’s Witness pablisim.

b Wei for duim diswan bae helpem tu olketa wea tingting for traem enikaen niu treatment.

Hao Nao Bae Iu Ansa?

Hao nao iumi savve no lusim wei for tingting gud

• sapos samwan askem iumi for join insaed wanfala bisnis?

• taem iumi lukaotem marit partner?

• taem iumi garem olketa problem saed long health?

• taem iumi kasem olketa hevi?

[Box on page 31]

Waswe, Iu Fit for Trustim?

Diswan hem samfala toktok saed long law for showimaot hao olketa wea mekem olketa Web site for singol pipol, olketa free from blame saed long olketa danger wea savve kamap:

“Nomata mifala barava traem best for mek sure pipol no laea abaotem hu nao olketa, no eni wei stap for barava savve.”

“Mifala kanduit sei information wea stap long disfala Web site hem tru, barava stret, or bae helpem man.”

“Olketa tingting, advaes, toktok, promis, or eni nara information or samting wea stap long disfala Web site hem bilong man wea raet kam nomoa . . . and maet man no fit for trustim.”

[Piksa long page 29]

“Man wea kleva and careful hem tingting gud bifor hem duim samting”

[Piksa long page 30]

Hao nao olketa Christian woman savve followim example bilong datfala Shulammite gele?

[Piksa long page 32]

“Mek sure long evri samting; hol strong long samting wea gud”

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem