Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—September
SEPTEMBER 3-9
GUD SAMTING FROM BIBLE | JOHN 1-2
“Jesus Duim Firstfala Mirakol”
(John 2:1-3) Long mek-thri day wanfala marit hem gohed long Caʹna long Galʹi·lee and mami bilong Jesus hem stap long datfala marit. 2 Olketa invaetem Jesus and olketa disaepol tu for kam long datfala marit. 3 Taem wine hem finis, mami bilong Jesus sei long hem: “Olketa no garem eni wine nao ia.”
Christ Showimaot Paoa Bilong God
3 Firstfala mirakol wea Jesus duim hem long wanfala marit feast long Cana. Maet from staka pipol nao kam long datfala marit, wine wea olketa garem hem no inaf for evriwan. Datwan savve kamap samting wea bae mekem tufala wea marit feel shame, bikos tufala nao garem responsibility for provaedem evri samting for marit feast. Mary, wea hem mami bilong Jesus tu kam long datfala marit feast. Taem Mary askem Jesus for helpem tufala wea marit, waswe, hem bikos hem bilivim Jesus garem paoa for duim mirakol for helpem tufala? Iumi no barava sure. Bat, masbi Mary hem ting raonem evri profesi abaotem son bilong hem, and hem savve olketa bae kolem Jesus “Son bilong Barava Haefala God.” (Luke 1:30-32; 2:52) Wanem iumi sure long hem nao Mary and Jesus laek for helpem tufala hia wea marit. So Jesus duim mirakol for mekem samting olsem 100 gallon wata for kamap “gudfala wine.” (Readim John 2:3, 6-11.) Jesus no need for duim datfala mirakol. Bat hem duim bikos hem tingim pipol, and hem followim wei bilong Dadi bilong hem wea kaen tumas.
(John 2:4-11) Jesus sei long hem: “Datwan hem no wari bilong iumi ia! Hem no kasem taem bilong mi yet.” 5 Mami bilong Jesus sei long olketa wea waka long datfala marit: “Eni samting wea hem talem, iufala duim nao.” 6 Sixfala big botol wea olketa wakem long ston hem stap long there. Wata insaed olketa botol hia hem for wasim hand followim kastom bilong olketa Jew. Olketa savve putim maet twelv or seventin gallon wata insaed wanfala botol hia. 7 Jesus sei long olketa: “Iufala tekem kam wata and fulimap olketa botol hia.” So olketa fulimap gud nao. 8 Hem sei long olketa: “Iufala tekem lelebet long diswan and go givim long bigman bilong disfala marit feast.” So olketa tekem go nao. 9 Datfala bigman hem teistim nao wata hia wea kamap wine. Olketa wea givim datwan long hem savve long wea nao olketa tekem wine hia, bat datfala bigman bilong marit feast no savve. So hem kolem kam datfala man wea marit, 10 and sei long hem: “Hem wei bilong pipol for givim gudfala wine firstaem long pipol for drinkim, then taem pipol drunk, olketa givim wine wea no mas gud. Bat iu keepim gudfala wine for givim long pipol distaem.” 11 Jesus duim disfala first mirakol bilong hem long Caʹna long Galʹi·lee. Diswan showimaot paoa wea hem garem and olketa disaepol biliv long hem.
Firstfala Mirakol Bilong Jesus
Datwan hem firstfala mirakol bilong Jesus. Taem olketa disaepol lukim diswan, olketa barava biliv long hem. Bihaen, Jesus witim mami and olketa haf brata bilong hem olketa go long Capernaum, wanfala taon long north saed long Sea long Galilee.
Faendem Gudfala Point
(John 1:1) Long bifor kam, taem God no wakem olketa nara samting yet, Word hem stap, and Word hem stap witim God, and Word hem wanfala god.
nwtsty study note long Joh 1:1
Word: Or “Logos.” Greek word hem, ho loʹgos. Long disfala verse Logos hem wanfala title, and datfala word hem stap tu long Joh 1:14 and Re 19:13. John showimaot hao disfala title hem for Jesus. Jesus garem disfala title bifor hem kam long earth, taem hem wanfala spirit yet. Hem garem title hia taem hem duim ministry bilong hem long earth olsem perfect man, and tu, bihaen hem go bak long heven. Jesus hem Word bikos hem talem olketa toktok bilong God, wea minim hem man wea God markem for talem information and instruction long olketa angel and olketa man. So bifor Jesus kam long earth, luk olsem hem garem waka for talem olketa man information and olketa instruction from God.—Ge 16:7-11; 22:11; 31:11; Ex 3:2-5; Jg 2:1-4; 6:11, 12; 13:3.
stap witim: Greek word hia minim stap klosap long narawan or fren witim narawan. Toktok hia showimaot John storyim tufala difren man, wea hem nao datfala Word and trufala God Jehovah.
Word hem wanfala god: Or “Word hem olsem wanfala god.” Toktok bilong John hia showimaot samting abaotem datfala “Word” (Greek, ho loʹgos; lukim study note for Word long disfala verse), wea hem nao, Jesus Christ. Datfala Word hem garem barava hae position bikos hem firstborn bilong God. Hem waka tugeta witim God for wakem evri nara samting. Dastawe, Bible kolem hem “wanfala god” and sei hem “olsem God.” Staka Bible transleitim disfala verse olsem “Word hem God,” bikos olketa sei Jesus hem Olmaeti God. Bat olketa gudfala reason hem stap for sei John no bilivim Word hem Olmaeti God taem hem raetem datwan. Tokok bifor diswan and toktok bihaen diswan long verse 2 talem klia “Word hem stap witim God.” And tu, Greek word the·osʹ stap thrifala taem long verse 1 and 2. Long first and mek-thri taem wea the·osʹ hem stap, hem garem Greek word wea minim “datfala.” Long mek-tu taem wea the·osʹ stap, Greek word for “datfala” no stap. Plande Bible savveman sei datwan hem important for tingim. Taem “datfala” stap bifor the·osʹ hem storyim Olmaeti God. Bat taem “datfala” no stap bifor the·osʹ, datfala word the·osʹ storyim position bilong “Word.” Dastawe, plande Bible transleison long English, French, and German transleitim datfala verse olsem Niu World Bible, wea showimaot “Word” hem “wanfala god or olsem God.” Samfala barava old Bible long Coptic languis wea olketa transleitim long samting olsem mek-thri and mek-foa century C.E., transleitim firstfala the·osʹ long Joh 1:1 long wei wea difren from mek-tu the·osʹ long datfala verse. Hao olketa transleitim datwan showimaot “Word,” hem olsem God, no Olmaeti God. Col 2:9 sapotim diswan bikos hem sei “evri wei bilong God hem barava showaot long Christ.” And olsem 2Pe 1:4 storyim, nomata olketa wea bae rul witim Christ tu bae “kasem glory bilong God.” And tu, Septuagint transleison iusim the·osʹ for tufala Hebrew word ʼel and ʼelo·himʹ, wea minim God. Luk olsem tufala word hia minim “Man wea Maeti and Man wea Strong.” Bible iusim tufala word hia for olmaeti God, olketa nara god, and olketa man. (Lukim study note long Joh 10:34.) Wei for kolem Word “wanfala god” or “wanfala man wea maeti” hem fitim profesi long Aesaea 9:6, wea sei Messiah bae garem title olsem “God hu hem i strong tumas” (no “Olmaeti God”) and hem bae kamap “Dadi hu hemi stap olowe” for evriwan wea garem privilege for stap anda long hem. Messiah bae olsem bikos hem nao samting wea Dadi bilong hem, ‘Lod Jehovah wea garem evri paoa’ bae laekem tumas for kamap.—Aesaea 9:7.
(John 1:29) Long next day John lukim Jesus kam long hem and hem sei: “Lukim go man ia, hem nao Pikinini Sheepsheep bilong God wea aotem sin bilong evri pipol long disfala world!
nwtsty study note long Joh 1:29
Pikinini Sheepsheep bilong God: Bihaen Jesus hem baptaes and kam bak from ples wea Devil traem hem, John Baptaesa kolem hem “Pikinini Sheepsheep bilong God.” Datfala toktok stap long Joh 1:29 and Joh 1:36 nomoa. Hem fitim for markem Jesus witim wanfala pikinini sheepsheep. Long Bible, man savve sakrifaesim sheepsheep for kavarem sin bilong hem and for God acceptim hem. Diswan hem piksarem sakrifaes wea Jesus bae duim taem hem givim perfect laef bilong hem for sevem olketa man. John Baptaesa savve gud long olketa Hebrew Scripture. So taem hem sei “Pikinini sheepsheep bilong God,” maet hem tingim datfala sheepsheep wea Abraham sakrifaesim for changem Isaac. (Jenesis 22:13) Maet hem tingim tu pikinini sheepsheep wea olketa Israelite sakrifaesim long Egypt for sevem firstborn bilong olketa (Eksodas 12:1-13), or maet hem tingim datfala man sheepsheep wea olketa sakrifaesim long altar bilong God long Jerusalem evri morning and evri evening. (Eksodas 29:38-42) Maet John hem tingim tu profesi wea Isaiah talem wea Jehovah hem sei ‘wakaman bilong mi bae olketa tekem go olsem yangfala sipsip for busarem.’ (Aesaea 52:13; 53:5, 7, 11) Taem aposol Paul raetem firstfala leta bilong hem for olketa long Corinth, hem sei Jesus hem “Pasova sheepsheep bilong iumi.” (1Co 5:7) Aposol Peter storyim spesol blood bilong Christ olsem blood bilong “wanfala pikinini sheepsheep wea hem no sik and no eni kill long body bilong hem.” (1Pe 1:19) And winim 25 taem, buk bilong Revelation storyim Jesus wea hem kasem glory olsem “datfala Pikinini Sheepsheep.”—Samfala example hem olsem: Re 5:8; 6:1; 7:9; 12:11; 13:8; 14:1; 15:3; 17:14; 19:7; 21:9; 22:1.
SEPTEMBER 10-16
GUD SAMTING FROM BIBLE | JOHN 3-4
“Jesus Preach Long Wanfala Samaritan Woman”
(John 4:6, 7) Well bilong Jacob hem stap long there. Long samting olsem mek-six hour, Jesus hem taed so hem sidaon saed long datfala well. 7 Wanfala woman bilong Sa·marʹi·a hem kam for tekem wata. Jesus sei long hem: “Mi laekem wata for drink.”
nwtsty study note long Joh 4:6
hem taed: No eni nara verse long Bible sei Jesus “hem taed.” Datwan hem long midolday. Long morning hem wakabaot farawe, start kam long area long daon long Jordan Valley long Judea and hem klae go ap for Sychar long Samaria, wea datwan hem winim 900 meter hae winim Jordan Valley.—Joh 4:3-5.
(John 4:21-24) Jesus sei long hem: “Woman, bilivim samting wea mi talem iu. Bae wanfala taem hem kam wea iufala bae no worshipim God long disfala maunten and bae no worshipim hem long Jerusalem tu. 22 Iufala no savve hu nao iufala worshipim bat mifala savve hu nao mifala worshipim, bikos olketa Jew nao first wan wea garem chance for sev from olketa nao first wan for savve long wanem God bae duim for sevem pipol. 23 Bat wanfala taem bae kam, and taem hia hem start distaem, wea olketa wea worshipim God long stretfala wei bae worshipim hem followim holy spirit and followim samting wea tru. God lukaotem kaen pipol olsem for worshipim hem. 24 God hem wanfala Spirit, and olketa wea worshipim hem mas worshipim hem followim holy spirit and followim samting wea tru.”
(John 4:39-41) Plande pipol bilong Sa·marʹi·a long datfala taon biliv long hem bikos long toktok bilong datfala woman wea sei: “Hem savve long evri samting abaotem mi.” 40 So taem pipol bilong Sa·marʹi·a kam long hem, olketa askem hem for stap witim olketa, and hem stap long there for tufala day. 41 Plande pipol moa biliv long hem bikos long samting wea hem talem,
Faendem Gudfala Point
(John 3:29) Taem man hem maritim gele, disfala gele hem waef bilong hem nao. Bat fren bilong datfala man wea marit hem hapi tumas taem hem standap klosap long hem and herem toktok bilong hem. Dastawe mi barava hapi tumas.
nwtsty study note long Joh 3:29
fren bilong datfala man wea marit: Long bifor kam, wanfala klos fren bilong man wea bae marit hem duim olketa samting for datfala marit saed long law, and hem duim bigfala waka saed long wei for arrangem datfala marit. Pipol ting long hem olsem man wea stretem datfala marit. Long day for wedding, sekson wea gogo for datfala marit bae arrive long haos bilong man wea bae marit or long haos bilong dadi bilong hem for enjoyim marit feast. Taem datfala feast gohed, man hia bae hapi for herem ‘toktok bilong man wea bae marit’ taem hem story witim datfala gele, bikos hem bae feel olsem hem duim gud waka bilong hem. John Baptaesa sei hem nao datfala “fren bilong man wea marit.” So Jesus hem datfala man wea marit and datfala gele piksarem olketa disaepol bilong hem. John Baptaesa redyim pipol for datfala Messiah long wei for introducem olketa long Jesus. (Joh 1:29, 35; 2Co 11:2; Eph 5:22-27; Re 21:2, 9) John duim gud waka bilong hem for introducem staka disaepol long Jesus. So Jesus nao kamap man wea pipol followim, no John. Dastawe John hem sei: “Waka wea datfala man duim mas kamap big, bat waka wea mi duim mas gogo daon nao.”—Joh 3:30.
(John 4:10) Jesus sei long hem: “Iu no savve long datfala present from God and iu no savve long man wea sei long iu, ‘Mi laekem wata for drink.’ Sapos iu savve, bae iu askem hem and hem bae givim iu wata wea savve mekem man laef.”
nwtsty study note long Joh 4:10
wata wea savve mekem man laef: Disfala Greek toktok storyim wanfala wata wea ran, wanfala spring wata, or fresh wata wea kam from wanfala well wea staka spring wata nao go insaed. Wata hia hem difren from wata wea stap longtaem finis insaed wanfala tank. Long Levitikas 14:5, Hebrew toktok for “springwata” hem minim “wata wea savve mekem man laef.” Long Jeremaea 2:13 and 17:13, hem sei datfala springwata, wea minim tokpiksa “wata wea mekem man laef,” hem kam from Jehovah. Taem Jesus story witim datfala woman bilong Samaria, hem storyim datfala “wata wea savve mekem man laef” long tokpiksa wei, bat luk olsem long firstaem, woman hia tingse datwan hem wanfala really wata.—Joh 4:11.
SEPTEMBER 17-23
GUD SAMTING FROM BIBLE | JOHN 5-6
“Garem Stretfala Reason for Followim Jesus”
(John 6:9-11) “Wanfala smol boy long hia hem garem faevfala bred and tufala smol fish. Bat hard for diswan fitim staka pipol olsem!” 10 Jesus hem sei: “Talem pipol hia for sidaon.” Full area hia hem grass so evriwan sidaon nao. Namba bilong olketa man wea stap hem samting olsem 5,000. 11 So Jesus tekem olketa bred hia, hem prea, and hem givim long evriwan wea sidaon long there, and nomata haomas smol fish olketa laekem bat hem givim long olketa tu.
nwtsty study note long Joh 6:10
namba bilong olketa man wea stap hem samting olsem 5,000: Gospel bilong Matthew nomoa hem sei “witim olketa woman and pikinini tu” taem hem raet abaotem diswan. (Mt 14:21) So maet namba bilong olketa wea Jesus duim mirakol for feedim olketa, hem barava winim 15,000.
(John 6:14) Taem olketa man lukim olketa mirakol wea hem duim, olketa sei: “Masbi disfala man nao datfala profet wea olketa Holy Raeting sei bae hem kam long world.”
(John 6:24) Taem pipol hia no lukim Jesus and olketa disaepol bilong hem, olketa go insaed olketa boat hia and go long Ca·perʹna·um for lukaotem Jesus.
nwtsty study note long Joh 6:14
datfala profet: Staka Jew long first century C.E. tingse Messiah nao datfala profet olsem Moses, wea Diutronomi 18:15, 18 storyim. Long disfala verse, luk olsem datfala toktok kam long world storyim wei wea pipol weitim Messiah for showaot. John nomoa raet abaotem samting wea disfala verse storyim.
(John 6:25-27) Taem olketa kasem narasaed and faendem Jesus, olketa sei: “Teacher, wanem taem nao iu kasem long hia?” 26 Jesus sei long olketa: “Mi talem iufala tru samting, Iufala lukaotem mi bikos iufala kaikaim bred and iufala fulap, no bikos iufala lukim olketa mirakol. 27 Iufala mas no waka for kaikai wea savve rotten, bat iufala mas waka for kaikai wea no savve rotten and wea mekem man laef olowe. Son bilong man nao bae givim disfala kaikai long iufala bikos God, wea hem nao Dadi, hem showimaot finis hem hapi long hem.”
(John 6:54) Man wea kaikaim body bilong mi and drinkim blood bilong mi bae kasem laef olowe and bae mi mekem hem laef bak long day for judgem pipol.
(John 6:60) Plande disaepol wea herem diswan sei: “Disfala toktok hem here nogud tumas, bae hu nao laek herem?”
(John 6:66-69) From diswan plande long olketa disaepol go bak for duim olketa samting wea olketa duim bifor and no laek followim hem nao. 67 Jesus sei long twelvfala aposol: “Waswe long iufala, iufala laek go tu?” 68 Simon Peter hem sei: “Lord, no eniwan moa for mifala followim. Toktok bilong iu nomoa savve mekem man laef olowe 69 and mifala biliv and barava savve iu nao datfala Holy Man wea God sendem kam.”
nwtsty study note long Joh 6:27, 54
kaikai wea savve rotten . . . kaikai wea no savve rotten and wea mekem man laef olowe: Jesus savve samfala pipol kam long hem bikos olketa laek kasem samting for olketa seleva nomoa. Physical kaikai savve mekem man laef evri day, bat “kaikai” from Bible bae mekem man savve laef for olowe. Jesus encouragem olketa wea lisin long hem for waka for “kaikai wea no savve rotten and wea mekem man laef olowe,” wea minim olketa mas traem best for strongim spiritual saed bilong olketa and for showimaot faith long samting wea olketa lanem.—Mt 4:4; 5:3; Joh 6:28-39.
kaikaim body bilong mi and drinkim blood bilong mi: Olketa nara verse long chapter 6 showimaot olketa wea kaikai and drink, olketa duim long tokpiksa wei taem olketa showimaot faith long Jesus Christ. (Joh 6:35, 40) Jesus talem datfala toktok long 32 C.E., so hem no storyim Evening Kaikai Bilong Lord, bikos datwan hem start long year bihaen. Hem talem datwan no longtaem bifor datfala “Pasova bilong olketa Jew.” (Joh 6:4) So luk olsem olketa wea herem datfala toktok bae tingim datfala Pasova wea klosap for start and hao blood bilong pikinini sheepsheep hem sevem laef bilong olketa Israelite long naet wea olketa lusim Egypt. (Eksodas 12:24-27) Jesus showimaot blood bilong hem bae olsem blood bilong datfala sheepsheep bikos hem bae givim chance long olketa disaepol for kasem laef olowe.
Iumi Bae Wakabaot Long Nem Bilong God Bilong Iumi, Jehovah
13 Nomata olsem, olketa pipol followim Jesus, and olsem John hem talem, olketa faendem hem long “narasaed bilong sea.” Why nao olketa followim hem bihaen hem lusim olketa from hem no laek for kamap king? Plande long olketa showimaot olketa garem physical tingting taem olketa story abaotem olketa material samting wea Jehovah provaedem long wilderness long taem bilong Moses. Reason why olketa storyim datwan hem bikos long tingting bilong olketa, Jesus shud gohed provaedem kaikai for olketa. Jesus luksavve long rong tingting wea olketa garem and start for teachim olketa spiritual truth long olketa wea savve stretem tingting bilong olketa. (John 6:17, 24, 25, 30, 31, 35-40) Bat, samfala komplen abaotem hem, especially taem hem talem disfala tokpiksa long olketa: “Mi talem iufala stret, Sapos iufala no kaikaim body bilong Son bilong man and drinkim blood bilong hem, iufala bae no garem laef. Man wea kaikaim body bilong mi and drinkim blood bilong mi bae garem laef olowe, and mi bae resurrectim hem long last day.”—John 6:53, 54.
14 Plande taem, olketa tokpiksa bilong Jesus muvim pipol for showimaot sapos olketa really laek for wakabaot witim God or nomoa. Disfala tokpiksa hem olsem tu. Pipol garem barava strongfala feeling abaotem datwan. Bible hem sei: “Plande disaepol bilong hem, taem olketa herem diswan, olketa sei: ‘Disfala toktok hem nogud tumas; hu nao laek for lisin long kaen toktok olsem?’” Jesus gohed for explainim hao olketa shud trae for luksavve long spiritual mining bilong samting wea hem talem. Hem sei: “Spirit nao hem givim laef; body hem iusles nomoa. Olketa samting mi talem long iufala hem spirit and laef.” Nomata olsem, staka no laek for lisin, and Bible sei: “From diswan plande long olketa disaepol bilong hem go bak long olketa samting bilong bifor and no followim hem moa.”—John 6:60, 63, 66.
Faendem Gudfala Point
(John 6:44) Hard for eniwan kam long mi sapos Dadi wea sendem mi kam hem no leadim hem kam long mi firstaem. Bae mi mekem man olsem for laef bak long day for judgem pipol.
nwtsty study note long Joh 6:44
leadim hem kam long mi: Samfala taem Bible savve iusim datfala Greek word wea iumi transleitim “leadim” taem olketa storyim wei for pullim kam wanfala net wea fulap long olketa fish. (Joh 21:6, 11) Bat hem no minim God hem pullim pipol kam long hem wea no interest for kam long hem. Disfala word savve minim “kasem interest” and taem Jesus talem datwan maet hem tingim toktok long Jer. 31:3, NW. Jehovah hem sei long pipol bilong hem: “Love bilong mi nao hem pullim iufala kam long mi.” (Datfala Septuagint Bible iusim sem Greek word long hia.) Joh 12:32 showimaot Jesus hem leadim olketa man kam long hem long wei olsem. Bible showimaot Jehovah hem letem man nao for disaedem staka samting. Evriwan savve chus for worshipim Hem or nomoa. (Diutronomi 30:19, 20) Long isisi wei, Jehovah hem leadim kam long hem olketa wea showimaot olketa laekem laef olowe. (Sams 11:5; Provebs 21:2; Ac 13:48) Jehovah iusim message long Bible and holy spirit for leadim pipol kam long hem. Long Joh 6:45, hem talem toktok from datfala profesi long Aesaea 54:13 abaotem olketa wea God leadim olketa kam long hem.—Comparem Joh 6:65.
(John 6:64) Bat samfala long iufala no bilivim mi.” Jesus savve finis hu nao olketa wea no biliv long hem and hu nao man wea bae givim hem go long enemy.
nwtsty study note long Joh 6:64
Jesus savve finis . . . hu nao man wea bae givim hem go long enemy: Jesus hem story abaotem Judas Iscariot. Hem prea long God for full naet bifor hem chusim 12-fala aposol bilong hem. (Lu 6:12-16) So long firstaem, Judas hem faithful long God. Bat Jesus hem savve finis from olketa profesi long olketa Hebrew Scripture, wanfala hia bae givim hem go long enemy. (Sams 41:9; 109:8; Joh 13:18, 19) Taem Judas start for garem nogud tingting, Jesus, wea hem savve long heart and tingting bilong man, luksavve Judas hem change. (Mt 9:4) From God hem savve long olketa samting wea bae kamap long future, hem savve finis wanfala fren bilong Jesus wea hem trustim, bae no faithful and givim hem go long enemy. Bat taem iumi tingim olketa gudfala wei bilong God and hao hem deal witim pipol, hem no fitim for sei God disaedem finis Judas nao hem man wea bae againstim Jesus.
SEPTEMBER 24-30
GUDFALA SAMTING FROM BIBLE | JOHN 7-8
“Jesus Mekhae Long Dadi Bilong Hem”
(John 7:15-18) Olketa bigman bilong olketa Jew sapraes long diswan and sei: “Man hia nating skulim diswan nomoa ia! Hao nao hem savve long olketa samting olsem?” 16 Jesus hem sei long olketa: “Samting wea mi teachim long pipol hem no bilong mi bat hem bilong God wea sendem mi kam. 17 Sapos man laek for duim samting wea God laekem, hem bae savve sapos samting wea mi teachim hem kam from God or hem from tingting bilong miseleva. 18 Man wea talem tingting bilong hemseleva hem laekem nomoa for pipol mekhae long hem. Bat man wea laek for mekhae long man wea sendem hem kam, hem talem tru samting, and evri samting hem duim hem stret and gud.
cf-E 100-101 par. 5-6
“Olketa Holy Raeting Talem Finis”
5 Jesus laekem pipol for savve hu nao givim message long hem wea hem talemaot. Hem sei: “Samting wea mi teachim long pipol hem no bilong mi bat hem bilong God wea sendem mi kam.” (John 7:16) Long narataem hem sei: “Mi no savve duim eni samting followim tingting bilong miseleva, bat mi storyim nomoa samting wea Dadi teachim long mi.” (John 8:28) And tu, hem sei: “Olketa samting wea mi talem long iufala, hem no from tingting bilong miseleva bat Dadi wea mitufala wan mind, hem nao duim waka bilong hem.” (John 14:10) Wanfala wei wea Jesus showimaot hem followim samting wea hem talem hia, hem long wei wea hem evritaem talem toktok from olketa Holy Raeting.
6 Jesus quotem or talem samfala toktok from staka buk long olketa Hebrew Scripture. Maet iu laek for savve why insaed thri and haf year wea Jesus hem preach and teach long pablik, hem no talem toktok from evri buk bilong olketa Holy Raeting wea stap long datfala taem. Maet hem duim olsem. Bat tingim, Bible storyim nomoa smol haf long staka samting wea Jesus duim and talem. (John 21:25) Hem savve tek tu-thri hour nomoa for readim evri samting wea Jesus talem. Tingim sapos iu storyim God and Kingdom bilong hem for tu-thri hour nomoa and insaed datfala taem iu win for talem toktok from winim haf long olketa buk bilong olketa Hebrew Scripture! And tingim tu, staka taem Jesus no garem olketa scroll for readim taem hem talem toktok bilong wanfala scripture. Taem hem talem datfala Sermon long Maunten, hem talem toktok from staka long olketa Hebrew Scripture wea hem baeheartim nomoa!
(John 7:28, 29) Then taem Jesus gohed for teach long temple, hem tok big olsem: “Iufala savve long mi and iufala savve tu wea nao mi kam from. Man wea sendem mi kam hem tru, and iufala no savve long hem. 29 Mi savve long hem, bikos mi man for toktok for hem, and hem nao sendem mi kam.”
(John 8:29) Man wea sendem mi kam hem stap witim mi. Hem no lusim mi bikos mi evritaem duim samting wea hem laekem.”
Letem Holy Spirit Leadim Iu and No Disfala World
19 Obeyim Jehovah long evri samting. Jesus evritaem duim wanem Dadi bilong hem laekem. Long wanfala taem, samting wea Jesus laek duim hem difren from wanem Dadi bilong hem laekem. Nomata olsem, hem sei long Dadi bilong hem: “No duim samting wea mi laekem, [bat] duim nomoa samting wea iu nao laekem.” (Luke 22:42) Tingim diswan: ‘Waswe, mi obeyim God nomata long taem wea hem no isi?’ For kasem laef, iumi mas obeyim God long evri samting bikos God nao wakem iumi and mekem iumi gohed for laef. (Ps. 95:6, 7) Hard for God hapi long iumi sapos iumi no obeyim hem.
Faendem Gudfala Point
(John 7:8-10) Iufala go long datfala hipap. Bae mi kam bihaen bikos hem no kasem taem bilong mi yet ia.” 9 Bihaen hem talem datwan long olketa, hem stap nomoa long Galʹi·lee. 10 Taem olketa brata bilong hem go finis long datfala hipap, hem go tu, bat hem go haed.
w07-E 2/1 6 par. 4
Why Nao Hem Gud For Talem Tru Samting?
Wanem example nao Jesus showimaot long diswan? Wantaem, Jesus story witim samfala man wea no disaepol bilong hem. Olketa sei long hem, “Iu go long Judea.” Bat Jesus hem sei, “Iufala go long datfala hipap [long Jerusalem]. Bae mi kam bihaen bikos hem no kasem taem bilong mi yet ia.” No longtaem bihaen Jesus talem datwan, hem gogo for datfala hipap long Jerusalem. Why nao hem story olsem? Bikos olketa no garem raet for savve long evri ples wea Jesus go long hem. Jesus no laea, bat hem no talem full information long olketa. Hem no laek givim chance for eniwan duim nogud samting long hem and olketa wea followim hem. Hard for Jesus talem samting wea no tru bikos aposol Peter hem sei olsem abaotem Christ: “No enitaem hem duim sin and no enitaem hem laea.”—John 7:1-13; 1 Peter 2:22.
(John 8:58) Jesus sei long olketa: “Mi talem iufala tru samting, Bifor Abraham hem born, mi stap finis.”
nwtsty study note long Joh 8:58
mi stap finis: Olketa Jew wea againstim Jesus laek for sutim hem long ston bikos Jesus sei hem “lukim Abraham,” nomata hem “no kasem fifti year yet.” (Joh 8:57) Jesus sei hem wanfala maeti angel long heven bifor Abraham hem born kam. Samfala sei disfala verse showimaot Jesus hem God. Olketa sei Greek toktok (verb) hia, e·goʹ ei·miʹ (wea samfala Bible transleitim for sei “mi laef”), hem join witim Ex 3:14 long Septuagint Bible and olketa sei tufala scripture hia hem shud garem datfala sem toktok “mi laef.” Bat long Joh 8:58, datfala Greek toktok storyim samting wea start for happen “bifor Abraham hem born” and wea still gohed taem Jesus talem datwan. So stretfala wei for transleitim datwan hem “mi stap finis” no “mi laef.” Plande nara old and niu transleison bilong Bible sei “mi stap finis.” Long Joh 14:9, John iusim sem Greek toktok ei·miʹ for storyim toktok bilong Jesus taem hem sei: “Mi stap witim iufala longtaem finis nao! So Philip, hao nao iu no savve long mi?” Klosap evri Bible transleison iusim sem toktok, wea showimaot hem stret nomoa for transleitim ei·miʹ olsem “stap finis.” (Olketa nara example bilong diswan hem long Lu 2:48; 13:7; 15:29; Joh 1:9; 5:6; 15:27; Ac 15:21; 2Co 12:19; 1Jo 3:8.) And tu, samting wea Jesus talem long Joh 8:54, 55 showimaot hem no trae for mekem pipol biliv hem nao Dadi bilong hem.