Hao Nao Wei for Tingting Gud Savve Protectim Iu?
OLKETA bigfala wave barava luk spesol tumas, bat for olketa man wea waka long ship, olketa barava danger samting. Olketa big wave hia savve killim olketa dae.
Olsem tu, olketa servant bilong God maet feisim olketa hevi wea kamap moa big and wea savve winim olketa. Maet iu luksavve finis hao planti wave bilong olketa hevi and temptation bangam olketa Christian. Tru nao, iu bae want for winim olketa, barava disaed strong for no shiprek long spiritual wei. (1 Timothy 1:19) Wei for tingting gud hem barava important part bilong wei for defendim iuseleva. Wanem nao diswan, and hao nao man savve kasem?
Hebrew word mezim·mahʹ, wea olketa transleitim olsem “wei for tingting gud,” hem kam from narafala word wea minim “for mekem plan.” (Proverbs 1:4) Dastawe, samfala Bible transleitim mezim·mahʹ olsem “barava careful” or “fasin for savve wanem bae happen.” Thrifala Bible savveman Jamieson, Fausset and Brown minim mezim·mahʹ olsem wanfala “wei for careful wea mekem man missim nogud samting and faendem gud samting.” Diswan minim iumi need for ting raonem olketa samting wea bae kamaot from samting iumi duim, distaem, and long future. From iumi garem wei for tingting gud, iumi bae firstaem ting raonem best samting for duim, especially taem iumi mas disaedem important samting.
Taem man wea garem wei for tingting gud hem disaedem samting abaotem future or eni nara samting, firstaem, hem trae for tingim eni danger or nogud samting wea maet kamaot from wanfala disison. Bihaen hem luksavve long eni danger wea maet kamaot from datwan, hem tingim wei for hem savve missim datwan, and hem tingim tu hao living bilong hem and olketa wea hem kaban witim bae affectim samting hia. From hem duim olsem, hem savve planim samting long wei wea hem bae kasem gud samting, maet olketa blessing bilong God tu. Bae iumi tingim samfala example wea showimaot hao for duim diswan.
Stap Klia Long Trap Bilong Dirty Fasin
Taem wind hem blowim olketa strongfala wave for bangam front bilong wanfala ship, olketa kolem diswan hed sea. Crew bilong ship savve hao ship bae kapsaet sapos olketa no tanem ship for mekem olketa wave banga long front.
Iumi feisim semkaen samting, from iumi stap insaed world wea tingting olowe long sex. Evriday, olketa wave bilong olketa idea and piksa saed long sex bangam iumi. Iumi mas no ting nating long wei wea diswan savve affectim olketa normal feeling wea iumi garem saed long sex. Iumi mas iusim wei for tingting gud and feisim datfala temptation, winim wei for just drift go insaed danger samting.
Olsem example, planti taem olketa Christian man mas waka witim olketa wea no respectim olketa woman, and wea ting long olketa olsem samting for duim sex witim nomoa. Olketa wakman hia maet evritaem talem dirty toktok. Gogo, diswan savve putim olketa rong idea long mind bilong wanfala Christian.
Maet wanfala Christian woman need for waka for selen wea mekem hem mas deal witim olketa hardfala samting. Maet hem waka witim olketa man and woman wea no followim olketa sem standard saed long fasin. Maet wanfala man wea hem waka witim start for interest long hem. Firstaem, maet hem kaen long hem, and talem hao hem respectim olketa biliv bilong hem. Wei wea hem evritaem kaen long hem and laek story long hem savve muvim sista hia for laek fren witim hem long wei wea moa klos.
Olsem olketa Christian, hao nao wei for tingting gud savve helpem iumi sapos samting olsem hem kasem iumi? First samting, hem savve helpem iumi for luksavve long samting wea savve spoelem iumi long spiritual wei, and mek-tu samting, hem savve muvim iumi for duim stret samting. (Proverbs 3:21-23) Taem olketa samting olsem kamap, maet iumi need for showimaot klia long olketa wea iumi waka witim hao iumi garem olketa standard wea difren bikos long olketa biliv bilong iumi wea followim Bible. (1 Corinthians 6:18) Toktok bilong iumi and samting iumi duim savve barava mekem datwan hem klia. And tu, maet iumi need for careful long hao iumi deal witim olketa wea iumi waka witim.
Bat, olketa samting wea savve lead go long dirty fasin hem no kamap long ples wea iumi waka nomoa. Diswan savve kamap tu sapos hasband and waef letem olketa problem spoelem wei wea tufala garem wan mind. Wanfala traveling minister hem sei: “Wei wea marit hem brekdaon hem no just kamap nating. Maet tufala isisi lusim wei for feel klos, no story tugeta and no laek for spendem taem tugeta. From olketa no hapi long marit maet olketa aftarem olketa material samting for mekem olketa feel hapi. And from maet samfala taem nomoa olketa praisem each other, olketa start for interest long nara man or woman.”
Disfala minister wea garem savve hem sei tu: “Olketa wea marit shud evritaem ting raonem tugeta sapos eni samting hem start for spoelem wei wea olketa stap gud tugeta. Olketa shud planim hao olketa savve study, prea, and preach tugeta. Olketa bae barava kasem gudfala samting sapos olketa story long each other ‘long haos, long road, taem olketa leidaon, and taem olketa getap,’ olsem olketa mami and dadi duim witim pikinini.”—Deuteronomy 6:7-9.
Wei for Deal Witim Fasin wea No Fitim Christian
Wei for tingting gud savve helpem iumi for feisim olketa temptation, bat tu, hem savve helpem iumi for deal witim olketa problem wea kamap midolwan olketa Christian. Taem wind hem blowim olketa wave go long baksaed bilong ship, olketa kolem diswan sea wea followim ship. Olketa wave savve liftimap baksaed bilong ship and tanem hem long saed. Diswan mekem olketa wave bangam ship long saed bilong hem wea savve brekem datfala ship.
Iumi tu maet stap long danger from samting wea iumi no expectim. Iumi servem Jehovah witim olketa faithful Christian brata and sista bilong iumi “olsem wanfala team”. (Zephaniah 3:9) Sapos wanfala hia hem duim samting wea no fitim Christian, maet diswan luk olsem man hia brekem trust, and diswan savve mekem iumi feel nogud. Hao nao wei for tingting gud savve stopem iumi for lusim balance bilong iumi and for ova tumas for feel nogud?
Remember hao “no eni man hem no sin.” (1 Kings 8:46) So, hem shud no mekem iumi sapraes, sapos samfala taem wanfala Christian brata mekem iumi feel nogud. From iumi savve long diswan, iumi savve redyim iumiseleva for wei wea diswan bae happen and ting raonem hao iumi shud deal witim datwan. Wanem nao aposol Paul duim taem samfala Christian brata bilong hem tok daonem hem? Winim wei for lusim spiritual balance, hem disaed hao wei for Jehovah appruvim hem, hem moa important winim wei for eni man appruvim hem. (2 Corinthians 10:10-18) For garem tingting olsem bae helpem iumi for no kwiktaem feel nogud taem samwan duim nogud samting long iumi.
Hem olsem wei for bangam leg long samting. Taem diswan hem happen, maet for tu-thri minute iumi no savve ting stret. Bat bihaen pain hem katdaon, iumi savve stretem tingting bilong iumi and act normal. Olsem tu, iumi shud no duim samting stretawe sapos samwan duim or talem samting wea no kaen. Beta wei, stop and ting raonem nogud samting wea savve kamaot from wei for kwiktaem changem bak.
Malcolm, wea duim missionary waka for planti year explainim wanem hem duim taem samwan mekem hem feel nogud. “First samting mi duim hem for askem miseleva samfala kwestin olsem: Waswe, mi kros witim disfala brata bikos wei bilong hem difren from mi nomoa? Waswe, samting hem talem hem barava important? Waswe, wei wea mi feel nogud hem kamap moa big from mi sik long malaria? Bae mi feel difren bihaen tu-thri hour?” Olsem Malcolm hem faendem, planti taem raoa wea kamap hem no important and man savve forgetim datwan.a
Malcolm hem sei moa: “Samfala taem, nomata mi barava trae hard for stretem problem, nara brata hia go ahed for feel nogud and no laek fren witim mi. Mi trae for no letem diswan mekem mi wikdaon. Bihaen mi traem best bilong mi for stretem datfala problem, mi garem difren tingting abaotem datwan. Mi ting long diswan olsem samting wea gogo maet kamap gud bihaen, winim wei for tingse miseleva mas stretem. Mi bae no letem diswan for spoelem mi long spiritual wei or affectim wei wea mi fren witim Jehovah and olketa brata.”
Olsem Malcolm, iumi shud no letem nogud samting wea wanfala man duim for mekem iumi barava wikdaon. Long evri kongregeson planti naesfala brata and sista stap wea faithful. Hem mekem iumi hapi for wakabaot long Christian wei “tugeta” witim olketa. (Philippians 1:27) Wei for rememberim loving saport wea Father bilong iumi long heven givim bae helpem iumi tu for ting long olketa samting long stretfala wei.—Psalm 23:1-3; Proverbs 5:1, 2; 8:12.
No Lovem Olketa Samting Bilong World
Wei for tingting gud savve helpem iumi feisim nara hevi wea maet no showaot klia. Taem wind blowim olketa wave for bangam beam, or saed bilong ship, olketa kolem diswan wanfala beam sea. Taem weather hem normal, kaen sea olsem savve isisi pushim ship go difren. Bat, sapos wind hem barava strong, sea olsem savve kapsaetem ship.
Olsem tu, sapos iumi letem olketa samting bilong world for switim iumi, kaen living olsem wea aftarem olketa material samting savve pushim iumi go difren from olketa spiritual samting. (2 Timothy 4:10) Sapos iumi no careful, wei for lovem world maet gogo kosim iumi for lusim Christian wei. (1 John 2:15) Hao nao wei for tingting gud savve helpem iumi?
First samting, hem bae helpem iumi for savve long olketa danger wea iumi maet feisim. World hem iusim enikaen trik and teknik for switim iumi. Hem apim evritaem wankaen living wea hem sei evriwan mas aftarem—kaen stael living bilong olketa wea rich, olketa movie star, and olketa wea luk olsem olketa win long living. (1 John 2:16) World hem talem hao sapos iumi olsem, evriwan, especially olketa neiba and fren bae barava appruvim and tinghae long iumi. Wei for tingting gud bae protectim iumi from diswan, long wei for remindim iumi hao hem important ‘for free from wei for lovem selen,’ bikos Jehovah promisim iumi hao ‘hem bae nating lusim iumi.’—Hebrews 13:5.
Mek-tu samting, wei for tingting gud bae stopem iumi for followim olketa wea “lusim truth.” (2 Timothy 2:18) Hem barava hard for no agree witim olketa wea iumi bin laekem and trustim. (1 Corinthians 15:12, 32-34) Nomata sapos olketa wea finis for followim Christian wei no barava affectim iumi tumas, diswan savve holem iumi bak long spiritual wei and gogo mekem iumi stap insaed danger. Iumi savve olsem wanfala ship wea lelebet steer rong. Sapos man wea steer no stretem, ship bae barava missim evribit ples wea olketa go for hem.—Hebrews 3:12.
Wei for tingting gud bae helpem iumi for luksavve hao nao iumi stap long spiritual wei distaem, and hao nao bae spiritual saed bilong iumi long future. Maet iumi luksavve long need for share long olketa Christian waka long wei wea moa big. (Hebrews 6:11, 12) Lukim wei wea wanfala young Witness hem iusim wei for tingting gud for helpem hem aftarem olketa spiritual goal: “Mi garem chance for garem laef waka olsem wanfala niusman. Mi barava interest for duim diswan, bat mi rememberim datfala scripture long Bible wea sei ‘world hem redy for finis’ bat ‘man wea duim will bilong God bae stap for olowe.’ (1 John 2:17) Mi tingim hao samting wea mi duim long laef bilong mi shud showimaot samting wea mi bilivim. Parents bilong mi lusim Christian wei finis, and mi no laek for followim example bilong olketa. So mi disaed for followim living wea garem purpose and mi waka full-taem long ministry olsem wanfala regular pioneer. From mi duim diswan for fofala year finis, mi feel satisfae and savve hao mi mekem gudfala disison.”
Win for Feisim Big Wind Long Spiritual Wei
Why nao hem barava important for garem wei for tingting gud distaem? Crew bilong ship mas luksavve long olketa saen bilong danger, especially taem olketa lukim olketa bigfala cloud start for kamap long skae. Sapos hem start for cold and wind hem kamap moa big, olketa redyim evri samting long ship for barava big wind and raf sea. Olsem tu, iumi mas redyim iumiseleva for feisim olketa bigfala hevi wea olsem big wind bilong cyclone taem disfala wicked world hem gogo for end. Fasin bilong pipol long world hem barava go daon and ‘olketa wicked man and man for giaman kamap worse.’ (2 Timothy 3:13) Olsem crew bilong ship mas evritaem lisin long radio for savve long weather, iumi mas obeyim olketa profesi warning insaed Word bilong God.—Psalm 19:7-11.
Taem iumi iusim wei for tingting gud, iumi followim datfala savve wea lead go long laef olowe. (John 17:3) Iumi bae fit for luksavve long olketa problem wea bae kamap and disaed hao for deal witim olketa. Long wei olsem, iumi bae barava redyim iumiseleva for no lusim Christian wei, and iumi savve putim wanfala “gudfala faondeson for future” long wei for markem and aftarem olketa spiritual goal.—1 Timothy 6:19.
Sapos iumi lukaotem wisdom wea helpem man and wei for tingting gud, iumi no need “for fraet long eni nogud samting wea seknomoa happen.” (Proverbs 3:21, 25, 26) Promis bilong God savve comfortim iumi: “Taem wisdom go insaed long heart bilong iu and soul bilong iu barava laekem savve, wei for tingting gud bae gardim iu, fasin for luksavve bae protectim iu.”−Proverbs 2:10, 11.
[Footnote]
a Olketa Christian shud trae for apim peace, long wei for followim kaonsel long Matthew 5:23, 24. Sapos samting wea happen hem join witim wei for duim serious sin, olketa shud trae for helpem brata bilong olketa olsem Matthew 18:15-17 talem. Lukim Wastaoa bilong October 15, 1999, page 17-22.
[Piksa long page 23]
Wei for story tugeta evritaem bae buildimap marit