Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—March
MARCH 4-10
GUD SAMTING FROM BIBLE | ROME 12-14
“Hao Nao Olketa Christian Savve Showimaot Love”
(Rome 12:10) Iufala mas lovem olketa narawan wea biliv, olsem man lovem brata bilong hem. Iufala mas willing for showimaot respect long narawan.
it-1-E 55
Lovem
Evriwan long kongregeson mas garem love (Long Greek languis hem, phi·la·del·phiʹa, wea minim “love for wanfala brata”) for olketa narawan. (Ro 12:10; Heb 13:1; lukim tu 1Pe 3:8.) So olketa long kongregeson shud barava lovem each other, olsem olketa insaed wanfala famili. Nomata olketa long kongregeson garem kaen love olsem finis, olketa mas showimaot datfala love long bigfala wei moa.—1Th 4:9, 10.
Greek word, phi·loʹstor·gos, wea minim “barava lovem,” hem word wea showimaot wei for barava tingim and fren gud witim narawan. Nara word wea join witim datwan, sterʹgo, showimaot kaen love and wei for fren gud tugeta wea olketa member bilong wanfala famili garem for each other. Aposol Paul encouragem olketa Christian for garem kaen love olsem for narawan. (Ro 12:10) Paul talem tu long olketa last day pipol bae “no garem love insaed famili” (Greek, aʹstor·goi) and kaen man olsem bae fit for dae.—2Ti 3:3; Ro 1:31, 32.
(Rome 12:17-19) Sapos eniwan duim nogud samting long iufala, iufala no changem bak. Samting wea evriwan sei hem gud nao iufala mas duim. 18 Traem best bilong iufala for stap gud witim olketa narawan. 19 Iufala mas no changem bak nogud samting wea narawan duim, bat letem God nao for judgem olketa, bikos olketa Holy Raeting talem finis: “Jehovah hem sei, mi nao bae changem bak nogud samting. Mi nomoa savve duim diswan.”
“Stap Gud Witim Evri Man”
3 Readim Rome 12:17. Paul talem sapos man duim nogud samting long iumi, iumi mas no duim nogud samting go bak long hem. Hem important tumas for iumi followim kaonsel wea Paul talem sapos no evriwan long famili bilong iumi worshipim Jehovah. Hasband or waef wea insaed long truth bae no talem nogud toktok or duim nogud samting go bak long hasband or waef bilong hem. Man bae no kasem eni gud samting sapos hem ‘changem bak nogud samting long narawan.’ Sapos hem changem bak nogud samting, hem savve mekem problem worse go moa.
“No Peim Bak Nogud Samting Witim Nogud Samting Long Eniwan”
12 Next samting wea Paul talem saed long hao for deal witim olketa wea biliv and olketa wea no biliv, hem olsem: “No peim bak nogud samting witim nogud samting long eniwan.” Samting wea hem talem hia hem barava join witim samting wea hem talem bifor datwan. Hem sei: “Barava heitim wicked samting.” Tru nao, hard for man sei hem barava heitim samting wea wicked, or nogud, sapos hem duim samting wea wicked or nogud for pei bak long narawan! Wei for duim olsem hem barava difren tumas from wei for showimaot love wea tru. Then Paul hem sei: “Evri man shud lukim hao iumi duim gud samting.” (Rome 12:9, 17) Hao nao iumi savve followim toktok hia?
13 Long leta wea Paul raetem for olketa long Corinth, hem raet abaotem persecution wea olketa aposol feisim. Hem sei: “Iumi kamap wanfala pablik show for world, and for olketa angel, and olketa man. . . . Taem pipol tok nogud long iumi, iumi blessim olketa, taem pipol persecutim iumi, iumi stand strong, taem pipol tok spoelem iumi, iumi tok kaen long olketa.” (1 Corinth 4:9-13) Olsem tu, pipol long world distaem lukluk long olketa tru Christian. Taem pipol lukim olketa samting wea iumi duim, nomata long taem wea olketa narawan spoelem iumi tu, maet datwan mekem olketa interest long Christian message bilong iumi.—1 Peter 2:12.
(Rome 12:20, 21) Bat “sapos enemy bilong iufala hem hangre, givim kaikai long hem. Sapos hem laek drink, givim wata long hem. Diswan bae hem olsem iufala hipimap olketa hot sakol long hed bilong hem.” 21 No letem nogud samting for spoelem iufala, bat gohed for duim gud samting mekem iufala savve winim datwan.
Iumi Mas Evritaem Willing for Forgivim Narawan
13 Sapos samwan wea no Christian duim samting wea mekem iu feel nogud, maet iu savve duim samting for mekem hem interest long Bible. Aposol Paul sei: “‘Sapos enemy bilong iufala hem hangre, givim kaikai long hem. Sapos hem laek drink, givim wata long hem. Diswan bae hem olsem iufala hipimap olketa hot sakol long hed bilong hem.’ No letem nogud samting for spoelem iufala, bat gohed for duim gud samting mekem iufala savve winim datwan.” (Rome 12:20, 21) Sapos iu kaen long man wea kros long iu, maet datwan changem tingting bilong hem and mekem hem kaen long iu. Sapos iu kaen and tingim feeling bilong man wea no kaen long iu, maet datwan mekem hem laek for lane abaotem Bible. Nomata sapos hem no changem wei bilong hem, hem bae luksavve long gudfala wei bilong iu.—1 Pet. 2:12; 3:16.
Faendem Gudfala Point
(Rome 12:1) So olketa brata, from God hem kaen and sorre long iumi, mi encouragem iufala for givim body bilong iufala olsem wanfala sakrifaes wea laef and holy and wea God savve hapi long hem. Long wei olsem, bae iufala worshipim God witim gudfala tingting.
Hao for Chusim Hapitaem
5 From iu worshipim Jehovah, datwan bae affectim evri samting wea iu duim. Long leta wea Paul raetem for olketa long Rome, hem talem toktok wea mekem olketa Christian for ting raonem gud datwan. Hem sei: “Givim body bilong iufala olsem wanfala sakrifaes wea laef and holy and wea God savve hapi long hem. Long wei olsem, bae iufala worshipim God witim gudfala tingting.” (Rome 12:1) Body savve minim tu, tingting, heart, and strong bilong iu. Iu savve iusim evri samting hia for worshipim God. (Mark 12:30) Paul sei wei for iusim full soul long waka bilong God, hem wanfala sakrifaes. Datfala toktok “sakrifaes” wea Paul iusim hem wanfala warning. Long Law bilong Moses, God no hapi long sakrifaes wea eni samting nogud long hem. (Leviticus 22:18-20) Long sem wei tu, sapos Christian duim samting wea no fitim, God bae no hapi long worship bilong hem. Wanem nao savve mekem sakrifaes bilong iumi hem nogud?
6 Paul sei olsem long olketa Christian long Rome: “No . . . letem sin bossim body bilong iufala.” (Rome 6:12-14) Long Rome 3:13-18, Paul storyim samfala nogud samting wea body wea sin savve duim. Bible story olsem abaotem olketa man wea sin. Hem sei: “Mouth bilong olketa fulap witim nogud toktok.” Christian wea iusim wanfala part bilong body for duim rabis samting olsem, hem olsem hem mekem full body for no klin. Olsem tu, Christian wea lukluk long rabis piksa or movie wea pipol killkill nogud hem ‘letem eye bilong hem for sin’ and long wei olsem, hem mekem full body for no klin. So eni samting wea hem duim for worshipim God hem sakrifaes wea no holy nao, and God no hapi long hem. (Deuteronomy 15:21; 1 Peter 1:14-16; 2 Peter 3:11) Hem kasem barava nogud samting bikos long nogud hapitaem wea hem chusim!
(Rome 13:1) Iufala evriwan mas stap anda long olketa wea rul, bikos no eniwan savve garem paoa for rul sapos God no letem hem. Eni paoa wea olketa garem, God nao givim datwan long olketa.
Main Point From Buk Bilong Rome
13:1—Long wanem wei nao olketa gavman “stap long ples wea God letem olketa for stap long hem”? Olketa gavman “stap long ples wea God letem olketa for stap long hem” from God letem olketa for rul, and samfala taem God talemaot hu nao bae rul. Bible talem profesi abaotem plande wea bae rul.
MARCH 11-17
GUD SAMTING FROM BIBLE | ROME 15-16
“Jehovah Savve Comfortim Iumi and Strongim Iumi for No Givap”
(Rome 15:4) Evri samting wea olketa raetem bifor hem for teachim iumi. Hem givim iumi hope bikos olketa Holy Raeting hia helpem iumi for no givap and comfortim iumi.
Krae Witim Olketa wea Krae
11 Datfala scripture wea storyim Jesus hem barava sorre taem Lazarus hem dae, hem wanfala nomoa long staka scripture long Bible wea savve comfortim iumi. Diswan hem olsem bikos “evri samting wea olketa raetem bifor hem for teachim iumi. Hem givim iumi hope bikos olketa Holy Raeting hia helpem iumi for no givap and comfortim iumi.” (Rome 15:4) Sapos iu feel sorre bikos samwan hem dae, iu tu savve kasem comfort from olketa scripture olsem:
▪ “Jehovah hem stap klosap long olketa wea safa and hem sevem olketa wea barava wikdaon.”—Ps. 34:18, 19.
▪ “Taem mi wari abaotem staka samting, iu comfortim mi and mekem mi feel gud.”—Ps. 94:19.
▪ “God wea hem Dadi bilong iumi hem lovem iumi, and from hem kaen tumas hem comfortim iumi for olowe and givim iumi hope. Mifala prea for hem and Lord bilong iumi Jesus Christ comfortim iufala and strongim iufala.”—2 Thess. 2:16, 17.
(Rome 15:5) God savve comfortim iumi and strongim iumi for no givap, so mi prea for hem helpem iufala evriwan garem sem tingting olsem Christ Jesus.
‘Letem Wei for No Givap Hem Trainim Iu’
5 Askem Jehovah for strongim iu. Jehovah hem “God [wea] savve comfortim iumi and strongim iumi for no givap.” (Rome 15:5) Hem nomoa savve gud long feeling and wei bilong iumi, and samting wea iumi kasem. Hem savve gud hao for helpem iumi mekem iumi gohed strong and no givap. Bible sei: “Hem bae duim samting wea olketa wea fraet long hem laekem. Hem herem olketa taem olketa askem hem for helpem olketa, and hem sevem olketa.” (Ps. 145:19) Bat long wanem wei nao God ansarem prea bilong iumi for gohed strong and no givap?
(Rome 15:13) Mi prea for God wea givim hope long iufala mas mekem iufala barava hapi and helpem iufala for garem peace from iufala trust long hem. Then bae iufala garem strongfala hope bikos long paoa bilong holy spirit.
“Iu Mas Lovem God Bilong Iu Jehovah”
11 Jehovah givim iumi hope for laef olowe. (Rome 15:13) Datfala hope helpem iumi for no givap taem iumi kasem test. Olketa anointed Christian wea faithful garem hope for laef olowe long heven. (Rev. 2:10) Olketa nara Christian wea faithful garem hope for laef olowe long Paradaes long earth. (Luke 23:43) Wanem nao tingting bilong iumi abaotem hope wea iumi garem? Hem mekem iumi hapi, garem peace, and lovem God wea givim iumi “evri gud and perfect present”—Jas. 1:17.
Faendem Gudfala Point
(Rome 15:27) Hem tru, olketa hapi for duim olsem, and hem olsem olketa garem kaon long olketa hia. Diswan hem bikos olketa holy wan sharem samting wea olketa kasem from God witim olketa wea no Jew, so hem fitim olketa wea no Jew for givim samting for helpem olketa holy wan.
w89-E 12/1 24 par. 3
“For Lukim Tu Sapos Love Bilong Iufala Hem Tru Wan”
Olketa Christian wea no Jew shud tingim olketa Christian long Jerusalem, bikos hem olsem olketa “garem kaon” long olketa. Diswan hem olsem bikos gud nius wea olketa Gentile herem hem kam from olketa Christian long Jerusalem. Long tingting bilong Paul “from olketa Jew Christian sharem olketa nambawan spiritual samting witim olketa wea no Jew, olketa wea no Jew shud helpem olketa for kasem material samting wea olketa needim.”—Rome 15:27, The New English Bible.
(Rome 16:25) Gud nius wea mi talemaot and message abaotem Jesus Christ hem showimaot God savve strongim iufala. Disfala gud nius hem join witim mining bilong datfala holy secret wea God showimaot. Disfala secret hem stap haed for longfala taem.
it-1-E 858 par. 5
Markem Finis Samting wea Bae Happen
Bible sei Messiah, wea hem Christ, bae kamap datfala pikinini wea bae mekem wei for evriwan wea raeteous from evri famili long earth kasem blessing. (Ga 3:8, 14) Firstaem wea Bible storyim “pikinini” hia hem bihaen Adam and Eve sin bat bifor Abel hem born. (Ge 3:15) Datwan hem samting olsem 4,000 year bifor “datfala holy secret” hem showaot taem Bible explainim klia hu nao datfala Messiah. So datfala secret hem “stap haed for longfala taem.”—Ro 16:25-27; Eph 1:8-10; 3:4-11.
MARCH 18-24
GUD SAMTING FROM BIBLE | 1 CORINTH 1-3
“Waswe, Iu Spiritual Man or Man wea No Garem Spiritual Tingting?”
(1 Corinth 2:14) Bat man wea no garem spiritual tingting no acceptim olketa samting wea kam from spirit bilong God. Long tingting bilong hem, olketa samting hia hem krangge, bikos man wea garem spirit bilong God nomoa savve minim olketa samting hia.
Wanem Nao Hem Minim for Kamap Spiritual Man?
4 Firstaem bae iumi storyim man wea no garem spiritual tingting. Tingting wea staka pipol distaem garem hem nao for duim nomoa samting wea man seleva laekem. Paul sei diswan hem “tingting bilong pipol long world and hem garem paoa ovarem olketa wea no obey.” (Eph. 2:2) Diskaen tingting savve mekem staka pipol for laek followim nomoa samting wea narawan duim. Olketa duim samting wea olketa tingse hem stret, and no warim standard bilong God. Man wea no garem spiritual tingting tingim nomoa olketa material samting and hem tingse bignem, selen, or raet bilong hemseleva nao important winim eni nara samting.
5 Bible sei man wea no garem spiritual tingting savve duim “olketa nogud samting” wea body laekem. (Gal. 5:19-21) Long first leta bilong Paul for olketa Christian long Corinth, hem talem samfala samting wea pipol wea no spiritual savve duim. Olketa savve laek raoa, trae for mekem pipol divaed, encouragem olketa narawan for bighed, tekem nara brata long kot, no respectim hedship, and mekhae tumas long wei for kaikai and drink. Man wea no spiritual isi tumas for duim samting wea no stret. (Provebs 7:21, 22) Jude sei, gogo pipol olsem bae “no garem spiritual tingting and no garem spirit bilong God.”—Jude 18, 19.
(1 Corinth 2:15, 16) Spiritual man hem minim evri samting, bat man wea no garem spiritual tingting hem no savve minim datfala spiritual man. 16 Olketa Holy Raeting sei: “No eniwan hem savve long tingting bilong Jehovah mekem hem savve teachim hem.” Bat iumi garem tingting bilong Christ.
Wanem Nao Hem Minim for Kamap Spiritual Man?
6 So wanem nao olketa wei bilong spiritual man? Spiritual man barava laek for fren gud witim God. Hem letem holy spirit bilong God leadim hem and hem trae hard for followim wei bilong Jehovah. (Eph. 5:1) Hem trae hard for savve and garem tingting bilong Jehovah abaotem olketa samting. Hem barava bilivim God hem stap. Tingting bilong spiritual man hem difren from olketa wea no spiritual, from hem traem best for followim evri standard bilong Jehovah. (Sams 119:33; 143:10) Hem no duim “olketa nogud samting” wea body laekem, bat hem traem best for garem olketa wei bilong holy spirit. (Gal. 5:22, 23) For minim go moa diswan, tingim disfala example: Man wea savve tumas for duim bisnis, olketa kolem hem bisnisman and man wea tinghae tumas long olketa spiritual samting, olketa kolem hem spiritual man.
Wanem Nao Hem Minim for Kamap Spiritual Man?
15 Hao nao iumi savve followim example bilong Christ? Long 1 Corinth 2:16 hem sei iumi need for garem “tingting bilong Christ.” And Rome 15:5 hem sei, “garem sem tingting olsem Christ Jesus.” Sapos iumi laek for olsem Christ, iumi need for lane abaotem tingting, feeling, and samting wea hem duim. Then iumi need for followim datwan. Jesus evritaem tingim wei for fren witim God hem important winim eni nara samting. So taem iumi followim Jesus, iumi followim Jehovah tu. Dastawe hem important for iumi garem sem tingting olsem Jesus.
Faendem Gudfala Point
(1 Corinth 1:20) Long disfala world, waswe nao long olketa man wea wise, olketa wea teachim law, and olketa wea savve tumas hao for toktok? God showimaot wisdom bilong world hem krangge samting.
it-2-E 1193 par. 1
Wisdom
Olketa bifor tingse olketa wise taem olketa rejectim Jesus, man wea God iusim for sevem iumi. And nomata olketa ruler long datfala taem garem savve, “olketa nilam nambawan Lord bilong iumi long datfala post.” (1Co 1:18; 2:7, 8) Bat God pruvim olketa hia krangge and no wise. Hem mekem olketa for feel shame taem hem iusim samting wea world sei hem “krangge samting” witim pipol wea world sei olketa ‘krangge, wik, and wea pipol lukdaonem,’ for mekem plan bilong hem kamap tru. (1Co 1:19-28) Paul remindim olketa Christian long Corinth hao “wisdom bilong disfala world [and] olketa bigman bilong disfala world” bae finis. So wisdom bilong olketa hia no insaed spiritual message wea Paul preachim. (1Co 2:6, 13) Hem warnim olketa Christian long Colossae for no letem “tingting bilong man” [Greek word phi·lo·so·phiʹas, wea minim lovem savve] and ‘olketa iusles samting bilong disfala world wea join witim kastom’ for “trapim” olketa.—Col 2:8; comparem verse 20-23.
(1 Corinth 2:3-5) Taem mi kam long iufala mi wik and mi fraet and mi barava seksek. 4 Long toktok bilong mi and taem mi preach long iufala mi no iusim wise toktok bilong olketa man for changem tingting bilong iufala. Bat toktok bilong mi showimaot paoa bilong spirit. 5 Mi duim diswan mekem iufala garem faith long paoa bilong God, and no long wisdom bilong olketa man.
Olketa Main Point From Wan and Tu Corinthians
2:3-5. Corinth hem ples wea pipol kam for kasem bigfala education abaotem olketa Greek teaching. Taem Paul hem preach long there, hem no savve sapos pipol bae lisin long hem or nomoa. Nomata maet hem fraet lelebet and seksek tu, datwan no stopem hem for duim preaching waka wea God givim long hem. Iumi tu mas duim sem samting olsem Paul and no letem olketa hard samting mekem iumi hol bak for storyim gud nius abaotem Kingdom bilong God long evriwan. Olsem Paul duim, iumi tu savve askem Jehovah for helpem iumi.
MARCH 25-31
GUD SAMTING FROM BIBLE | 1 CORINTH 4-6
“Lelebet Yeast Nomoa Savve Mekem Evri Flour wea Man Mixim Hem Rise”
(1 Corinth 5:1, 2) Mi herem wanfala man long iufala hem duim barava nogud samting wea nomata pipol wea no biliv no savve duim tu kaen samting olsem. Man hia hem tekem waef bilong dadi bilong hem. 2 Iufala shud sorre and aotem from kongregeson man wea duim datfala rabis samting, batawea, iufala praod tumas.
(1 Corinth 5:5-8) iufala mas givim disfala man go long Satan for iufala finisim nogud wei bilong hem. Diswan hem for protectim tingting bilong olketa long kongregeson long day bilong Lord. 6 Samting wea iufala tok praod abaotem hem no stret. Hao, iufala no savve lelebet yeast nomoa savve mekem evri flour wea man mixim hem rise? 7 Aotem old yeast, mekem iufala kamap niu flour moa bikos no eni yeast shud stap long iufala. Christ wea hem nao Pasova sheepsheep bilong iumi, hem dae finis olsem wanfala sakrifaes. 8 So iumi mas no iusim old yeast long datfala hipap bihaen Pasova and no iusim tu yeast wea datwan hem piksarem sin and nogud samting. Bat iumi mas kaikaim nomoa olketa bred wea no garem yeast, wea piksarem samting wea gud and wea tru.
(1 Corinth 5:13) and God bae judgem olketa long world. Olketa Holy Raeting sei: “Aotem man wea duim rabis samting from kongregeson.”
it-2-E 230
Yeast
Aposol Paul iusim sem tokpiksa taem hem talem Christian kongregeson long Corinth for aotem wanfala man from kongregeson wea durong. Hem sei: “Hao, iufala no savve lelebet yeast nomoa savve mekem evri flour wea man mixim hem rise? Aotem old yeast, mekem iufala kamap niu flour moa bikos no eni yeast shud stap long iufala. Christ wea hem nao Pasova sheepsheep bilong iumi, hem dae finis olsem wanfala sakrifaes.” Then hem talem klia why hem iusim datfala word “yeast.” Hem sei: “So iumi mas no iusim old yeast long datfala hipap bihaen Pasova and no iusim tu yeast wea datwan hem piksarem sin and nogud samting. Bat iumi mas kaikaim nomoa olketa bred wea no garem yeast, wea piksarem samting wea gud and wea tru.” (1Co 5:6-8) Paul hem storyim tokpiksa mining bilong datfala hipap bihaen long Pasova. Long sem wei wea wanfala yeast savve kwiktaem affectim evri flour wea man hem mixim, Jehovah bae lukim full kongregeson hem no klin sapos olketa no aotem datfala man wea durong and wea savve affectim evriwan long kongregeson. Olketa mas aotem datfala “yeast” olsem olketa Israelite wea mas no garem yeast long haos bilong olketa taem olketa long datfala hipap.
it-2-E 869-870
Satan
Wanem nao mining bilong datfala toktok ‘givim disfala man long Satan for iufala finisim nogud wei bilong hem’?
Taem aposol Paul givim instruction long kongregeson long Corinth abaotem hao for deal witim datfala man wea durong witim waef bilong dadi bilong hem, hem sei: “Givim disfala man long Satan for iufala finisim nogud wei bilong hem.” (1Co 5:5) Long hia, Paul talem olketa for aotem hem from kongregeson, wea minim for disfellowshipim hem. (1Co 5:13) Taem olketa givim hem long Satan hem minim olketa aotem hem from kongregeson, and hem bae insaed world wea Satan nao hem god and ruler bilong hem. Olsem wanfala “yeast” insaed flour wea man mixim, disfala man nao datfala “nogud wei” insaed kongregeson, and wei wea olketa long kongregeson wea garem spiritual tingting aotem hem bae finisim datfala “nogud wei” from kongregeson. (1Co 5:6, 7) Olsem tu, Paul givim Hymenaeus and Alexander go long Satan, bikos tufala no followim konsens bilong tufala and faith bilong tufala hem olsem wanfala ship wea hem rek.—1Ti 1:20.
(1 Corinth 5:9-11) Mi raet kam long iufala lastaem for no fren witim pipol wea durong. 10 Diswan no minim iufala mas barava stap klia from pipol long world wea durong, and wea greedy and demandim selen, or wea worshipim idol. Sapos olsem, datwan bae mekem iufala mas go aot from disfala world nao ia. 11 Bat distaem mi raet kam for talem iufala for no fren witim eni brata wea hem durong or hem greedy or worshipim idol or tok spoelem nara pipol or savve drunk or demandim selen. Nomata for sidaon and kaikai witim man olsem, iufala mas no duim tu.
Taem for No Fren Moa
19 Samfala taem iumi mas no fren moa witim brata or sista long kongregeson. Iumi duim olsem taem hem disfellowship bikos hem no obeyim law bilong God and no laek repent. Or from hem teachim olketa laea samting, or hemseleva duim samting wea showimaot hem no wanfala Jehovah’s Witness nao or hem talemaot hem no wanfala Jehovah’s Witness (disassociate). Bible talem stret for iumi “no fren witim” pipol olsem. (Readim 1 Corinth 5:11-13; 2 John 9-11) Sapos man wea disfellowship hem gudfala fren or hem relative, bae hem no isi for iu stop for no fren witim hem. So waswe, bae iumi disaed strong for no fren witim pipol olsem for showimaot iumi faithful long Jehovah and obeyim olketa law bilong hem? No forgetim! Jehovah tinghae long man wea faithful evritaem and obeyim hem.
Faendem Gudfala Point
(1 Corinth 4:9) Long tingting bilong mi, God markem mifala olketa aposol nao olsem last grup for go insaed long stadium for evriwan lukim, bikos mifala kasem judgment for dae. Full world and olketa angel and olketa man lukluk long mifala nao.
‘Olketa Angel Duim Waka for Helpem Pipol’
16 Taem olketa Christian kasem hard taem, ‘olketa angel lukim olketa.’ (1 Cor.4:9) Taem iumi faithful, olketa angel lukim diswan and olketa barava hapi. Olketa hapi tu taem wanfala man wea sin hem repent. (Luke 15:10) Olketa angel lukim taem olketa Christian woman showim gudfala wei. Bible hem sei: “Bikos long olketa angel, evri woman mas kavarem hed bilong hem for showimaot hem stap anda long paoa bilong hasband bilong hem.” (1 Cor. 11:3, 10) Tru tumas, olketa angel hapi taem olketa lukim olketa Christian woman and olketa narawan wea worshipim God stap anda long olketa wea leadim olketa and followim wanem organization bilong God talem. Taem olketa hia obey, datwan helpem olketa angel tu for duim sem samting.
(1 Corinth 6:3) Waswe, iufala no savve iumi bae judgem olketa angel? Sapos olsem, iumi fit for stretem olketa problem distaem tu.
it-2-E 211
Law
Law for Olketa Angel. Olketa angel, wea hae winim olketa man, stap anda long law and olketa komandment bilong God. (Heb 1:7, 14; Ps 104:4) Jehovah markem tu spialaen for Satan. (Job 1:12; 2:6) Datfala chief angel Michael luksavve and respectim position bilong Jehovah olsem Nambawan Judge. Long datfala taem wea Michael hem raoa witim Satan, hem sei: “Jehovah nao bae tok strong long iu.” (Jude 9; comparem Zec 3:2.) Jehovah mekem evri angel for stap anda long paoa bilong Jesus Christ long heven. (Heb 1:6; 1Pe 3:22; Mt 13:41; 25:31; Php 2:9-11) Jesus komandim wanfala angel for go long John. (Re 1:1) Nomata olsem, long 1 Corinth 6:3 aposol Paul storyim hao olketa spiritual brata bilong Christ garem waka for judgem olketa angel. Luk olsem diswan hem bikos olketa bae share tu for judgem and finisim olketa nogud angel.