Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • mwbr18 October pp. 1-8
  • Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk
  • Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk (2018)
  • Subheding
  • OCTOBER 1-7
  • OCTOBER 8-14
  • OCTOBER 15-21
  • OCTOBER 22-28
  • OCTOBER 29–NOVEMBER 4
Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk (2018)
mwbr18 October pp. 1-8

Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—October

OCTOBER 1-7

GUD SAMTING FROM BIBLE | JOHN 9-10

“Jesus Lukaftarem Olketa Sheepsheep Bilong Hem”

(John 10:1-3) “Mi talem iufala tru samting, Man wea no kam insaed gate long fence bilong sheepsheep bat wea klae kam insaed long difren ples, hem kam for steal nomoa. 2 Bat man wea kam insaed long gate, hem nao man wea lukaftarem sheepsheep. 3 Security openem gate for disfala man and olketa sheepsheep herem toktok bilong hem. Hem kolem nem bilong evri sheepsheep bilong hem and hem leadim olketa go aot.

(John 10:11) Mi nao nambawan man for lukaftarem olketa sheepsheep. Nambawan man for lukaftarem olketa sheepsheep hem willing for dae for sevem olketa.

(John 10:14) Mi nao nambawan man for lukaftarem olketa sheepsheep. Mi savve long olketa sheepsheep bilong mi and olketa savve long mi tu,

nwtsty piksa

Fence Bilong Sheepsheep

Pipol savve wakem fence long wanfala area for protectim olketa sheepsheep from olketa man for steal and from olketa wild animal. Olketa shepherd savve leadim olketa sheepsheep long ples olsem for keepim olketa sef long naet. Long taem bilong Bible, olketa fence bilong sheepsheep hem olketa difren sheip and size, and hem no garem eni ruf. Plande taem olketa wakem fence hia long ston and hem garem wanfala gate nomoa. (Nambas 32:16; 1Sa 24:3 NW; Zep 2:6 NW) John storyim hao disfala fence bilong sheepsheep hem garem “gate” wea “security” nao savve openem. (Joh 10:1, 3) Sapos wanfala fence bilong sheepsheep nomoa hem stap long community, olketa shepherd bae keepim olketa sheepsheep bilong olketa long there long naet, and security nao bae stap for protectim olketa. Long morning, security bae openem gate, and olketa shepherd bae singaotem olketa sheepsheep bilong olketa. Olketa sheepsheep bae heresavve long toktok bilong shepherd wea lukaftarem olketa and kam long hem. (Joh 10:3-5) Jesus storyim diswan for mekhae long wei wea hem lukaftarem olketa disaepol bilong hem.—Joh 10:7-14.

w11 5/15 7-8 par. 5

Olketa Christian Famili, “Gohed Wekap”

5 Man for lukaftarem sheepsheep hem savve gud long olketa sheepsheep and olketa tu savve gud long hem and trustim hem. Olketa heresavve long voice bilong hem and obeyim hem. Jesus sei: “Mi savve long olketa sheepsheep bilong mi and olketa savve long mi tu.” Hem barava savve gud long evriwan long kongregeson. Greek word wea olketa transleitim “savve” hem minim for “savve gud long man wanwan.” Tru tumas, Jesus savve gud long evri sheepsheep. Hem savve wanem olketa needim, wik point bilong olketa, and strong wea olketa garem. Hem savve long evri samting abaotem olketa. Olketa sheepsheep tu savve long hem and trustim wei wea hem leadim olketa.

(John 10:4, 5) Bihaen hem tekem evri sheepsheep bilong hem go aot finis, hem go firstaem long olketa and olketa followim hem bikos olketa heresavve long toktok bilong hem. 5 Bae olketa no followim difren man. Bae olketa ranawe from hem nomoa bikos olketa no heresavve long toktok bilong eni difren man.”

cf-E 124-125 par. 17

“Sapos Hem Talem Eni Samting, Hem Mas Iusim Tokpiksa Nao for Talem Datwan”

17 George Adam Smith raet abaotem wanem hem lukim olketa sheepsheep duim. Long buk bilong hem, The Historical Geography of the Holy Land, hem sei: “Samfala taem mifala savve rest long midol day klosap long wanfala Judaean well, and hem nao ples wea thri or fofala shepherd savve kam witim olketa sheepsheep bilong olketa. Evri sheepsheep hia mix tugeta, and mifala laek savve hao nao bae each shepherd savve long sheepsheep bilong hem. Bat bihaen evri sheepsheep drink and plei finis, each shepherd go ap long olketa difren saed long valley and singaotem olketa sheepsheep bilong hem, and olketa sheepsheep bae separate and go followim shepherd wea lukaftarem olketa, long wei wea followim order.” Jesus storyim nambawan tokpiksa hia for mekhae long point bilong hem. “Nambawan man for lukaftarem olketa sheepsheep” bae lukaftarem iumi sapos iumi luksavve and obeyim olketa teaching bilong hem and followim hem.

(John 10:16) “Mi garem olketa nara sheepsheep wea no insaed disfala fence. Mi mas tekem kam olketa hia tu and bae olketa herem toktok bilong mi. Evri sheepsheep hia bae wanfala sekson nomoa and wanfala man nao bae lukaftarem olketa.

nwtsty study note long Joh 10:16

tekem kam: Or “leadim.” Datfala Greek word aʹgo wea stap long disfala verse savve minim “tekem kam” or “for leadim,” bat datwan bae depend long wanem olketa nara verse raonem word hia storyim. Wanfala Greek manuscript wea olketa raetem long samting olsem 200 C.E. iusim nara Greek word (sy·naʹgo) wea klosap minim sem samting, and plande taem olketa transleitim datwan olsem: “for hipimap.” From Jesus hem nambawan shepherd, hem hipimap, leadim, protectim, and feedim olketa sheepsheep wea insaed long disfala fence (wea hem nao “smol sekson bilong olketa sheepsheep” long Lu 12:32) and olketa nara sheepsheep wea no insaed datfala fence. Evri sheepsheep hia kamap wanfala sekson nomoa and wanfala man nao bae lukaftarem olketa. Disfala tokpiksa showimaot hao olketa wea followim Jesus bae wan mind.

Faendem Gudfala Point

(John 9:38) Man hia hem sei: “Lord, mi biliv long iu.” Then hem baodaon long hem.

nwtsty study note long Joh 9:38

hem baodaon long hem: Or “mekhae long hem.” Taem Bible iusim Greek word pro·sky·neʹo for storyim wei for worshipim wanfala god or idol, iumi transleitim datwan “for worshipim.” (Mt 4:10; Lu 4:8) Bat long disfala chapter, datfala man wea Jesus healim wea blind taem hem born luksavve God nao sendem kam Jesus and hem baodaon long Jesus. Hem no tingse Jesus hem God or wanfala god, bat hem savve Jesus nao “Son bilong man” wea olketa profesi storyim, datfala Messiah wea kasem paoa from God. (Joh 9:35) Taem hem baodaon long Jesus, luk olsem hem duim long semkaen wei wea pipol long olketa Hebrew Scripture savve duim. Olketa baodaon taem olketa meetim olketa profet, king, or olketa narawan wea God iusim. (Fas Samuel 25:23, 24; Mektu Samuel 14:4-7; Fas Kings 1:16; Mektu Kings 4:36, 37) Taem pipol baodaon long Jesus, plande taem olketa duim diswan bikos olketa luksavve and bilivim Jesus kasem paoa from God, or from God nao helpem olketa for luksavve hu nao Jesus.

(John 10:22) Long datfala taem olketa Jew hipap for celebratem taem wea olketa givim temple long God long Jerusalem. Hem taem bilong rain

nwtsty study note long Joh 10:22, footnote

Festival of Dedication: Hebrew nem for disfala festival hem Hanukkah (chanuk·kahʹ), wea minim “Dedication.” Festival hia hem gohed for eitfala day, start long mek-25 day bilong month, Chislev, wea klosap long end bilong December and hem for celebratem wei wea olketa Jew dedicatem moa temple bilong Jehovah long Jerusalem long 165 B.C.E. King Antiochus IV Epiphanes bilong Syria showimaot hem nating respectim Jehovah, God bilong olketa Jew, taem hem spoelem temple bilong Jehovah. Olsem example, hem wakem wanfala altar antap long altar wea olketa priest savve bonem sakrifaes each day long Jehovah. Long Chislev 25, 168 B.C.E., King Antiochus barava spoelem temple bilong Jehovah. Hem sakrifaesim olketa pigpig antap long altar and hem mekem supsup from datfala meat and then splasem supsup hia long evri ples long temple. Hem bonem olketa gate long temple, aotem olketa rum bilong olketa priest, and hem tekem datfala gold altar, tebol for putim holy bred, and datfala gold lamp. Then hem dedicatem temple bilong Jehovah long datfala heathen god Zeus bilong Olympus. Tufala year bihaen, Judas Maccabaeus tekem bak Jerusalem and temple. Bihaen hem klinim temple, hem dedicatem moa long Jehovah long Chislev 25, 165 B.C.E., wea hem barava thrifala year bihaen King Antiochus mekem sakrifaes for Zeus long altar. Olketa priest start moa for bonem olketa sakrifaes long altar for Jehovah. No eni scripture long Bible showimaot Jehovah nao mekem Judas Maccabaeus for win and for wakem bak temple. Bat Jehovah iusim samfala man from nara kantri bifor, olsem Cyrus bilong Persia, for helpem pipol bilong God for worshipim Hem moa. (Aesaea 45:1) So hem fitim for sei maet Jehovah iusim wanfala Jew from nation bilong hem, olsem Judas Maccabaeus, for duim wanem Hem laekem. Bible showimaot datfala temple mas stap and pipol bilong Jehovah mas gohed iusim mekem olketa profesi abaotem Messiah, ministry bilong hem, and sakrifaes bilong hem savve kamap tru. And tu, olketa priest from tribe bilong Levi mas gohed offerim olketa sakrifaes long temple go kasem taem Messiah bae givim sakrifaes wea big winim datwan, wea hem nao for givim laef bilong hem for olketa man. (Daniel 9:27; Joh 2:17; Heb 9:11-14) Olketa follower bilong Christ no kasem komand for celebratem disfala Festival of Dedication. (Col 2:16, 17) Bat no eni scripture long Bible showimaot Jesus or olketa disaepol bilong hem tok againstim wei for celebratem festival hia.

OCTOBER 8-14

GUD SAMTING FROM BIBLE | JOHN 11-12

“Followim Example Bilong Jesus for Sorre and Kaen Long Pipol”

(John 11:23-26) Jesus sei long hem: “Brata bilong iu bae laef bak.” 24 Martha hem sei: “Mi savve bae hem laef bak long taem wea evriwan laef bak moa.” 25 Jesus hem sei: “Mi nao givim laef long pipol and mekem olketa for laef bak moa. Nomata sapos man wea biliv long mi hem dae, bae hem laef bak moa. 26 and eniwan wea hem laef and showimaot faith long mi bae hem no dae. Waswe, iu bilivim diswan?”

nwtsty olketa study note long Joh 11:24, 25

Mi savve bae hem laef bak: Martha tingse Jesus story abaotem taem long future wea evriwan bae laef bak moa. (Joh 6:39) Hem barava showimaot strong faith long datfala teaching. Samfala bigman bilong religion long datfala taem, wea hem nao olketa Sadducee, no bilivim pipol bae laef bak, nomata datfala teaching hem stap long Bible. (Daniel 12:13; Mr 12:18) And olketa Pharisee bilivim soul bilong man bae nating savve dae. Bat Martha savve Jesus teachim pipol hao olketa wea dae finis bae laef bak moa and hem savve Jesus duim finis mirakol for mekem samfala pipol laef bak, nomata pipol hia no olsem Lazarus wea dae for tu-thri day finis.

Mi nao givim laef long pipol and mekem olketa for laef bak moa: Pipol wea dae finis savve garem hope for laef bak moa bikos Jesus hem dae and laef bak. Bihaen Jehovah mekem Jesus laef bak, hem givim paoa long Jesus for mekem pipol laef bak for olowe. Long Re 1:18, Jesus nao datwan “wea laef” and wea “garem olketa key bilong dae and grev.” So Jesus givim hope long olketa wea laef and olketa wea dae finis. Hem promis for mekem olketa wea stap insaed long grev for laef bak, nomata sapos olketa bae rul witim Jesus long heven or stap long niu earth wea gavman bilong hem long heven bae rulim.—Joh 5:28, 29; 2Pe 3:13.

(John 11:33-35) Taem Jesus lukim hem krae and olketa Jew wea kam witim hem olketa krae tu, hem barava sorre tumas, 34 and hem sei: “Wea nao iufala putim hem?” Olketa sei long hem: “Iu kam lukim, Lord.” 35 Jesus hem krae nao.

nwtsty olketa study note long Joh 11:33-35

krae: Plande taem Greek word wea iumi transleitim “krae” hem minim wei for krae wea narawan bae herem. Datfala sem word hem stap long verse wea storyim hao Jesus hem krae taem hem sei Jerusalem bae finis.—Lu 19:41.

hem barava sorre tumas: Tufala Greek word long disfala verse (em·bri·maʹo·mai and ta·rasʹso) storyim strong feeling wea Jesus garem long datfala taem. Wanfala savveman sei disfala mek-tu Greek word (ta·rasʹso) long disfala scripture savve minim “body bilong hem pain bikos hem barava sorre tumas.” Olketa iusim sem word long Joh 13:21 for storyim feeling bilong Jesus taem hem tingim wei wea Judas bae givim hem go long enemy (lukim study note long Joh 11:35). Greek word pneuʹma wea stap long footnote hem savve minim strong feeling wea man garem wea mekem hem for talem and duim olketa samting.—Lukim Appendix 7B.

hem krae nao: Jesus savve hem bae mekem Lazarus laef bak, bat hem barava sorre tumas taem hem lukim olketa fren bilong hem sorre. From hem barava tingim and lovem olketa fren bilong hem, hem krae nao. Disfala story long Bible showimaot klia Jesus hem barava tingim olketa wea sorre tumas from samwan wea olketa lovem hem dae.

(John 11:43, 44) Bihaen hem talem diswan, hem singaot olsem: “Lazʹa·rus, iu kamaot!” 44 Datfala man wea dae finis hem kamaot nao. Kaleko wea olketa pasolem long leg and hand and raonem feis bilong hem, hem stap yet. Jesus sei long olketa: “Aotem kaleko hia mekem hem savve wakabaot.”

Faendem Gudfala Point

(John 11:49) Wanfala long olketa wea hipap hia hem Caʹia·phas, wea hem hae priest long datfala taem. Hem sei long olketa: “Iufala nating savve nomoa long eni samting.

nwtsty study note long Joh 11:49

hae priest: Taem nation bilong Israel rulim olketa seleva, man wea waka olsem hae priest duim datwan go kasem taem hem dae. (Nambas 35:25) Bat taem olketa long Rome rulim Israel, olketa bigman bilong Rome savve aotem hae priest and chusim narawan. Olketa long Rome markem Caiaphas for hae priest. Hem savve tumas hao for story witim olketa bigman bilong Rome and hem waka olsem hae priest for long taem winim olketa narawan wea hae priest bihaen long hem. Hem kamap hae priest long samting olsem 18 C.E. go kasem 36 C.E. John sei Caiaphas hem hae priest long datfala taem, wea hem nao long 33 C.E. Luk olsem John minim Caiaphas hem hae priest long year wea Jesus hem dae.

(John 12:42) Nomata olsem, plande bigman bilong olketa Jew biliv long hem tu. Bat olketa no talem eniwan bikos olketa fraet long olketa Pharisee, nogud olketa aotem olketa from sinagog.

nwtsty olketa study note long Joh 12:42

bigman bilong olketa Jew: Long disfala scripture, Greek word wea iumi transleitim “bigman bilong olketa Jew” savve minim olketa member bilong hae kot bilong olketa Jew, wea hem nao Sanhedrin. Datfala toktok stap long Joh 3:1 wea story abaotem Nicodemus, wanfala member bilong kot hia.

aotem olketa from sinagog: Or “stopem man for kam long sinagog.” Greek word a·po·sy·naʹgo·gos hem stap nomoa long Joh 9:22; 12:42; and 16:2. Man wea olketa aotem from sinagog nating savve join insaed eni samting wea community bilong olketa Jew duim. Diswan savve mekem barava hard taem kamap for famili bilong hem saed long selen. Olketa sinagog hem main ples for teachim pipol, bat olketa savve iusim sinagog tu for herem olketa kot case. Long olketa kot case hia, judge savve mekem disison for panisim man long wei for whipim hem and for aotem man from sinagog.—Mt 10:17.

OCTOBER 15-21

GUD SAMTING FROM BIBLE | JOHN 13-14

“Mi Showim Wei for Iufala Followim”

(John 13:5) Then hem putim wata insaed long dish and start for wasim leg bilong olketa disaepol and draem witim datfala towel.

nwtsty study note long Joh 13:5

wasim leg bilong olketa disaepol: Long Israel bifor, main shoe wea pipol savve werem hem sandol. Sandol hem garem olketa lace wea man savve taengem long leg, so taem man hem wakabaot long eni ples, leg bilong hem savve dirty bikos road or planteison hem dust or hem mud. Dastawe hem kastom long bifor for man aotem sandol bilong hem bifor hem go insaed long haos, and man wea stap long datfala haos bae mek sure samwan bae wasim leg bilong guest bilong hem. Staka scripture long Bible storyim disfala kastom. (Jenesis 18:4, 5; 24:32; Fas Samuel 25:41; Lu 7:37, 38, 44) Taem Jesus wasim leg bilong olketa disaepol bilong hem, hem followim kastom hia for teachim olketa abaotem wei for hambol and hao olketa mas waka for helpem narawan.

(John 13:12-14) Bihaen Jesus wasim leg bilong olketa, hem werem bak kaleko bilong hem and go sidaon moa. Hem sei long olketa: “Waswe, iufala minim samting wea mi duim long iufala? 13 Iufala kolem mi ‘Teacher’ and ‘Lord,’ and samting iufala talem hem tru. 14 Nomata mi Lord and Teacher bat mi wasim leg bilong iufala. So sapos olsem, iufala tu mas wasim leg bilong narawan.

nwtsty study note long Joh 13:12-14

mas: Or “shud duim.” Greek word wea olketa iusim long hia, plande taem pipol iusim for minim “kaon wea man garem long narawan.” (Mt 18:28, 30, 34; Lu 16:5, 7) Long disfala scripture and long olketa nara scripture, Greek word hia savve minim samting wea iumi mas duim or shud duim.—1Jo 3:16; 4:11; 3Jo 8.

(John 13:15) Mi showim wei for iufala followim, mekem samting wea mi duim long iufala, iufala mas duim long narawan tu.

w99 3/1 31 par. 1

Nambawan Man Duim Humble Service

Taem hem wasim leg bilong olketa disaepol bilong hem, Jesus provaedem wanfala nambawan leson long humble fasin. Tru tumas, fitim olketa Kristian for no tingim olketa seleva olsem important tumas mekem narawan mas servim olketa evritaem, and olketa should no strong for lukaotem hae position for kasem honor and praise. But, olketa should followim example bilong Jesus, hem “kam, no for olketa servim hem, but for serve and for givim soul bilong hem olsem ransom for baem back planti pipol.” (Matthew 20:28) Yes, olketa wea followim Jesus should willing for duim humble service for narafala man.

Faendem Gudfala Point

(John 14:6) Jesus sei long hem: “Mi nao road, mi nao truth, and mi nao laef. Mi nomoa road for man go long Dadi long heven.

nwtsty study note long Joh 14:6

Mi nao road, mi nao truth, and mi nao laef: Jesus nao hem road bikos iumi mas iusim nem bilong Jesus taem iumi prea long God. And tu, Jesus hem “road” bikos hem mekem wei for iumi fren bak witim God. (Joh 16:23; Ro 5:8) Jesus nao truth bikos hem evritaem talem tru samting. Hem mekem staka profesi kamap tru tu wea helpem iumi for luksavve long bigfala waka wea Jesus duim insaed long plan bilong God. (Joh 1:14; Re 19:10) Olketa profesi hia “kamap tru bikos long Jesus.” (2Co 1:20) Jesus hem laef bikos hem givim laef bilong hem olsem ransom wea mekem iumi savve kasem “datfala tru laef,” wea hem nao “laef olowe.” (1Ti 6:12, 19; Eph 1:7; 1Jo 1:7) And tu, bae hem mekem plande million pipol wea dae finis for laef bak long Paradaes and garem chance for laef olowe.—Joh 5:28, 29.

(John 14:12) Mi talem iufala tru samting, Man wea showimaot faith long mi bae hem tu duim olketa samting wea mi duim. Olketa samting wea hem duim bae winim olketa samting wea mi duim bikos mi bae go long Dadi long heven.

nwtsty study note long Joh 14:12

olketa samting wea hem duim bae winim olketa samting wea mi duim: Jesus no sei olketa disaepol bilong hem bae duim olketa mirakol wea winim olketa mirakol wea hem duim. Bat Jesus luksavve preaching and teaching waka wea olketa bae duim bae winim wanem hem duim. Olketa follower bilong hem bae duim ministry for staka year, and preach long staka pipol and long staka ples winim Jesus. Samting wea Jesus talem showimaot hem laekem olketa follower bilong hem for mas gohed duim waka wea hem duim.

OCTOBER 22-28

GUD SAMTING FROM BIBLE | JOHN 15-17

“Iufala No Olsem Pipol Long World”

(John 15:19) Sapos iufala olsem pipol long world, olketa bae laekem iufala. Bat mi chusim iufala and iufala no olsem pipol long world. Dastawe pipol long world heitim iufala.

nwtsty study note long Joh 15:19

world: Long disfala scripture, Greek word koʹsmos hem minim pipol long world wea no raeteous and wea no fren witim God. John nomoa raetem long Gospel bilong hem hao Jesus talem olketa follower bilong hem for no olsem pipol long world. Taem Jesus talem lastfala prea witim olketa faithful aposol, hem talem datfala sem toktok tufala taem moa.—Joh 17:14, 16.

(John 15:21) Olketa bae duim olketa samting hia againstim iufala bikos iufala olketa disaepol bilong mi and olketa no savve long man wea sendem mi kam.

nwtsty study note long Joh 15:21

bikos iufala olketa disaepol bilong mi: Or “bikos long nem bilong mi.” Long Bible, samfala taem datfala toktok “nem” hem stand for man wea garem datfala nem, wanem kaen man nao hem, and evri samting wea hem duim. Nem bilong Jesus hem stand for paoa and position wea hem kasem from Dadi bilong hem tu. (Mt 28:18; Php 2:9, 10; Heb 1:3, 4) Long disfala scripture, Jesus storyim reason why pipol long world bae duim olketa samting againstim olketa wea followim hem. Hem sei hem bikos olketa no savve long man wea sendem mi kam. Sapos olketa savve long God, bae olketa minim and luksavve wanem nao nem bilong Jesus hem stand for. (Ac 4:12) Olketa bae luksavve tu Jesus nao man wea God markem for rul, hem King bilong olketa king, wea evriwan shud baodaon long hem mekem olketa savve kasem laef.—Joh 17:3; Re 19:11-16; markem witim Sams 2:7-12.

(John 16:33) Mi talem iufala olketa samting hia mekem iufala stap gud. Iufala kasem hard taem long world, bat no fraet! Mi winim world finis.”

it-1-E 516

No Fraet

Wei for no fraet bae strongim wanfala Christian for no followim tingting and wei bilong pipol long world wea againstim Jehovah God, and for hem gohed faithful long God nomata world heitim hem. Jesus Christ sei long olketa disaepol bilong hem: “Iufala kasem hard taem long world, bat no fraet! Mi winim world finis.” (Joh 16:33) Son bilong God winim world bikos hem nating followim tingting or wei bilong pipol long world. Nambawan example bilong Jesus Christ long hao hem winim world, and blessing wea hem kasem from hem faithful go kasem taem hem dae, savve strongim man for followim example bilong hem for no olsem pipol long world.—Joh 17:16.

Faendem Gudfala Point

(John 17:21-23) Dadi, mi prea for evriwan hia savve wan mind, olsem iumi tufala wan mind, mekem olketa tu savve wan mind witim iumi. Diswan bae mekem pipol long world bilivim iu nao sendem mi kam. 22 Mi showimaot respect long olketa olsem iu showimaot respect long mi, mekem olketa wan mind olsem iumi tufala wan mind. 23 Mi wan mind witim olketa and iu wan mind witim mi, mekem olketa savve barava wan mind nao. Diswan bae mekem pipol long world savve iu nao sendem mi kam and iu lovem olketa and iu lovem mi tu.

nwtsty olketa study note long Joh 17:21-23

wan mind: Jesus prea for olketa tru follower bilong hem garem “wan mind” and waka gud tugeta, olsem hem and Dadi bilong hem duim. (Joh 17:22) Long 1Co 3:6-9, Paul story abaotem wei wea olketa Christian garem wan mind taem olketa waka tugeta witim God and witim each other.—Lukim 1Co 3:8.

barava wan mind nao: Long disfala verse, Jesus sei Dadi bilong hem bae lovem olketa wea barava wan mind. Diswan hem followim samting wea Col 3:14 storyim, wei sei: “Love . . . hem barava mekem pipol for wan mind.” Wei for barava wan mind no minim evriwan garem sem wei, savve, or konsens, bat hem minim olketa follower bilong Jesus bae wan mind long waka wea olketa duim, wanem olketa bilivim, and teachim.—Ro 15:5, 6; 1Co 1:10; Eph 4:3; Php 1:27.

(John 17:24) Dadi, mi laekem olketa wea iu givim long mi for stap tu long ples wea mi bae stap mekem olketa savve lukim hae position wea iu givim long mi, bikos iu lovem mi bifor long taem wea olketa man start for born long earth.

nwtsty study note long Joh 17:24

taem wea olketa man start for born long earth: Greek word wea iumi transleitim “start for born,” iumi transleitim olsem “garem pikinini” long Heb 11:11. Long disfala verse, luk olsem datfala toktok “taem wea olketa man start for born long earth” hem minim taem Adam and Eve start for garem pikinini. Jesus story abaotem Abel taem hem talem datfala toktok. Luk olsem Abel nao first wan for kasem forgiveness from God and first wan for garem nem bilong hem long “scroll bilong laef start kam long taem wea olketa man start for born long earth.” (Lu 11:50, 51; Re 17:8) Disfala prea wea Jesus talem showimaot tu hao God lovem spesol Son bilong hem for longtaem finis bifor Adam and Eve garem olketa pikinini.

OCTOBER 29–NOVEMBER 4

GUD SAMTING FROM BIBLE | JOHN 18-19

“Jesus Talem Olketa Tru Samting”

(John 18:36) Jesus hem sei: “Kingdom bilong mi hem no bilong disfala world. Sapos hem bilong disfala world, hard for olketa wea followim mi letem olketa Jew kam tekem mi. Bat Kingdom bilong mi hem no bilong disfala world.”

(John 18:37) Pilate sei long hem: “So hao, iu wanfala king?” Jesus sei: “Iu nao sei mi wanfala king. Mi born kam long disfala world for talem olketa tru samting. Man wea followim tru samting hem savve herem wanem mi talem.”

nwtsty olketa study note long Joh 18:37

for talem: Long olketa Christian Greek Scripture, staka samting insaed long mining bilong olketa Greek word wea iumi transleitim “for talem.” Olketa word hia savve minim for talem olketa tru samting wea man lukim or wea hem savve long hem, bat hem savve minim tu for “talemaot, pruvim samting hem tru, or for story gud abaotem.” Jesus no talem nomoa olketa tru samting wea hem bilivim, bat evri samting wea hem duim mekem olketa profesi and promis bilong Dadi bilong hem kamap tru. (2Co 1:20) Bible storyim klia wanem nao plan bilong God saed long Kingdom and King bilong datfala Kingdom. Evri samting wea Jesus duim long earth go kasem taem hem dae fulfillim evri profesi abaotem hem, and tu olketa samting long Law agreement wea hem shadow nomoa. (Col 2:16, 17; Heb 10:1) So Jesus “talem olketa tru samting” long evri samting wea hem talem and duim.

olketa tru samting: Jesus no storyim enikaen tru samting bat hem storyim olketa tru samting abaotem plan bilong God. Main samting long plan bilong God hem for Jesus, wea hem “son bilong David,” waka olsem Hae Priest and King long Kingdom bilong God. (Mt 1:1) Jesus storyim hao main reason why hem born kam long disfala world and duim ministry bilong hem, hem for talem olketa tru samting abaotem datfala Kingdom. Olketa angel talemaot semkaen message bifor Jesus born, and tu, long day wea Jesus born long Bethlehem long Judea, datfala taon wea David born long hem.—Lu 1:32, 33; 2:10-14.

(John 18:38a) Pilate hem sei: “Wanem nao tru samting?”

nwtsty study note long Joh 18:38a

Wanem nao tru samting?: Luk olsem Pilate askem kwestin abaotem enikaen tru samting nomoa and no abaotem “tru samting” wea Jesus hem just storyim. (Joh 18:37) Sapos Pilate really laek savve long ansa, bae Jesus ansarem datwan. Bat luk olsem Pilate tok daonem Jesus bikos hem olsem hem sei long Jesus, “Wanem nao tru samting? No eniwan fit for savve long tru samting!” And tu, Pilate no weit for herem Jesus ansa bat hem go aotsaed for story moa long olketa Jew.

Faendem Gudfala Point

(John 19:30) Bihaen Jesus teistim datfala wine wea saoa hem sei: “Mi duim finis evri samting wea iu askem mi for duim!” Then hem bendim daon hed bilong hem and hem dae nao.

nwtsty study note long Joh 19:30

hem dae nao: Or “hem stop for brith.” Samfala pipol sei Greek toktok wea iumi transleitim “hem dae nao” maet minim Jesus hem no stragol moa for stap laef, bikos hem duim finis evri samting wea Dadi bilong hem askem hem for duim. Nomata wanem, Bible sei “hem seleva nao hemi wiling for dae.”—Aesaea 53:12; Joh 10:11.

(John 19:31) Hem day for redyim evri samting for Sabbath, wea hem bae wanfala spesol Sabbath. Olketa Jew no laekem body bilong thrifala man hia for stap long post long Sabbath, so olketa askem Pilate for olketa soldia mas brekem leg bilong olketa and aotem olketa from post.

nwtsty study note long Joh 19:31

wanfala spesol Sabbath: Nisan 15, wea hem day bihaen long Pasova, hem evritaem wanfala sabbath nomata wanem day long week nao datfala day kamap long year. (Levitikas 23:5-7) Taem disfala sabbath kamap long sem day olsem normal Sabbath (wea hem mek-seven day long week bilong olketa Jew, wea start taem sun go daon long Friday go kasem taem sun go daon long Saturday), olketa kolem datwan “wanfala spesol Sabbath.” Wanfala spesol Sabbath olsem hem kamap long day bihaen Jesus dae, wea hem long wanfala Friday. Start long 31 C.E. go kasem 35 C.E., only year wea Nisan 14 hem kamap long wanfala Friday, hem long year 33 C.E. So diswan pruvim Jesus hem dae long Nisan 14, 33 C.E.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem