E Poe no Roto Mai i te Au Putunga Teita i Aiphiti
KA MANAKO ainei koe ka kitea te au tataanga taito puapinga o te Puka Tapu i roto i tetai putunga teita? I roto i te one o Aiphiti, i te openga o te anere mataiti i topa akenei, ko te reira tikai tei tupu. Akapeea?
I te akamataanga o te 1778 e aere ua atu ki te openga o te 19 anere mataiti, kua kiteaia mai tetai au tataanga raupo ma te akakoro koreia i Aiphiti. E meangiti tikai te kimikimi anga e tae ua mai ki te tai anere mataiti i topa akenei. Te tae anga ki te reira taime kua kitea mai tetai putunga tataanga taito e tetai tangata tanutanu i Arapia, e kua kite mai i reira te Akaaerenga Kimikimi Anga o Aiphiti tei turuia e Peritane, i te anoano no te tuku atu i tetai pupu kimikimi i mua ake ka tureti ei. Kua iki ratou e rua nga tangata apii o Oxford ko Bernard P. Grenfell e Arthur S. Hunt, tei rauka ia raua te tika anga no te kimi te ngai i te pae tonga o te ngai tanutanuanga i te tapere o Faiyūm (tei akaariia i runga ake).
Tetai ngai tona ingoa ko Behnesa kua akara anga meitaki te reira ngai kia Grenfell no te mea no tona ingoa Ereni taito, ko Oxyrhynchus. E ngai matauia teia no te Akonoanga Kerititiano o Aiphiti, e ngai puapinga a Oxyrhynchus i te tuatau o te a e te rima anere mataiti T.N. E manganui te au are akamori anga i te pae mai, e e maata te au mea i pueurikiriki o teia taoni. Kua manako a Grenfell kia kitea tetai au potopotonga puka Kerititiano i reira, inara kare e apinga i kitea i te kimikimi angaia te aua tanumanga e te au are tei kino. Ko te putunga teita anake ua te ngai toe i roto i te taoni, te tuanga e 9 mita te teitei. Tei ko ia no te au raupo e vaitata atu rai e kare e apinga i reira; inara kua manako te aronga kimikimi i te tauta.
Tetai Vairanga Poe
Ia Tianuare 1897 kua keriia tetai vaarua, e i roto ua i nga mea ora kua kiteaia mai te au apinga raupo taito. Kua kapitiia mai te au reta, te au koreromotu, e te au tataanga opita. Kua tapokiia ratou e te one tei puiaia e te matangi, e na te reva tamaro i akono ia ratou kua vaitata atu rai i te 2,000 au mataiti.
I roto anake ua i te toru marama, vaitata atu i te rua tane au tataanga raupo tei kitea mai mei Oxyrhynchus. Kua akakiia e rua ngauru ma rima au kiri mamaata e kua akaokiia atu ki Engarani. E i te au tuatau paroro ravarai o te ngauru mataiti i muri mai, kua oki atu nga tangata apiipii mataku kore ki Aiphiti no te akamaata i ta ratou koi anga.
I tetai atianga, te koiaanga tetai ngai menema i Tebtunis, kare a ratou apinga i kitea mai mari ra e au araketa vaiia. No tona riri kua vavaiia tetai potopotonga e tetai tangata angaanga . I tona poitirere, kua kitea mai e ia e kua vaiia ki roto i te au aenga raupo. Pera katoa tetai atu au araketa tei kitea mai, kua raveia rai mei te reira, e etai pae katoa kua tukunaia te au rora raupo ki roto i to ratou au tanga. Kua kiteaia mai i reira te au potopotonga tataanga taito, pera katoa te au tataanga akatainu anga e te au koreromotu tei kairoia ki te au papaanga pitiniti e te au reta muna.
Mei teaa atura te puapinga i teia au tataanga ravarai? Kua riro ratou ei mea inangaro maataia, no te mea kua tataia te maata anga ia ratou e te au tangata noa ua nei o Koine, te reo Ereni noa ua o te au ra. I te mea e, e manganui o te au tuatua tei taangaangaia kua mama katoa mai ki roto i te Tuatua Tapu Puka Tapu Ereni, te “Koreromotu Ou,” kua viviki i te kitea e ko te reo i roto i te Tuatua Tapu kare te reira i tetai reo Ereni Puka Tapu takake, mei ta etai aronga apiipii i manako, mari ra ko te reo noa ua nei te reira a te tangata i runga i te mataara. No reira na te akaaiteanga i te tu o te au tuatua tei taangaangaia i te au turanga o te au ra tataki tai, kua rauka mai tetai maramaanga papu mei roto i to ratou au aiteanga ki roto i te Tuatua Tapu Ereni Kerititiano.
Tataanga o te Puka Tapu
Kua kitea katoaia mai tetai au potopotonga tataanga taito o te Puka Tapu, te maata anga o te taime kua tataia i roto i tetai tataanga marikonga kore ma te kore e akamanea anga e ki runga i tetai apinga puapinga kore, e na teia au mea i komono i te Puka Tapu a te tangata noa ua nei. Ka makitoro ana tatou i etai o te au kiteanga.
Kua kitea mai e Hunt tetai kopi o te pene mua o te Evangeria a Mataio, Mataio 1 au irava 1 ki te 9, 12, e te Mataio 1 au irava 14 ki te 20, tei tataia i te toru anere mataiti T.N. i roto i te au reta mamaata. E tau oki te reira kia riro mai ei P1, te apinga mua i roto i tetai akapapa anga tataanga raupo mei te au ngai tukeke, i teianei te tere atura i te vaitata rai te tai anere au tataanga taito me kare au tuanga o te tataanga taito o te Tuatua Tapu Ereni Kerititiano. Eaa ra te puapinga o te au irava meangiti ua ta Hunt i kite mai? Te akapapu maira te tutu o te tataanga e no te toru anere mataiti T.N., e na roto i tetai kimikimi anga o te reira au tatauanga kua akaari mai te reira e kua akatika te reira ki te tataanga i nanai ua akenei tei tataia e Westcott e Hort. I teianei tei roto te P1 i te Ngai Vairanga Apinga Taito o te Apii Teitei i Philadelphia, Pennsylvania, U.T.M.
Tetai aenga raupo no roto mai i tetai voriumu tataanga taito, me kare puka, i te tua kaui o te kapi e au tuanga tetai o Ioane pene 1 e i te tua katau o te kapi e au tuanga o Ioane pene 20. Kua tamanakoia tetai akapapa akaou anga o te au tuanga tei ngaro e e 25 au aenga i te akamata anga no te katoa anga o te Evangeria, e mei te tuatau akamata anga, penei kua kapiti mai teia i te Ioane pene 21. Kua numeroia ki te P5, tei raveia i te toru anere mataiti T.N., e i teianei tei roto i te Ngai Vairanga Puka o Peritane i London, Engarani.
Tetai potonga tei roto ia Roma 1:1-7 tei tataia i roto i te au reta mamaata, ma te marikonga kore e kua manako etai aronga apiipii e penei na tetai tamaiti apii teia rave anga angaanga. I teianei kua numeroia e ko te P10 e no te a anere mataiti T.N.
Tetai tuanga mamaata tei kitea mai e tai toru o te reta ki te au Epera. Kua tataia te reira ki muri o tetai rora i mua ra ko te au tataanga a Livy no te tuatua enua o Roma . Eaa ra i tuke ei te apinga o mua e muri? I taua au ra no te iti ua e te moni oki i te au apinga tataanga i riro ei te reira kia kore te au raupo taito e kaimoumouia. Teia nei kua tataia ei P13 tei raveia i te toru me kare no te a anere mataiti T.N.
Tetai aenga raupo e au tuanga tetai o Roma pene 8 e te 9 i roto, tei tataia i roto i te au reta rikiriki roa, no roto mai i tetai puka e 11.5 teni mita te teitei e e 5 teni mita te atea. Te akara anga, e i vai ana te au tataanga puka rikiriki o te Tuatua Tapu i te toru anere mataiti T.N. Kua riro mai teia e ko te P27 e te au ra ra te reira ki te Voriumu Tataanga Vatikana Taito.
Tetai au tuanga o te a aenga o tetai voriumu tataanga Septuagint Ereni e ono au pene o Genese i reira. E puapinga teia voriumu tataanga no te mea no tona tuatau o te rua me kare toru anere mataiti T.N. e no te mea te ngere ra teia au pene i te Voriumu Tataanga Vatikana Taito e e pikikaa te reira i roto i te Voriumu Tataanga Sinaiticus. Kua numeroia e ko te Raupo 656, teia au aenga tei roto te reira i te Ngai Vairanga Puka Bodleian, Oxford, i Engarani.
Pouroa teia au potopotonga te akaari maira e kare e au tuke maata mei roto i te au tataanga taito i mua ana, no reira te akapapu maira e kua tua takereia te papaanga Puka Tapu i mua ana i rotopu i te au tangata noa ua nei i te au ngai mamao o Aiphiti. Te akapapu katoa maira i to tatou akarongo ki roto i te irinaki anga e te tika tikai o te Tuatua na te Atua.
[Tutu i te kapi 27]
E raupo no Faiyūm mai tei roto tetai au tuanga o Ioane, pene 1
[Akameitakianga]
Na te tika anga a te British Library
[Akameitakianga no te Tutu i te kapi 26]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.