STUDU 20
KANTIKU 7 Jeová, Nossa Força e Poder
Bu pudi tene sertesa di kuma Jeova na nkoraẑau
“No ngaba . . . Pape ku ta ten pena di nos, Deus ku tudu koraẑen bin del”. — 2 KOR 1:3.
KE KU NO NA BIN APRINDI
No na aprindi kuma ku Jeova nkoraẑa judeus ku lebadu pa katiberasku na Babilonia.
1. Kal ku seduba situason di judeus ku lebadu pa katiberasku na Babilonia?
IMAẐINA kuma ku judeus ku lebadu pa katiberasku na Babilonia sintiba. E oja se tera danadu. Pabia di se pekadus ku pekadus di se papes, e tiradu di se tera i e lebadu pa un tera stranẑeru. (2 Kron 36:15, 16, 20, 21) I bardadi di kuma na Babilonia, e teneba liberdadi di fasi kusas normal di vida. (Jer 29:4-7) Ma vida ka seduba fasil, tambi i ka la ke mistiba vivi. Kuma ke sinti ku se situason? Nota ke ku un delis fala: “Lungu di rius di Babilonia no sinta, no cora, oca ku no lembra di Sion.” (Sal 137:1) Kilis ku lebadu pa Babilonia pirsisaba di nkoraẑamentu. Ma kin ku na da elis el?
2-3. (a) Ke ku Jeova fasi pa judeus ku lebadu pa katiberasku na Babilonia? (b) Ke ku no na bin fala del nes studu?
2 Jeova i “Deus ku tudu koraẑen bin del”. (2 Kor 1:3) Jeova ama si servus, i misti nkoraẑa elis. Jeova sibi di kuma alguns judeus ku lebadu pa Babilonia, na seta si koreson i e na kontinua sirbil. (Isa 59:20) Pa kila, mas di 100 anu antis de lebadu pa Babilonia, Jeova nspira profeta Isaias pa i skirbi un livru ku tene si nomi. Kuma ku livru di Isaias juda elis? Isaias fala sin: “Bo Deus fala: ‘Bo konsola ña pobu, bo konsola elis.’” (Isa 40:1) Na livru di Isaias, Jeova da nkoraẑamentu ki pirsis, pa judeus ku na lebadu pa Babilonia.
3 Suma judeus ku lebadu pa Babilonia, anos tambi no pirsisa di nkoraẑamentu di un tempu pa utru. Nes studu, no na fala di tris maneras ku Jeova nkoraẑa judeus ku lebadu pa Babilonia: (1) I purmiti purda kilis ku ripindi, (2) i da si povu speransa, i (3) i juda elis pa e para tene medu. No na fala tambi di kuma ku Jeova ta nkoraẑanu di mesmu manera.
JEOVA TA PURDANU
4. Kuma ku Jeova mostra di kuma i sedu Deus ku ta purda? (Isaias 55:7)
4 Jeova i “Pape ku ta ten pena di nos”. (2 Kor 1:3) I fasi kila, oca ki purmiti di kuma i na purda judeus ku lebadu pa Babilonia i ku ripindi. (Lei Isaias 55:7.) I fala sin: “N na sinti pena di bo ku bondadi ku ka ta kaba.” (Isa 54:8) Kuma ku Jeova purda? Mesmu ku judeus suma un povu, kontinua tene mau rusultadu di se asons, Jeova purmiti di kuma e ka na fika na Babilonia pa sempri. (Isa 40:2) Es palabras dibi di nkoraẑa judeus ku ripindi i ku misti kontenta Jeova!
5. Pabia ku no pudi tene mas konfiansa di ki judeus ku lebadu pa Babilonia di kuma Jeova ta purdanu?
5 Ke ku no aprindi? Jeova sta pruntu pa purda si servus di manera kompletu. Aos, no pudi tene mas konfiansa di ki judeus ku lebadu pa Babilonia di kuma Jeova ta purdanu. Pabia di ke? Pabia no sibi ke ku Jeova fasi pa pudi purda no pekadus. Serka di 700 anu dipus ku profeta Isaias skirbi, Jeova manda si fiju ki ama pa Tera pa da si vida pa tudu pekaduris ku ripindi. Manera ku Jesus muri pa nos, Jeova ‘limpa’ no pekadu, ku sedu, i paga elis tudu. (At 3:19; Isa 1:18; Ef 1:7) Na bardadi, Jeova i Deus ku ta purda!
6. Kuma ku konsentra na purdon di Jeova ta judanu? (Jubi tambi fotos.)
6 Si sentimentu di kulpa toma konta di nos, palabras nspiradu di Jeova ku sta na Isaias 55:7 pudi nkoraẑanu. Alguns di nos pudi kontinua sinti kulpa pa erus ku no fasiba, mesmu dipus ku no ripindi. No pudi kontinua sinti kulpadu si no sta na sufri pabia di no eru. Ma si no konfesa no pekadus i no para fasi ke ki mau, no pudi tene sertesa di kuma Jeova purdanu. Ora ku Jeova purdanu i ta disidi ka lembra mas di no pekadu. (Komparal ku Jeremias 31:34.) Suma Jeova ka ta kontinua pensa na pekadus ku no fasiba, anos tambi no ka dibi di kontinua pensa nelis. Ke ki mas importanti pa Jeova i ka erus ku no fasiba, ma i ke ku no sta na fasi gosi. (Eze 33:14-16) I ka na tarda, no Pape ku ta purda na kaba ku tudu mau rusultadus di no erus.
Ke ki mas importanti pa Jeova i ka erus ku no fasiba, ma i ke ku no sta na fasi gosi. (Jubi paragrafu 6)
7. Ke ku pudi judanu papia ku ansions si no sta na sukundi un pekadu gravi?
7 Ke ku no dibi di fasi si no sinti kulpadu pabia no sta na sukundi un pekadu gravi? Biblia falanu pa no pidi ajuda di ansions. (Tiagu 5:14, 15) Ma i pudi sedu difisil konta elis ke ku no fasi. No pirsisa di lembra di kuma Jeova ku kuji es omis pa judanu, i e na tratanu ku amor i purdanu, suma ku Jeova ta fasi. Si no lembra des, i no ripindi, no na tene vontadi di papia ku elis. Jubi kuma ku Jeova usa ansions pa nkoraẑa un ermon comadu Arthur,a ku sintiba kulpadu pa ke ki fasi. Arthur fala sin: “N ta jubiba pornografia pa manga di anus. Ma dipus ku N obi un diskursu aserka di konsiensia, N konfesa ña pekadu pa ña minjer i pa ansions. N sinti mas minjor dipus di papia ku ansions pabia N ka tene mas sentimentu di kulpa. Ma N kontinua sta tristi dimas pa ke ku N fasi. Ansions lembrantan di kuma Jeova ka bandonan. I ta kuriẑinu pabia i amanu. Se bon palabras toka ña korson i e judan ntindi di kuma na bardadi Jeova purdan.” Gosi, Arthur sedu pioneru regular i servu ministerial. I nkoraẑanti sibi di kuma, Jeova ta sta sempri pruntu pa purdanu ora ku no ripindi!
JEOVA DANU SPERANSA
8. (a) Kal speransa ku Jeova da judeus ku lebadu pa Babilonia? (b) Di akordu ku Isaias 40:29-31, kuma ku judeus ku ripindi na sinti pabia di speransa ku Jeova da elis?
8 Pa pekaduris, judeus ka teneba speransa di kuma e na riba se tera. Babilonius kunsiduba suma kilis ku ka ta disa se katibus riba se tera. (Isa 14:17) Ma, Jeova da si povu speransa. I purmiti di kuma i na liberta si povu, i ningin ka pudi tujil fasi kila. (Isa 44:26; 55:12) Na ujus di Jeova, Babilonia i suma puera finu. (Isa 40:15) Si bu supra puera i ta bai. Kuma ku es speransa na juda judeus? I na nkoraẑa elis. Ma i pudi fasi mas di ki kila. Isaias fala sin: “Kilis ku na pera na SIÑOR e na arnoba se forsa.” (Lei Isaias 40:29-31.) E na sedu suma agias ku ta bua na seu, pabia se speransa na aumenta se forsa.
9. Kal motivu ku judeus ku lebadu pa Babilonia teneba di konfia na purmesa di Jeova?
9 Jeova da tambi judeus ku lebadu pa Babilonia motivu di konfia na si purmesa. Kal motivu ki da elis? Pensa na profesias ke kunsi i ku kumpriba ja. E sibiba di kuma suma ku Jeova falaba, asirius konkista 10 jorson di Israel i leba elis pa katiberasku. (Isa 8:4) E ojaba tambi Babilonius dana Jerusalen i e leba kilis ku moraba la pa Babilonia. (Isa 39:5-7) E sibiba tambi di kuma, rei Zedekias furadu uju, i lebadu pa Babilonia. (Jer 39:7; Eze 12:12, 13) Tudu ke ku Jeova falaba kumpri. (Isa 42:9; 46:10) Es tudu dibi di aumenta se fe di kuma, purmesa ku Jeova fasi di liberta elis, na bin kumpri tambi!
10. Ke ku pudi judanu kontinua tene speransa forti nes tempu di fin?
10 Ke ku no aprindi? Ora ku no sta disanimadu, speransa pudi nkoraẑanu i danu forsa. No sta na vivi na tempus difisil i no pudi nfrenta inimigus puderosu. Ma no ka dibi di panta. Jeova danu speransa bonitu, ku sedu, vida ku ka ta kaba ku pas i ku suguransa di bardadi. No dibi di kontinua pensa sempri na no speransa. Si ka sin, no speransa pudi torna fusku, suma ora ku no na jubi un kau bonitu na un janela ku tene vidru fungulidu. Kuma ku no pudi “limpa janela”, ku sedu, manti no speransa forti? No pudi sempri tira tempu pa pensa na kuma ku no vida na sedu bonitu na nobu mundu. No pudi lei artigus, jubi videos i obi musikas ku na fala di no speransa. Tambi no pudi konta Jeova na no orason kusas ku no misti bin oja na paraísu.
11. Ke ku juda un irma ku tene purblema gravi di saudi pa i tene mas forsa?
11 Pensa na kuma ku speransa nkoraẑa un irma comadu Joy ku teneba purblema gravi di saudi. I fala sin: “Ora ku ña purblemas fasin sinti disanimadu dimas, N ta konta Jeova tudu ke ku N na sinti, pabia N sibi di kuma i ta ntindin. Dipus, Jeova ta dan puder garandi dimas.” (2 Kor 4:7) Joy ta imaẑinaba tambi si kabesa na nobu mundu, nunde ku ‘nin un algin ka na fala kuma i sta duenti’. (Isa 33:24) Anos tambi, si no konta Jeova tudu ke ku no ta sinti i konsentra na no speransa, no na tene forsa pa nguenta no purblemas.
12. Kal motivus ku no tene di konfia na purmesas di Jeova? (Jubi tambi fotos.)
12 Suma ki fasi pa judeus ku lebadu pa Babilonia, Jeova danu tambi manga di motivus di konfia na si purmesas. Pensa na profesias ku sta na kumpri. Pur isemplu, no oja putensia mundial, ku sedu, Gran-Bretaña ku Amerika ‘ten si forsa, i ten tambi si frakesa.’ (Dan 2:42, 43) No ta obi tambi faladu di “tirmidura di con na manga di kau” i no ta prega jintis di “tudu rasa.” (Mat 24:7, 14) Suma es profesias ku manga di utrus sta na kumpri, es ta danu konfiansa di kuma tudu purmesas di Jeova na bin kumpri.
Profesias ku sta na kumpri aos, ta danu motivus di konfia na purmesas di Jeova. (Jubi paragrafu 12)
JEOVA TA JUDANU PARA TENE MEDU
13. (a) Kal purblemas ku judeus teneba oca ku tempu ciga pa e libertadu? (b) Suma ki faladu na Isaias 41:10-13, kuma ku Jeova nkoraẑa judeus ku lebadu pa Babilonia?
13 Mesmu manera ku Jeova nkoraẑaba judeus ku lebadu pa Babilonia ku un speransa bonitu, i sibiba di kuma e na pasa pa purblemas. Jeova falaba ja elis di kuma, na fin di katiberasku di judeus, un rei ku tene puder na ataka i domina nasons ku da Babilonia volta, dipus i na ataka tambi Babilonia. (Isa 41:2-5) Sera ki judeus pirsisaba di medi? Jeova nkoraẑaba ja si povu ku es palabras: “Ka bu medi, pabia N sta ku bo; ka bu panta; ami i bu Deus”. (Lei Isaias 41:10-13.) Ke ku Jeova mistiba fala ku “ami i bu Deus”? I ka staba na lembranta judeus di kuma e dibi di adoral, pabia e sibiba ja di kuma e pirsisa di fasil. Ma i staba na lembranta elis di kuma el i sta la pa juda elis. — Sal 118:6.
14. Ke mas ku Jeova fasi pa juda judeus ku lebadu pa Babilonia para tene medu?
14 Jeova juda tambi judeus ku lebadu pa Babilonia para tene medu, oca ki lembranta elis di si puder ku kunsimentu sin fin. I fala judeus ku lebadu pa Babilonia pa e jubi strelas na seu. I fala elis di kuma i ka kumpu so strelas, ma tambi i kunsi nomi di tudu strelas. (Isa 40:25-28) Si Jeova kunsi nomi di kada strela, i mas na kunsi nomi di kada un di si servus! Tambi si Jeova tene puder di kumpu strelas, i tene tambi puder di juda si povu. Pa kila, judeus ku lebadu pa Babilonia ka tene motivu di sta preokupadu o di tene medu.
15. Kuma ku Deus purpara judeus ku lebadu pa Babilonia, pa ke ku na bin kontisi?
15 Jeova purpara si povu pa e sibi ke ke dibi di fasi, ora ku tempu ciga pa e libertadu. Na purmeru parti di livru di Isaias, Jeova fala si povu: “Bo yentra na bo kuartus, bo fica porta, bo sukundi un bokadu tok raiba di Deus pasa.” (Isa 26:20) Talves purmeru parti des profesia kumpri oca ku rei Siru ataka Babilonia. Un antigu storiadur gregu fala di kuma, oca Siru yentra na Babilonia ‘i daba si tropas ordi pa e mata tudu kin ke oja fora di se kasa.’ Imaẑina medu ku kilis ku moraba na Babilonia dibi di sinti! Ma talves judeus kapli, pabia e obdisi instrusons di Jeova.
16. Pabia ku no ka dibi di medi ke ku na bin kontisi na garandi tribulason? (Jubi tambi foto.)
16 Ke ku no aprindi? I ka na tarda garandi tribulason na kumsa, i na sedu tempu mas pior ku ciga di ojadu na Tera. Ora ki kumsa, jintis na mundu ka na sibi ke ke na fasi i e na fika ku medu. Ma i ka kila ku na kontisi ku povu di Jeova. No sibi di kuma Jeova i no Deus. No na tene konfiansa pabia no sibi di kuma no “libramentu pertu.” (Luk 21:28) Mesmu ora ku un grupu di nasons atakanu, no na kontinua konfia na Jeova. Jeova na usa anjus pa proteẑinu i danu instrusons ku na salba no vida. Kuma ki na danu es instrusons? No ka sibi inda. Ma i pudi sedu di kuma no na risibi ki instrusons atraves di no kongregasons. Es pudi sedu no “kuartus” nunde ku no na tene suguransa. Kuma ku no pudi purpara pa ke ku na bin? No dibi di pertusi di no ermons ku irmas, sta pruntu pa obdisi instrusons di organizason di Jeova i sta konvensidu di kuma i Jeova ku sta na gia si organizason. — Eb 10:24, 25; 13:17.
Ora ku no pensa na puder ku kapasidadi ku Jeova tene di salbanu, no ka na pirsisa di medi ke ku na kontisi na garandi tribulason. (Jubi paragrafu 16)b
17. Kuma ku bu pudi konfia di kuma Jeova na nkoraẑau?
17 Mesmu manera ku judeus ku lebadu pa Babilonia staba na un situason difisil, Jeova da elis nkoraẑamentu ke pirsisaba del. I na fasi mesmu kusa pa nos. Pa kila, i ka mporta kuma ku bu vida na bin sedu na futuru, kontinua konfia di kuma Jeova na nkoraẑau. Konfia di kuma i ta purda si servus fiel. Kontinua manti bu speransa forti. Ka bu diskisi di kuma suma Jeova i bu Deus, bu ka dibi di medi nada.
KANTIKU 3 Jeová, Minha Força e Esperança
a Alguns nomi mudadu.
b SPLIKASON DI FOTO: Un grupusiñu di ermons ku irmas sta juntu. Oca ke jubi manga di strelas, e lembra di kuma Jeova tene puder ku kapasidadi di proteẑi si povu i ka mporta nunde ke sta na vivi na Tera.